img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekologija

Zabetonirani grad, vrele noći: Toplotna ostrva gutaju Beograd

17. јун 2025, 18:36 T. S.
Nema zelenila: Izgradnja stanova u Beogradu na vodi Foto: Tanjug/Sava Radovanović
Nema zelenila: Izgradnja stanova u Beogradu na vodi
Copied

Beograd se pregreva, vazduh je zagađen, a građani sve češće ne mogu da spavaju zbog vrućine. Manjak zelenila i betonizacija pogoršavaju efekat toplotnih ostrva. Iako sistemska rešenja postoje, gradske vlasti ne reaguju

Beograd svake godine postaje sve neotporniji na ekstremne letnje temperature, a Grad ne preduzima ozbiljne mere za suzbijanje efekta toplotnih ostrva, urbanih celina koje beleže značajno više temperature u poređenju sa ostatkom grada, saopštila je u utorak (17. jun) organizacija Beograd u pokretu. 

Kako naglašavaju iz Beograda u pokretu, najugroženije su zone sa malo zelenih površina i velikim procentom betona i asfalta, poput Novog Beograda, Terazija, Slavije i delova Palilule.  

Rešenja su sadnja autohtonih stabala na svim javnim površinama, obavezni zeleni krovovi i zidovi za nove objekte, povezivanje postojećih zelenih površina u funkcionalne „zelene koridore”, kao i transformacija zaparloženih parcela i parkinga u male javne parkove, piše u saopštenju.  

Iz Beograda u pokretu ističu da glavnom gradu nedostaju i jasna urbanistička pravila, zabrana betoniranja školskih dvorišta i igrališta, propisivanje minimalnog procenta zelenih površina po urbanim zonama i podsticanje korišćenja reflektujućih materijala u gradnji, prenosi FoNet. 

„Takođe, neophodno je uključiti građane u donošenje odluka, kroz mape toplotnih zona, participativno planiranje sadnje drveća i subvencionisanje lokalnih inicijativa za ozelenjavanje krovova i dvorišta“, naglašava se u saopštenju organizacije Beograd u pokretu. 

Prema saopštenju, Beograd se suočava sa posledicama klimatskih promena, ali još nije kasno za reakciju.  

„Potrebna nam je dosledna zelena politika, a ne sporadične akcije. Klima se menja, ali grad još može da se prilagodi“, zaključuju iz Beograda u pokretu.

Šta su toplotna ostrva

Vreme je i ranije pisalo o toplotnim ostrvima, kojih je u Beogradu gomila. 

Fenomen toplotnog ostrva podrazumeva postojanje urbanih područja koja imaju temperature više u poređenju sa ruralnim ili prirodnim okruženjem. Takav je slučaj, na primer, sa delovima Novog Beograda, ali i sa dunavskim i savskim priobaljem.

„Efekat toplotnog ostrva nastaje kao posledica velike koncentracije izgradnje pa time i veštačkih materijala poput betona, asfalta, čelika, stakla. Svi ti materijali imaju karakteristiku da upijaju toplotu i da je zatim postepeno odaju u atmosferu povećavajući tako temperaturu vazduha u gradu. Upravo ovi materijali dominiraju u Beogradu na vodi, a tu je i upadljivi nedostatak zelenih površina sa prirodnom podlogom“, rekao je za „Vreme“ arhitekta Ivan Simić i dodao da su za pojavu toplotnog ostrva značajni i prirodni faktori.

„Uz sve ovo, neki nepovoljni geografski faktori na području savskog amfiteatra doprinose zadržavanju tople vazdušne mase, koja ima tendenciju da se ‘ukotvi’ na ovom području. Prekomerna izgradnja i ‘betonizacija’ su dopunili ove prirodne faktore i kreirali negativnu sinergiju koja je samo pojačala efekat toplotnog ostrva“.

Toplotna ostrva i zagađenje vazduha

Toplotno ostrvo je samo po sebi problem, a postaje još veći kada utvrdimo da ovaj efekat doprinosi zagađenju vazduha. Sferi kojom Beograd, inače, i ne može mnogo da se pohvali, te tokom zimskih meseci redovno dominira listama svetskih gradova sa najzagađenijim vazduhom.

„Poznato je da efekat toplotnog ostrva doprinosi većem zagađenju vazduha zato što smanjuje temperaturne razlike između dana i noći. Posledica ovoga je slabljenje opstrujavanja vetra i veće zadržavanje toplote i zagađenja“, kazao je Simić i dodao da trendovi u planiranju i izgradnji novoizgrađenih područja Beograda pokazuju odsustvo bilo kakvih principa i logike bioklimatskog planiranja i oblikovanja.

„Ne uzimaju se u obzir faktori dominantnih i lokalnih vetrova, kao i faktori terena i ozelenjavanja. To negativno utiče na provetravanje, a time i na rashlađivanje i disperziju zagađenja. Objekti deluju kao nasumično ‘razbacani’ po parcelama, kao da je u pitanju nekakvo skladište za zgrade, gde je jedini kriterijum ostvarivanje što više stambeno-poslovnih kvadrata“, naveo je sagovornik „Vremena“.

Tropske noći u Beogradu

Gradovi se posebno jako zagrevaju leti. Sunčevu toplotu upijaju i zadržavaju beton i asfalt pa su i noći izuzetno tople. Takozvane „tropske noći“ s temperaturama iznad 20 stepeni remete zdrav san.

Ukoliko se termin „tropska noć“ koristi za noći kada temperatura ne padne ispod 20 stepeni Celzijusa, može se reći da je čitav Beograd tokom leta pogođen ovim fenomenom. U proteklim godinama su tropske noći zabeležene i u oktobru, i to ne samo u Beogradu, već i u Novom Sadu, Kikindi, Loznici, Valjevu, Zrenjaninu, Novom Sadu.

Postoje varijacije u prosečnoj temperaturi između određenih centralnih delova Beograda, ali svi oni se kreću u rasponu od 40 do 50 tropskih noći. Izuzetak predstavljaju velike parkovske i šumske površine i delovi naselja u njihovoj neposrednoj blizini, kao i tokovi reka.

Područje omeđeno ulicama Dušanova, Džordža Vašingtona i Bulevar Despota Stefana do Pančevačkog mosta čine najtopliju zonu užeg centra grada. Područja sa najvećim brojem tropskih noći su su još i duž autoputa kod Autokomande, a zatim Zemun, Vračar, Voždovac i Ledine.

Koridori hladnog vazduha

Jedan od načina borbe protiv toplotnih ostrva su koridori hladnog vazduha – zelene površine, reke, jezera, železničke pruge i veoma široke ulice sa zelenilom. Hladan vazduh struji svega nekoliko centimetara iznad tla, pa nasipi i zgrade sprečavaju to strujanje.

U neurbanim sredinama nema betona i asfalta, već preovladavaju zemlja, pesak i livade. Tu se sunčeva toplota ne upija na taj način da se zadrži do kasno u noć. Osim toga, svež vazduh nastaje isparavanjem vode iznad lišća, a u vangradskim područjima najčešće ima mnogo zelenila. Zato se u njima vazduh brže hladi posle zalaska sunca. Posebno je sveže na livadama i u voćnjacima kao i iznad glinenog, peskovitog i tresetnog zemljišta.

Kako svež vazduh stiže u grad?

Topografija je takođe veoma važna. Hladan vazduh je teži od toplog i skuplja se pri tlu, recimo na livadama. Ako je livada na kosini ili na brdu, onda hladan vazduh snažno struji nadole. Tako nastaje vetar koji rashlađuje.

Gradovi koji su u dolinama, na kosinama ili na obroncima brda mogu da profitiraju od tog hladnog vazduha. Koridorom hladan vazduh može da dopre sve do centra, potiskujući topao vazduh, koji se penje, a svež vazduh rashlađuje ulice i zgrade.

Na primer, Štutgart leži u dolini i želi da zadrži lokalni sistem provetravanja na osnovu svojih koridora za hladan vazduh. Urbanistički planovi i gradnja se usklađuju s tim ciljem.

Šta Beograd može da uradi?

Širom sveta se sve više obraća pažnja na mogućnost hlađenja gradova dotokom svežeg vazduha iz okoline. U Nemačkoj su u međuvremenu brojni gradovi i regioni sproveli odgovarajuće klimatske analize. Isto su učinili i širom sveta, u gradovima kao što su Nju Delhi, Lima, Lagos, Seul, Melburn i Portland.

Meteorolozi najpre mere temperature i strujanja vazduha na različitim mestima u gradu i okolini, podatke ubacuju u specijalne kompjuterske programe i tako izrađuju detaljne klimatske atlase gradova. Na osnovu tih atlasa gradovi mogu da odluče da ne pregrađuju koridore kojima struji svež vazduh, da ih poboljšaju te da zaštite i osnaže prirodno hlađenje okoline.

Osim toga, gradovi mogu da uvedu niz mera za značajno hlađenje, smanjivanje broja tropskih noći i poboljšanje životnog kvaliteta. U te mere spada otklanjanje površina zapečaćenih betonom i asfaltom, sađenje drveća uz ulice, manje motora na fosilna goriva, ozelenjavanje krovova i fasada, više parkova i vodenih površina, što svetlije fasade i zgrade, povećanje površina pod senkom.

Tagovi:

Beograd u pokretu Ekologija toplotna ostrva Urbanizacija Beograda zagađenje beograd
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Zgrada RTS-a

Javni servis

19.октобар 2025. M. L. J.

RTS isekla 15 sekundi iz emisije „Važne stvari“ – zbog loše vode

Radio televizija Srbije isekla je deo emisije u kojem devojčica govori da u Zrenjaninu nema ćiste vode

Obrazovanje

19.октобар 2025. Ana Adamović

Gimnazija “Stevan Sremac” u Nišu: Pritisci i pretnje školske uprave

I u niškoj gimnaziji „Stevan Sremac“ zaposleni trpe pritiske novoizabrane uprave, isto kao u beogradskoj Petoj gimnaziji i u „Jovinoj“ u Novom Sadu

Učenici Pete beogradske gimnazije blokirali su školu sa zahtevom za smenu v.d. direktorke škole Danke Nešović.

Peta beogradska gimnazija

18.октобар 2025. B. B.

Peti dan blokade Pete beogradske gimnazije: „Vapaj dece za normalnom nastavom“

Nastava u Petoj beogradskoj gimnaziji blokirana je peti dan

Prema informacijama saobraćajne policije, za prevrtanje autobusa sa radnicima kod Sremske Mitrovice kriv je vozač - zbog neprilagođene brzine, kaže ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.

Sremska Mitrovica

18.октобар 2025. B. B.

Dačić: Vozač kriv za prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice

Prema informacijama saobraćajne policije, za prevrtanje autobusa sa radnicima kod Sremske Mitrovice kriv je vozač - zbog neprilagođene brzine, kaže ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić

Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru neplanirano su, na putu ka Novom Sadu, konačili u manastiru Studenica.

Studenti

18.октобар 2025. B. B.

Studentsko „isceljenje za dušu“ na konaku u manastiru Studenica

Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru neplanirano su, na putu ka Novom Sadu, konačili u manastiru Studenica, koji je u nadležnosti mitropolita žičkog Justina, koji je u nemilosti režima u Beogradu

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure