
Šumadija
U požarima u Šumadiji povređene tri osobe, 15 kuća izgorelo
U Šumadijskom okrugu, na teritoriji Uprave za vanredne situacije u Kragujevcu u ponedeljak je evidentirano 148 požara na otvorenom
Beograd se pregreva, vazduh je zagađen, a građani sve češće ne mogu da spavaju zbog vrućine. Manjak zelenila i betonizacija pogoršavaju efekat toplotnih ostrva. Iako sistemska rešenja postoje, gradske vlasti ne reaguju
Beograd svake godine postaje sve neotporniji na ekstremne letnje temperature, a Grad ne preduzima ozbiljne mere za suzbijanje efekta toplotnih ostrva, urbanih celina koje beleže značajno više temperature u poređenju sa ostatkom grada, saopštila je u utorak (17. jun) organizacija Beograd u pokretu.
Kako naglašavaju iz Beograda u pokretu, najugroženije su zone sa malo zelenih površina i velikim procentom betona i asfalta, poput Novog Beograda, Terazija, Slavije i delova Palilule.
Rešenja su sadnja autohtonih stabala na svim javnim površinama, obavezni zeleni krovovi i zidovi za nove objekte, povezivanje postojećih zelenih površina u funkcionalne „zelene koridore”, kao i transformacija zaparloženih parcela i parkinga u male javne parkove, piše u saopštenju.
Iz Beograda u pokretu ističu da glavnom gradu nedostaju i jasna urbanistička pravila, zabrana betoniranja školskih dvorišta i igrališta, propisivanje minimalnog procenta zelenih površina po urbanim zonama i podsticanje korišćenja reflektujućih materijala u gradnji, prenosi FoNet.
„Takođe, neophodno je uključiti građane u donošenje odluka, kroz mape toplotnih zona, participativno planiranje sadnje drveća i subvencionisanje lokalnih inicijativa za ozelenjavanje krovova i dvorišta“, naglašava se u saopštenju organizacije Beograd u pokretu.
Prema saopštenju, Beograd se suočava sa posledicama klimatskih promena, ali još nije kasno za reakciju.
„Potrebna nam je dosledna zelena politika, a ne sporadične akcije. Klima se menja, ali grad još može da se prilagodi“, zaključuju iz Beograda u pokretu.
Šta su toplotna ostrva
Vreme je i ranije pisalo o toplotnim ostrvima, kojih je u Beogradu gomila.
Fenomen toplotnog ostrva podrazumeva postojanje urbanih područja koja imaju temperature više u poređenju sa ruralnim ili prirodnim okruženjem. Takav je slučaj, na primer, sa delovima Novog Beograda, ali i sa dunavskim i savskim priobaljem.
„Efekat toplotnog ostrva nastaje kao posledica velike koncentracije izgradnje pa time i veštačkih materijala poput betona, asfalta, čelika, stakla. Svi ti materijali imaju karakteristiku da upijaju toplotu i da je zatim postepeno odaju u atmosferu povećavajući tako temperaturu vazduha u gradu. Upravo ovi materijali dominiraju u Beogradu na vodi, a tu je i upadljivi nedostatak zelenih površina sa prirodnom podlogom“, rekao je za „Vreme“ arhitekta Ivan Simić i dodao da su za pojavu toplotnog ostrva značajni i prirodni faktori.
„Uz sve ovo, neki nepovoljni geografski faktori na području savskog amfiteatra doprinose zadržavanju tople vazdušne mase, koja ima tendenciju da se ‘ukotvi’ na ovom području. Prekomerna izgradnja i ‘betonizacija’ su dopunili ove prirodne faktore i kreirali negativnu sinergiju koja je samo pojačala efekat toplotnog ostrva“.
Toplotna ostrva i zagađenje vazduha
Toplotno ostrvo je samo po sebi problem, a postaje još veći kada utvrdimo da ovaj efekat doprinosi zagađenju vazduha. Sferi kojom Beograd, inače, i ne može mnogo da se pohvali, te tokom zimskih meseci redovno dominira listama svetskih gradova sa najzagađenijim vazduhom.
„Poznato je da efekat toplotnog ostrva doprinosi većem zagađenju vazduha zato što smanjuje temperaturne razlike između dana i noći. Posledica ovoga je slabljenje opstrujavanja vetra i veće zadržavanje toplote i zagađenja“, kazao je Simić i dodao da trendovi u planiranju i izgradnji novoizgrađenih područja Beograda pokazuju odsustvo bilo kakvih principa i logike bioklimatskog planiranja i oblikovanja.
„Ne uzimaju se u obzir faktori dominantnih i lokalnih vetrova, kao i faktori terena i ozelenjavanja. To negativno utiče na provetravanje, a time i na rashlađivanje i disperziju zagađenja. Objekti deluju kao nasumično ‘razbacani’ po parcelama, kao da je u pitanju nekakvo skladište za zgrade, gde je jedini kriterijum ostvarivanje što više stambeno-poslovnih kvadrata“, naveo je sagovornik „Vremena“.
Tropske noći u Beogradu
Gradovi se posebno jako zagrevaju leti. Sunčevu toplotu upijaju i zadržavaju beton i asfalt pa su i noći izuzetno tople. Takozvane „tropske noći“ s temperaturama iznad 20 stepeni remete zdrav san.
Ukoliko se termin „tropska noć“ koristi za noći kada temperatura ne padne ispod 20 stepeni Celzijusa, može se reći da je čitav Beograd tokom leta pogođen ovim fenomenom. U proteklim godinama su tropske noći zabeležene i u oktobru, i to ne samo u Beogradu, već i u Novom Sadu, Kikindi, Loznici, Valjevu, Zrenjaninu, Novom Sadu.
Postoje varijacije u prosečnoj temperaturi između određenih centralnih delova Beograda, ali svi oni se kreću u rasponu od 40 do 50 tropskih noći. Izuzetak predstavljaju velike parkovske i šumske površine i delovi naselja u njihovoj neposrednoj blizini, kao i tokovi reka.
Područje omeđeno ulicama Dušanova, Džordža Vašingtona i Bulevar Despota Stefana do Pančevačkog mosta čine najtopliju zonu užeg centra grada. Područja sa najvećim brojem tropskih noći su su još i duž autoputa kod Autokomande, a zatim Zemun, Vračar, Voždovac i Ledine.
Koridori hladnog vazduha
Jedan od načina borbe protiv toplotnih ostrva su koridori hladnog vazduha – zelene površine, reke, jezera, železničke pruge i veoma široke ulice sa zelenilom. Hladan vazduh struji svega nekoliko centimetara iznad tla, pa nasipi i zgrade sprečavaju to strujanje.
U neurbanim sredinama nema betona i asfalta, već preovladavaju zemlja, pesak i livade. Tu se sunčeva toplota ne upija na taj način da se zadrži do kasno u noć. Osim toga, svež vazduh nastaje isparavanjem vode iznad lišća, a u vangradskim područjima najčešće ima mnogo zelenila. Zato se u njima vazduh brže hladi posle zalaska sunca. Posebno je sveže na livadama i u voćnjacima kao i iznad glinenog, peskovitog i tresetnog zemljišta.
Kako svež vazduh stiže u grad?
Topografija je takođe veoma važna. Hladan vazduh je teži od toplog i skuplja se pri tlu, recimo na livadama. Ako je livada na kosini ili na brdu, onda hladan vazduh snažno struji nadole. Tako nastaje vetar koji rashlađuje.
Gradovi koji su u dolinama, na kosinama ili na obroncima brda mogu da profitiraju od tog hladnog vazduha. Koridorom hladan vazduh može da dopre sve do centra, potiskujući topao vazduh, koji se penje, a svež vazduh rashlađuje ulice i zgrade.
Na primer, Štutgart leži u dolini i želi da zadrži lokalni sistem provetravanja na osnovu svojih koridora za hladan vazduh. Urbanistički planovi i gradnja se usklađuju s tim ciljem.
Šta Beograd može da uradi?
Širom sveta se sve više obraća pažnja na mogućnost hlađenja gradova dotokom svežeg vazduha iz okoline. U Nemačkoj su u međuvremenu brojni gradovi i regioni sproveli odgovarajuće klimatske analize. Isto su učinili i širom sveta, u gradovima kao što su Nju Delhi, Lima, Lagos, Seul, Melburn i Portland.
Meteorolozi najpre mere temperature i strujanja vazduha na različitim mestima u gradu i okolini, podatke ubacuju u specijalne kompjuterske programe i tako izrađuju detaljne klimatske atlase gradova. Na osnovu tih atlasa gradovi mogu da odluče da ne pregrađuju koridore kojima struji svež vazduh, da ih poboljšaju te da zaštite i osnaže prirodno hlađenje okoline.
Osim toga, gradovi mogu da uvedu niz mera za značajno hlađenje, smanjivanje broja tropskih noći i poboljšanje životnog kvaliteta. U te mere spada otklanjanje površina zapečaćenih betonom i asfaltom, sađenje drveća uz ulice, manje motora na fosilna goriva, ozelenjavanje krovova i fasada, više parkova i vodenih površina, što svetlije fasade i zgrade, povećanje površina pod senkom.
U Šumadijskom okrugu, na teritoriji Uprave za vanredne situacije u Kragujevcu u ponedeljak je evidentirano 148 požara na otvorenom
Desetak rudara u rudniku Lece kod Medveđe dobilo je otkaz. Dvojica već danima štrajkuju glađu. Časlav Gavrić iz GS rudarstva i energetike „Nezavisnost“ za„Vreme“ kaže da je ovo „direktan udar na sindikat"
Vetar je lomio grane sa drveća, a zbog kiše voda se zadržavala na putevima
Deo krova pao je danas sa zgrade Medicinskog fakulteta u Beogradu
Nakon dve godine policajka Katarina Petrović vraćena je na posao. Disciplinska komisija donela je rešenje o izricanju novčane kazne policajki Petrović, kojoj će u naredna tri meseca biti umanjena plata za 30 odsto. Time se ukida njena suspenzija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve