Izjava ministarke Aleksandre Sofronijević o tome kako će izgledati pasoška kontrola u vozu na relaciji Beograd-Budimpešta kod nekih je izazvala zebnju
Pasoška i carinska kontrola u vozu na relaciji Beograd-Budimpšeta biće ubrzana tako što će srpska strana graničnu i carinsku kontrolu obaviti na stanici Beograd centar na Prokopu, a mađarska u Kelebiji, odnosno u vožnji, najavila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević.
Cena karte u jednom pravcu biće 25 evra, a pasoška i carinska kontrola biće ubrzana jer su, kako je navela ministarka, ispunjeni svi najviši standardi bezbednosti i sigurnosti.
Objasnila je kako će izgledati pasoška kontrola:
„Za vozove koji će direktno saobraćati između Beograda i Budimpešte predviđeno je da srpska strana graničnu i carinsku kontrolu obavi u ‘Beograd centru’ na Prokopu, a da mađarska strana to obavi u Kelebiji, odnosno da u vožnji obave pasošku i carinsku kontrolu“, rekla je Sofronijević za RTS.
Istakla je da će to ubrzati putovanje, ali se u javnosti postavlja pitanje da li to znači da vou neće stajati ni u jednoj uspustnoj stanici.
Čekaj, da li ovo znači da čuveni superbrzi-nigde-u-Evropi-ga-nema-sličnog voz neće stajati ni u Petrovaradinu, ni u Subotici???!!! Koji saobraćajni genije je ovo smislio i koliko će građani plaćati ovu Vučićevu zaje**ciju?
Sofronijević je podsetila da je sedam godina, kada je prestao putnički saobraćaj na toj deonici, putovanje trajalo više od osam sati, a da će se sada na direktnim linijama trajati oko tri sata.
Navela je da na deonici pruge kroz Srbiju predviđena brzina do 200 kilometara na sat, a kroz Mađarsku 160 kilometara na sat.
Foto: Boško BanuševacIlustracija
Dodala je da je za relaciju Beograd-Budimpešta predviđeno osam pari vozova sa 16 polazaka, pet srpskih vozova „Soko“ vozova i tri mađarska voza „Taurus“.
Navela je da su planirane i dve direktne linije, bez zaustavljanja, odnosno samo sa tehničkim zaustavljanjem u stanici Kelebija koje će trajati 21 minut.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pad Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi je rezultat pritisaka na Univerzitet i uslova u kojima se odvija naučni rad, kaže dekan beogradskog Poljoprivrednog fakulteta Vladan Bogdanović
Gotovo svaka Expo izložba organizovana u iole demokratskom društvu imala je i svoju „No Expo“ stranu. Od Osake 1970, preko Vankuvera 1986, Hanovera 2000. i Milana 2015, do Osake 2025 – pitanja ostaju slična, menjaju se samo kulise. A Beogradu je, izgleda, zapala kulisa u obliku krastavca
Uprkos milijardama dinara javnog novca uloženog u zbrinjavanje napuštenih životinja, mnogi psi ne dočekaju udomljavanje zbog loših uslova u prihvatilištima. Zbog korupcije i nedostatka jasne strategije ovaj problem nikako da se reši
Napadi na imovinu tužilaca su i napadi na same tužioce i njihove porodice, što ukazuje na eskalaciju ugrožavanja bezbednosti javnih tužilaca i pokušaja uticaja na njihov rad i postupanje u predmetima
„Novinari naših medija sumnjaju da se stvari ovde neće zaustaviti, te da će se nastaviti sa smenama urednika, a u nameri da se preostali nezavisni i profesionalni mediji upodobe u skladu sa željama aktuelnog režima“, poručili su sindikati
Ako se studentski pokret bude više bavio „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna
Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“
Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.