img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Javni servis

Televizije, PR firma, agencija: Gde sve radi Manja Grčić i krši li pritom zakon

12. februar 2026, 09:52 Marija L. Janković
Manja Grčić Foto: Tanjug / MEDIABIRO
Da li je Manja Grčić u sukobu interesa?
Copied

Nova generalna direktorka RTS-a Manja Grčić upisana je u APR-u kao direktorka firme „Tačno“ u okviru koje posluje Tanjug, suvlasnica je i privatne televizije K1, PR firme i još nekih kanala. Da li je to diskredituje da bude na čelu Javnog servisa, da li je sve po zakonu?

Da li direktor javnog servisa može da vodi i novinsku agenciju koja masovno sarađuje sa državnim institucijama, privatnu televiziju na kojoj političari masovno gostuju i marketinšku firmu koja dobija unosne PR poslove od režima?

Jer, upravo je u takvom položaju Manja Grčić, sveže izabrana direktorka Radio-televizije Srbije.

Da li je „kriva“?

Među medijskim stručnjacima ne postoji jedinstven odgovor o tome da li je Manja Grčić i zakonski u sukobu interesa.

Pravnica NUNS-a Marija Babić za „Vreme“ kaže da postojeći zakon Republike Srbije definitivno prepoznaje povredu u ovom slučaju. Ona napominje Zakon o javnim medijskim servisima, koji kaže, u članu 25, da za generalnog direktora RTS-a ne može biti imenovano lice koje ne može biti ni član Upravnog odbora RTS-a, a član 17 objašnjava taj sukob interesa.

„Upravni odbor RTS-a je ovu regulativu morao da ima u vidu kada je razmatrao prijavu Manje Grčić za direktorku“, kaže Babić. „U javnosti se pominje da bi ona mogla da da ostavke na ostala mesta u medijima koje drži ili da izađe iz vlasništva, sada kada je izabrana za generalnu direktorku Javnog servisa. To i dalje ne znači da je mogla da prođe konkurs, trebalo je pre nego što se prijavila na njega, da izađe iz drugih poslova.“

Rade Veljanovski, profesor FPN-a u penziji, smatra pak da jasna zakonska regulativa ne postoji.

„Iako zakon o tome ne govori detaljno, to nije ni neophodno – jasno je da postoji osnova da se razmišlja o sukobu interesa“, kaže Veljanovski za „Vreme“.

Ima li toga u EU

I on smatra da je to bio posao Upravnog odbora Javnog servisa, koji je razmatrao kandidate.

„Da ljudi na slične pozicije u javnim servisima dođu iz komercijalnih medija, takvih primera ima i u EU, tu i tamo. Ipak, taj kandidat morao odmah da prekine bilo kakvu vezu sa prethodnim radnim mestom, da izađe iz vlasništva pre nego što počne da radi na novoj poziciji“, kaže on.

Iz UNS-a se čulo mišljenje i da bi Savet REM-a trebalo da se angažuje po ovom pitanju – samo kada bi postojao.

„Nažalost, izbor direktora RTS-a vrlo je upitan u trenucima kada nemamo Savet REM-a, koji je jedini nadležan da nam razjasni nelogičnosti koje prate ovaj proces i potencijalne neregularnosti. Od koga sada tražiti tumačenje da li su neki od kandidata u sukobu interesa, poput Manje Grčić“, rekla je medijima Olivera Milošević, potpredsednica UNS-a, dok još nije bio završen izbor.

Veljanovski dodaje da Savet REM-a nema odgovornost da utvrđuje sukob interesa pri konkursu za izbor direktora RTS-a, jer se njihov posao završava kada izaberu Upravni odbor.

„Ali, Savet ima ingerencije da prati sve što se dešava u medijima. Ako se u programskog ponudi nove direktorke oseti sukob interesa, da koriste proizvode, informacije tih njenih drugih medija, da se to promoviše na način na koji narušava konkurenciju, onda bi moralo da se interveniše. U trenutnim okolnostima, na to ćemo morati da sačekamo“, kaže profesor FPN-a.

Pregršt direktorskih fotelja

Mnogo direktorskih pozicija ima Manja Grčić.

Ona je trenutno generalna direktorka novinske agencije Tanjug i suvlasnica televizije K1. To je posao koji vodi s Željkom i Jovanom Joksimović, s kojom je i kuma.

Grčić i Joksimović su i vlasnici firme Minacord Media kojoj je pre šest godina Tanjug, uz odobrenje Vlade Srbije, dat u „zakup“ na 10 godina, za 628.000 evra. Joksimović je sa partnerkom Manjom Grčić kupio pravo na agenciju Tanjug i to uz pomoć kredita za koji je garantovao Telekom ugovorom koji su potpisali, pišu mediji. Jer, firma „Minacord Media“ je na osnovu poslovnog angažmana sa Telekomom dobila na zajam 2,4 miliona evra od jedne poslovne banke. Tako su najpre dobili 1,5 milion evra vredan kredit u novembru 2019, a nekoliko meseci kasnije, u martu 2020. još 900 hiljada evra, pokazuju zvanični ugovori o zalozi do kojih je došlo Raskrikavanje.

Još jedno direktorsku fotelju ima u marketinškoj agenciji „Majo public”, koja je u vlasništvu nje i  Jovane Joksimović, a pruža usluge različitim firmama u vlasništvu države – od Srbijavoza do Telekoma. Tokom 2024. ta firma prihodovala je više od pola miliona evra. Klijenti su im i Dipos, Auto-moto savez Srbije, AMS Osiguranje, eUprava, Prirodnjački muzej…

 

Tagovi:

RTS Javni servis Manja Grčić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Toplotni talas

Ektremne vrućine

29.jul 2026. I.M.

RHMZ izdao upozorenje: Srbiju čeka novi toplotni talas, temperature do 40 stepeni

RHMZ upozorio na novi toplotni talas u Srbiji. Temperature će od petka dostići 40 stepeni, a vreli dani potrajaće tokom prve dekade avgusta

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Mito

29.jul 2026. M. L. J.

Novac na ruke na mitingu SNS-a: Pokrenut istražni postupak u Tužilaštvu

Treće osnovno javno tužilaštvo formiralo je predmet povodom krivične prijave protiv predsednika SNS-a Miloša Vučevića, koja je podneta nakon što su novinari N1 otkrili da su krajem marta ove godine za miting te stranke u Areni građani za svoje prisustvo isplaćivani novcem na ruke

Beograd

28.jul 2026. I.M.

Nova ekonomija: Ko patrolira Beogradom i zašto vlast ćuti o novom obezbeđenju

Gradske patrole, komandno-bezbednosni centri i komunalno-bezbednosne stanice već postoje u Beogradu, iako je plan za njihovo finansiranje kroz javno-privatno partnerstvo povučen. Stručnjaci upozoravaju da nije jasno po kom zakonskom osnovu ova služba funkcioniše

Dunav

Štab za vanredne situacije

28.jul 2026. I.M.

Istorijski niski vodostaj Dunava – ugroženo funkcionisanje sistema Dunav–Tisa–Dunav

Dunav je dostigao istorijski nizak vodostaj, zbog čega je zasedao Republički štab za vanredne situacije. Državne institucije upozoravaju na potrebu stalnog praćenja situacije i koordinisanog delovanja kako bi se zaštitili građani, privreda i prirodni resursi.

Avion u letu

Avionske nesreće

28.jul 2026. M. L. J.

Dva pucanja prozora aviona u dve avio-kompanije u samo nekoliko nedelja

Dva puta su u samo nekoliko nedelja u dva aviona različitih avio-kompanija popucali prozori. Koliko su česte ovakve nesreće? Da li ove dve imaju veze jedna sa drugom? Kome građani mogu da se žale

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure