Srbija bi do 2032. trebalo da ima dovoljno kapaciteta za izbor tehnologije i izgradnju, tako da oko 2040. može da ima nuklearnu elektranu na mreži. Srbija želi da bude deo nuklearne renesanse, kaže ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je na Nuklearnom samitu u Parizu da Srbija u predstojećoj eri električne energije želi da bude deo nuklearne renesanse koja se dešava u svetu kroz partnerstva, nove tehnologije i održivi razvoj.
Istakla da je Srbiji za razvoj ekonomije, novih tehnologija i veštačke inteligencije potrebno više električne energije i da to znači da je nuklearna elektrana državi potrebna do 2040. godine kako bi ostvarila ciljeve razvoja.
Podsetila je da je Srbija pre godinu i po ukinula zabranu korišćenja nuklearne energije i da je sada u prvoj fazi razvoja nuklearnog programa, a da investicioni planovi države do 2030. i 2035. godine predviđaju nuklearnu energiju kao jedan od stubova razvoja energetskog sektora.
Prema njenim rečima, cilj je da se prva faza završi do sredine 2027. godine, što znači da država ima sve informacije potrebne za donošenje informisane odluke o nuklearnom programu.
„Srbija bi do 2032. trebalo da, u smislu institucionalnih, regulatornih i stručnih kapaciteta, ima dovoljno kapaciteta za izbor tehnologije i ulazak u proces izgradnje, tako da oko 2040. može imati nuklearnu elektranu na mreži“, rekla je Đedović Handanović.
Foto: Pexels/RobIlustracija
Dodala je i da Srbija želi da iskoristi novi uspon nuklearne energije u svetu kako bi podržala svoje dugoročne ciljeve energetske bezbednosti, energetske nezavisnosti i održive energetske tranzicije.
„To bi imalo pozitivan uticaj i na domaću industriju, stvarajući nove lance vrednosti, nova radna mesta i jačajući našu bazu stručnjaka, inženjera i tehničara“, rekla je ona.
Naglasila je važnost nove runde tehničke saradnje sa IAEA, gde će agencija pružati podršku, između ostalog, kroz programe stipendija i obuka, jačanje regulatornih kapaciteta, razvoj bezbednosnih standarda.
Najavila je da će uskoro u Srbiju doći visoka delegacija francuske kompanije EDF, sa kojima bi trebalo da bude potpisano pismo o namerama za nastavak saradnje u fazi 1 razvoja nuklearnog programa i izradu dodatne četiri studije koje se tiču ljudskih resursa, analize zakonodavnog okvira i javnog mnjenja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Opštoj bolnici u Leskovcu na bolničko lečenje je primljeno 15 dece zbog trovanja salmonelom nakon što su konzumirala testeninu u jednoj lokalnoj brzoj hrani
Mladi u Srbiji bi pre bili bili vaspitači u vrtiću ili učitelji nego nastavnici, pokazuju rezultati upisa na fakultete. Da li je učitelj ponovo postao cenjena i plaćena profesija?
Građani samo još danas i sutra (16. i 17. jul) mogu da se žale na odluku grada Beograda, prema kojoj za projekat izgradnje Javnog akvarijuma nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu. Ekološko udruženje "Polekol" zove građane u pomoć
Francuski parlament izglasao je zakon kojim se legalizuje eutanazija za neizlečive pacijente. Premijer Sebastijan Lekornu najavio je i obraćanje Ustavnom sudu, kako bi se osiguralo da se zakon primenjuje u skladu sa ustavnim principima i ljudskim dostojanstvom
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.