Roman – posle »Ninovanja« (2)
Profesor žudnje… za knjigama
Bojan Savić Ostojić, Ništa nije ničije, Kontrast, Beograd 2020.


Bojan Savić Ostojić, Ništa nije ničije, Kontrast, Beograd 2020.


"Rekla je doć, ma je noć; ne ima cokula, crjevje je izula; bosa hode, drača bode; nijesam tvoja, sva sam moja; kako došao, tako pošao", reče Mira i okrete se...


Dva aktuelna filma iza kojih u rediteljskom smislu stoje provereni i cenjeni filmski autori u očito dobroj pripovedačkoj i sveukupnoj stvaralačkoj formi
Svetislav Basara: Kontraendorfin
(Laguna, Beograd, 2020)


"Nisam aktivista sa agendom, niti promovišem neku političku platformu. Trudim se da na duhovit način ukažem na nelogičnosti koje primećujem oko sebe. Osećam potrebu da se jasno odredim prema pojavama u društvu. Dajem sebi slobodu da koristim svoju slobodu"


Niko pre, niti posle Milutina Petrovića nije tako umetnički ubedljivo i sugestivno predstavio čin stvaranja kao iznad svega složen i tegoban telesni proces. A onaj završni proizvod čitavog tog procesa ovaj je pesnik, u verovatno najavangardnijem pesničkom gestu u celoj našoj posleratnoj poeziji, na kraju Promene, prikazao, i doslovno i preneseno, kao – govno!


Jovan Živanović je bio voljen autor čiji su filmovi u doba stasavanja i oblikovanja praktično u hodu ovdašnje moderne dopirali do gledalaca, pritom bivajući ogromnim svojim delom kinestetski veoma uspela, validna i prepoznatljiva dela


U savremenoj muzičkoj industriji ne postoji više niko ko bi mogao da napravi takav sadržajan projekat zagonetne umetničke slojevitosti, kao što je to slučaj sa Bouvijevim albumom Station to Station. I kao što je njegov "Zvezdani čovek" stigao na Zemlju sa udaljenih nebeskih tela, tako je i "Mršavi beli vojvoda" naprosto mogao biti ovozemaljski vesnik događaja koji putuje kroz prostor i vreme da upozori svet na to šta ga čeka u bliskoj budućnosti


Srebrni Letač (Silver Surfer) uvek je bio najposebniji od svih superjunaka. Tokom 55 godina postojanja samo povremeno je imao svoje serijale, ali oni su često bili izuzetni događaji. Delujući kao nosilac visokomoralne poruke, uvek je bio preko potrebna savest superherojskog univerzuma. I mada se još samo o njemu čeka film, strip-saga je doživela veličanstveno zaokruženje pre par godina, približavajući nam lik neobičnog kosmičkog pravednika – najsnažnije do sad. U pravi čas


Kao avangardista i modernista bio je deo intelektualne slovenačke elite, pobunjenik koji je "osnivao pozorišta i ostavljao ih u ruševinama", politički jeretik, borac za jedinstveni jugoslovenski kulturni prostor, pisac, reditelj i pedagog koji je umeo da zatvori krugove svojih lutanja


"Nikad nisam voleo ljude negativnog naboja, ali osećam se bespomoćnim da se dan za danom moram boriti za sve u životu, i osećam da više ne činim ništa da bih izronio iz ove nemoći, iz ovoga stanja bespomoćnosti. Umorio sam se. Iscrpljen sam"


Dramaturškinja Kornelija Goli stvara jedan fini melanž slika iz Čehovljevog sveta i prenosi doživljaj inercije koji krasi tri sestre, jednom rečju: nedelanje. Odsustvo istinskog pokreta. Tako nastali novi tekst biva obojen prirodnošću sa aspektom žestine. Komad se odlikuje skladnom, otvorenom formom, duhovitom i gorkom


"Mene je životno iskustvo na vlastitoj koži naučilo do čega dovodi onečovječivanje ljudi i svođenje na sasvim slučajnu etničku pripadnost. Moj otac je ubijen 1991. u Vukovaru jer je bio Hrvat, ali isto tako je mogao biti ubijen jer je bio Srbin u Varivodama, Bošnjak u Potočarima, Albanac na Kosovu. U tom ludilu njega nije spasila ili ubila niti jedna njegova druga ljudska karakteristika, njegov identitet bio je sveden samo na to, i ja bih valjda bila potpuno luda i slijepa da pristanem slijediti i dalje takvu politiku i takav pogled na svijet koji je nama uništio živote"


Drugi album The Specialsa redefinisao je ska muziku u modernim vremenima i na njenoj osnovi izgradio viziju jednog novog sveta belačko-crnačke ravnopravnosti, na kojoj sad počiva ne samo pop muzika, nego i nada u mogućnost uspostavljanja humanijeg globalnog društva


Mekvin dosta brzo osvaja kotu univerzalnosti, iako se od prvog do poslednjeg kadra pričom bavi iz ugla onoga ko je na svojim plećima osetio teški i nekako uvek surovi teret drugosti, ovaploćen u životu manjine tamnije puti usred nimalo blagonaklone većine drugačijih društvenih i inih svetonazora


U vreme u kojem je pozorišna produkcija opet gotovo utrnula, dve vojvođanske premijere, kroz preradu prevedenog teksta "pozajmljenog" iz drugog medija i kroz praizvedbu domaćeg dramskog teksta, odvažno postavljaju važna pitanja o savremenosti i ukazuju na moguće odgovore


"Ako neko odlično vlada svojim instrumentom, kažemo da je on sjajan muzičar. Ali sjajan muzičar može biti i neko ko ne svira toliko dobro, ali to čini sa velikom strašću. Sama veština po sebi nije mnogo bitna. Jer, mi u stvari obraćamo pažnju na muziku koja nas emocionalno dodiruje, slušamo ljude čije nas priče zainteresuju i osećajno zaokupiraju"


Uvek se, ne znam zašto, začudim kada gledam ili čitam ovaj komad, kada uočim u kolikoj meri je govor naših junaka govor savremenog sveta. Kao kod Joneska – nikog od junaka savremenog sveta to ne brine, belle indifférence, izvesni indiferentan stav prema činjenici da je komunikacija sve otežanija što smo više zatrpani informacijama. To je "beli šum" koji nam onemogućava da čujemo i razumemo Sebe i Drugog


Dve nove britanske šestodelne serije... I dva sasvim različita putića sa naizgled srodnog kreativnog izvora


Ničeg herojskog, epskog ili glamuroznog poput Džejmsa Bonda tu nema. Le Kareovi špijuni su obični ljudi – pijanice, kockari, varalice, kurvari, egocentrici i ekscentrici, paranoici, nasilnici, licemeri, desperadosi, ubice, birokrate ali i sentimentalne ličnosti, naivčine, idealisti, bogotražitelji, genijalci čija se kreativnost i sposobnost troše u jalovom nadmetanju dve supersile




Jedanaesto studijsko izdanje američkog alternativnog rok sastava nudi upečatljiv umetnički uvid u distopičnu sliku naše stvarnosti, a okultni i psihodelični muzički pejzaži u pesmama korespondiraju sa haotičnim duhom vremena u kome živi cela planeta


Izgleda da Džona Lenona niko nije razumeo. Običnog momka sa strasnim osećajem za pravdu, stvorenim na ulicama lučkog Liverpula, sa irskom srećom koju si mogao da posmatraš takoreći preko puta. Takvog lika stvarno ne možete da podjarmite papirnatim idejama iz nekakve mondenske verzije komiteta i ćelija. Vizija slobode Džona Lenona bila je neuhvatljiva, a na iskustvu zasnovana, i baš zato – za sve ljude iz ideološke futrole – sasvim nedostižna


Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra


Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare


Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama


Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti. Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao


Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda


Italijanska firma za sportsko klađenje „Lottomatica“ je u kancelariji u Beogradu otpustila u jednom danu i usred radnog vremenena 348 ljudi. Sindikati iz Italije misle da je uzrok veštačka inteligencija, ali je verovatnije je da su vlasnici samo iskoristili radnike dok su im trebali


Čačak nije hteo da ugosti „Naše dane“ a Niš „Bilo jednom na Brijunima“ iako su obe predstave bile rasprodate. Razlozi nisu obrazloženi, ali je ipak jasno koji su


Dok je Hrvatska prošle nedelje dobila još jedno poboljšanje kreditnog rejtinga i sada se nalazi na nivou „A“, Srbija i dalje ima investicioni rejting samo kod jedne od tri velike agencije. Analitičari upozoravaju da to može značiti skuplje zaduživanje i manji pristup zapadnim finansijskim tržištima


Šta sve može da se zaključi iz cene jedne banane na aerodromima u Beogradu, Frankfurtu i Talinu


Aleksandar Samuilović, advokat konzorcijuma privatnih prevoznika „Arriva Litas“, za „Vreme“ objašnjava kako je grad Beograd izgubio spor protiv njih vredan 900 miliona dinara. Razlog spora je što su, kaže on, privatni prevoznici mesecima prevozili Beograđane „na svoju štetu“ zbog direktnih odluka Grada