Dani evropske baštine

20.septembar 2002. Irina Subotić

Otvoreni grad

Posebnost ovogodišnjih poseta predstavljala je mogućnost da se prvi put uđe u dosad "zabranjeni grad " – Kraljevske dvorove na Dedinju, koji su – iz razumljivih razloga – predstavljali izuzetnu atrakciju i koje je tokom dva dana posetilo nekoliko stotina ljudi

Bob Vilson, zvezda Bitefa

20.septembar 2002. Ivan Medenica

Kuća na sceni

"Sve dolazi iz veoma ličnih iskustava koja sam imao: iz zainteresovanosti za slikarstvo, arhitekturu, ples, tišinu, formalističko pozorište, ali i iz nezainteresovanosti za naturalizam, psihologiju i pričanje o pozorištu! Pozorište je nešto što treba iskusiti"

Autoportret Uroša Predića (4)

12.septembar 2002. Redakcija Vremena

Duh i temperament

Uroš Predić je nezaobilazno ime u istoriji srpskog slikarstva. Odgovarajući na ankete nacionalnih institucija, Predić je u tri navrata pisao svoju autobiografiju, 1921, 1946. i 1919. godine. U feljtonu koji "Vreme" objavljuje publikuju se svi slikarevi autobiografski zapisi, od kojih neki i prvi put, kao i do sada nepoznata dokumenta, delovi prepiske i reprodukcije. Materijal je priredio Darko Garić

Intervju - Rajko Grlić

12.septembar 2002. Sonja Ćirić

Miris stvarnosti

"Rado bih napravio igrani film za koji bi svi vjerovali da je dokumentarni, i obrnuto"

Počinje 36. Bitef

12.septembar 2002. Ivan Medenica

Optimizam pamćenja

Neovisno od slogana Novi svetski (pozorišni) poredak, u selekciji 36. Bitefa ipak postoji, na vrlo opštem planu, jedna uočljiva orijentacija. Na prvi pogled deluje kao da je ta orijentacija više geografske nego umetničke prirode. Ali, ovde je zaista reč samo o prvom pogledu, jer iza geografsko-nacionalnog postoji i umetnički plan

Autoportret Uroša Predića (3)

04.septembar 2002. Uroš Predić, slikar

Savesnost umetnika

Uroš Predić je 1921. na molbu Srpske akademije prvi put napisao autobiografiju, koja je objavljena u godišnjaku Srpske kraljevske akademije XXVIII, 1914-1919. (Beograd 1921, str. 182-310). U ovom broju donosimo drugi deo ovih zapisa

Made in Russia - Viktor Peljevin

04.septembar 2002. Teofil Pančić

Šaman postsovjetske literature

Boreći se s generacijskim kulturno-tehnološko-civilizacijskim nedoumicama, Peljevin se pozicionira na globalnoj literarnoj mapi kao Douglas Copeland ekskomunističkog Istoka

Novi bukvar

04.septembar 2002. Nebojša Grujičić

Šta danas radi Džafer

"Moja kuća je u Evropi!" Dakle, nikako u Africi, Aziji ili Južnoj Americi. Ovu rečenicu, koja nekima zvuči kao otrcani predizborni slogan, izgovara mačka nacrtana na koricama specijalnog izdanja novog bukvara za prvi razred osnovnih škola, koji je upravo izašao u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Beograda. U poslednjih par decenija izgleda kao da se ustalila šema istorijskih promena – nova vlast, nove špice za "Dnevnik", nove novčanice i – novi bukvar

Feljton (2) - Autoportret Uroša Predića

28.avgust 2002. Priredio: Darko Garić

Nasleđeno razumevanje lepote

Uroš Predić je 1921. prvi put odgovarajući na molbu Srpske akademije napisao svoju biografiju. Ona je objavljena u Godišnjaku Srpske kraljevske akademije XXVIII, 1914–1919. (Beograd 1921, str. 182–310). Ovde je prenosimo u celosti

Novosadski književni duet

28.avgust 2002. Teofil Pančić

O demonu Istorije

Tišma i Vegel povezani su – ako ničim drugim – onda bar srodnošću njihovih gotovo kišovski komplikovanih srednjo-istočno-evropskih sudbina, nevoljno ispečatiranih silovitim zamasima bičeva Istorije

Izgradnja Jugoslovenskog dramskog pozorišta

28.avgust 2002. Sonja Ćirić

Do kraja godine

"Jasno je da su godine bez zgrade uticale na ansambl. Ali, i u vreme najvećih kriza u JDP-u su se radile velike predstave. Duhovi svih koji su radili na toj sceni još se motaju oko gradilišta, tu su i Bojan Stupica, i Milan Ajvaz, i Viktor Starčić, i Milivoje Živanović..."

Feljton - Autoportret Uroša Predića

21.avgust 2002. Redakcija Vremena

Vrednost u trudu

Uroš Predić je nezaobilazno ime u istoriji srpskog slikarstva. Odgovarajući na ankete nacionalnih institucija, Predić je u tri navrata pisao svoju autobiografiju, 1921, 1946. i 1949. godine. Jedini publikovani autobiografski zapisi objavljeni su u "Godišnjaku Srpske kraljevske akademije" 1921. godine. U feljtonu koji će "Vreme" objaviti u narednih nekoliko brojeva naći će se sva tri Predićeva autobiografska teksta, od kojih je autobiografija pisana 1921. godine objavljena, ali sa kojom šira publika nije imala prilike da se upozna, kao i dopune autobiografije koje je Predić pisao 1946. i 1949. godine, a koje se sada prvi put publikuju. Osim toga, čitaoci će imati priliku da se upoznaju i sa do sada nepoznatim dokumentima, delovima prepiske i reprodukcijama koji nigde ranije nisu bili publikovani. Materijal je priredio Darko Garić

Intervju - Darijan Mihajlović, pozorišni reditelj

21.avgust 2002. Sonja Ćirić

Stvari loše stoje

"Sve ove prethodne godine bile su u nekom čekanju nekog novog sistema, zdravog, koji će da napravi neki normalan okvir u kome nije ni bitno ko je čovek na vlasti. Znači, problem nije kadrovski već sistemski, ali sistem u kulturi se nikako ne menja"