img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Savremeni ples - Self Unfinished

Rehumanizacija tela

28. oktobar 2004, 16:38 Ivan Medenica
Copied

Xavier Le Roy: Self Unfinished; Festival savremene koreografije, CKZD, Beograd

Naši mediji su posvetili neopravdano malu pažnju jednom veoma zanimljivom projektu – Festivalu savremene koreografije, koji je organizovao TkH, centar za teoriju i praksu izvođačkih umetnosti, a čiji je program osmislila Bojana Cvejić. Na ovom mini festivalu koji je, tokom poslednjeg vikenda, održan u Centru za kulturnu dekontaminaciju predstavljeni su neki veoma značajni svetski koreografi, kompjuterski rečeno, „najnovije generacije“ (pri čemu, naravno, ne mislim na godište, već na umetnički izraz). Iz te male, ali odabrane grupe pokušaću da predstavim rad najreferentnijeg autora, Xaviera Le Roya. Njegova solo koreografija Self Unfinished ima krajnje otvorenu, mada vrlo promišljenu strukturu koja, kao takva, nesebično priziva najslobodnije interpretacijske zahvate, prosto mami da se u nju učitaju različite asocijacije. Upravo zato trebalo bi, pre domaštavanja, sprovesti analizu same strukture.

Ova predstava je izrazito puristički osmišljena: njeni gradivni elementi su prazan beli prostor, sto, stolica, muško telo (sam Le Roy) i kasetofon koji do poslednje scene ne emituje nikakav zvuk. U takvim scenskim okolnostima, smenjuje se niz eseja o telu, niz prizora koji na različite načine i s različitim konotacijama problematizuju fenomen tela. Predstava počinje relativno benigno, jednom humornom etidom u kojoj telo funkcioniše kao mašina: njegovi delovi se pomeraju kao da je u pitanju neki hidraulični robot (postoji li tako nešto?), a spomenuti komički ton dodatno je potenciran pištanjem mašine, zvukom koji proizvodi sam izvođač. Sledeći esej sastoji se od niza sličnih kretnji, ali ovog puta jednog rehumanizovanog tela: efekat nije humorni, jer ove kretnje odlikuje zabrinjavajući stepen mehaničnosti. Telo više nije robot, ali je njegovo kretanje i dalje robotizovano.

Posle ovog, uslovno rečeno, uvodnog dela, kreće središnji deo predstave u kome se ispitivanje fenomena telesnog radikalizuje: Le Roy se oštro savija u struku, rukama dodiruje pod, noge su mu u crnim pantalonama, a pleća, ruke i glava pokriveni crnom haljinom. Ovakva telesna postura, uz odgovarajuće pokrete, ima taj efekat da radikalno vivisecira ljudsko telo, da od jednog oblika pravi dva. Ta vivisekcija ostvaruje rezultat i na planu morfologije i na planu rodnog identiteta: pored toga što dekonstruiše i udvaja telo (morfološki efekat), ovo rešenje ga čini i dvopolnim (rodni efekat). Ovo razgrađeno telo dalje priziva različita domaštavanja, brojne slobodne asocijacije koje smo nagovestili na početku teksta: ono asocira i na obogaljeno telo, i na neke životinje, i na uspravljenu ljudsku figuru (iako je reč o čoveku koji dubi na glavi), i na muškarca i ženu u stalnom uzmicanju… Svi ti prizori stvaraju poglavito turoban efekat, jer nas veoma drastično suočavaju s mukom tela.

Delovi tela koji su razdvojeni na ovaj virtuelni način, pokazuju težnju, u narednim slikama, da ponovo sklope celinu: prsti na rukama i prsti na nogama se spajaju u čudnim prepletima, a novonastalo telo neartikulisano pulsira kao neki frankenštajnovski rezultat naučnog eksperimenta. Potpora za ovakvu analizu autorovog tretmana telesnog može se naći i u nekim njegovim izjavama, prenetim u časopisu TkH, u kojima on tvrdi da smo mi „komponovane individue“, da se delovi našeg tela mogu odvojiti i uspostaviti samostalne odnose s drugim objektima. Cinik bi rekao da ova ideja o dekompoziciji i rekompoziciji tela vodi poreklo iz prvobitnog Le Royovog profesionalnog okruženja; on je, naime, doktor molekularne biologije.

Ova koreografska partitura se besprekorno zaokružuje jer, napuštajući definitivno scenu, Le Roy prvi put uključuje kasetofon i pušta poznatu pesmu Upside down. Ovaj naslov na najbolji način ilustruje ono što je autor učinio sa ljudskim telom u svojoj zaista sjajnoj predstavi Self Unfinished… Ono što posebno pleni jeste neka čudna kombinacija naučne i religijske ozbiljnosti i posvećenosti s kojom autor pristupa preispitivanju tela, i pri tome guši i najmanji poriv da se proizvede šok ili provokacija, da se ples koristi u neestetske, egzibicionističke svrhe… Zaista izuzetno delo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Intervju

04.avgust 2026. Sonja Ćirić

Ivan Blagojević: Državu ne interesuje Nišvil – evropsko lice na jugu Srbije

Srbija i Grad Niš poslednjih godina prosečno su prihodovali zahvaljujući Nišvilu godišnje 384 miliona dinara. Država kao da to ne želi da zna, kaže Ivan Blagojević direktor Nišvila

Ministarstvo kulture

04.avgust 2026. Sonja Ćirić

Državna izdvajanja za muziku: Čukafest ispred Kolarca

Zašto Ministarstvo kulture smatra da su programi Nišvila i Kolarčeve zadužbine manji javni interes od recimo Čukafesta i Savamalskog koncerta

In memoriam Ljiljana Pekić

In memoriam

04.avgust 2026. I.M.

Preminula Ljiljana Pekić, supruga Borislava Pekića

Ljiljana Pekić, arhitekta i životna saputnica književnika Borislava Pekića, preminula je u 94. godini

Letnji festival

03.avgust 2026. Robert Čoban

Hvar: Josipa, ljubav i sloboda

Između zvezda i mora, na Letnjoj pozornici pevala je Josipa. I bilo je čarobno. Biće toga još na Hvar Summer Fest-u

Nagrade

03.avgust 2026. S. Ć.

Četiri nove nagrade za srpske filmove na festivalima van zemlje

Na dva festivala u BiH, prošle nedelje srpski dugometražni filmovi „Izlet“, „Karmadona“ i dokumentarni „Iza osmeha“ osvojili su četiri nagrade

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure