14. Sarajevo film festival
Crveni tepih za bosanski san
Kao jedan od najznačajnijih regionalnih festivala, Sarajevo film festival je i ove godine najviše prostora dao ostvarenjima iz Mađarske, Hrvatske, Slovenije, Turske, Rumunije, Grčke i Srbije


Kao jedan od najznačajnijih regionalnih festivala, Sarajevo film festival je i ove godine najviše prostora dao ostvarenjima iz Mađarske, Hrvatske, Slovenije, Turske, Rumunije, Grčke i Srbije
Prošlog vikenda u Nišu je održan dvadeset peti po redu Nišvil, džez festival u usponu
Džez festival u Vjenu, Francuska, u svom dvadeset osmom izdanju ponovo je bio u punoj snazi i sjaju
Film pred nama je konačna potvrda onoga šta je Dosije X bio, i šta više nikada ne može biti
Započeta kao neka vrsta, možemo reći urbanog kiča iz dokolice u dugim hodnicima podzemnih železnica velikih gradova, umetnost grafita ubrzo je postala globalni fenomen. Na poslednjem Belefu predstavila se beogradska grafiti scena
Slobodan Divjak: Antej ili Ahasver
"Filip Višnjić" i Službeni glasnik, Beograd 2008.
"Mislim da grupe ovakvog tipa mogu da se razvijaju samo ako je njima samima stalo. Iskreno, još ne znam šta je cilj svega toga"
Muharem Bazdulj (Travnik, 1977) spada u red najdarovitijih pripovedača mlađe generacije na našem jezičkom području. Zbirka priča pod nazivom Čarolija, koju je premijerno upravo objavila izdavačka kuća "Gradac", prva je knjiga kojom se Muharem Bazdulj predstavlja književnoj publici u Srbiji. Pre nje, u Bosni i Hrvatskoj objavio je osam naslova – zbirke priča One Like A Song (1999), Druga knjiga (2000) i Travničko trojstvo (2002), kraće romane Koncert (2003), Đaur i Zulejha (2005) i Tranzit, kometa pomračenje (2007), zbirku eseja Poslovi i dani (2005) i zbirku pesama Heroes (2005). U međuvremenu je objavljivao tekstove i eseje u novinama i časopisima širom nekadašnje Jugoslavije, pored ostalih u sarajevskim "Danima", splitskom "Feralu", zagrebačkom "Zarezu". Stalni je saradnik "Vremena". U Čaroliji se nalazi trinaest priča. Uz saglasnost izdavača i autora, prenosimo jednu od njih


Svet se oprostio od Aleksandra Solženjicina, pisca-disidenta čija su dela doprinela razobličavanju i rušenju sovjetskog totalitarizma
Utkan je u civilizaciju kao izvor života, inspiracija je umetnika, deo religije, ideologije, izreka, poslovica, obožavan i psovan. Manifestacija i izložba koja se upravo održava u Galeriji Progres u Beogradu posvećena je – hlebu
Otkrića ovogodišnjeg Palića uglavnom su došla sa rubova Evrope: iz Izraela, Estonije i Irske
"Inicijativu ima onaj ko diktira pitanja. Odgovori mogu slobodno da variraju, do krajnosti. Nebitno je, sve dok se postrojavamo uz ove ili one autoritete i koljemo po rupčagama kada njihovi interesi dođu u sukob ili krenu da prave neki novi raspored"
U suočavanju s mitski monumentalnom, ne i idealizovanom prošlošću, sagledana je i razotkrivena pogana suština današnjeg sveta, u kome su mehanizmi obmane dovedeni do savršenstva, do činjenica i brojeva koji se – bilo da je reč o bestseler-listama ili političkim nadmetanjima – ne mogu osporiti, premda tako uvredljivo zaudaraju na laž
Ne radi se tu da li će u Sedam kulturnih dana peva Era, Onaj Nježnik, ili će propeva Bajaga, već o tome da je tih Sedam dana godišnji domet kulture u mnogim gradovima i opštinama
"Radio bih sada partizanski animirani film: taj žanr i tema su bliski publici, a s obzirom na to da bi se razlikovao od postojećih, mislim da bi bio atraktivan", kaže o svojim planovima Aleksa Gajić, strip crtač i autor prvog srpskog dugometražnog animiranog filma Technotise – Edit i ja, koji je promovisan na nedavno završenom Egzitu
Pol Veler, sa svim svojim lutanjima i nedoumicama posle The Jam i Style Council, u stvari nije imao suštinski nesporazum sa sobom – on je uvek voleo crnačku muziku i predgrađa. Ništa više od toga. I ništa prokaženije od toga
Umesto Beograd filma, novi vlasnik bioskopa Balkan zove se Beobana, Jadrana – Beojana, a Kozare – Beokona. Tu su još i vlasnici Partizana – Beopana, Voždovca – Beovona i Slavice – Beoslana
Čarls Bukovski: 14 intervjua
Izabrao i preveo Nenad Župac;
redaktor prevoda Flavio Rigonat
LOM, Beograd 2008.
Pretnja
Scenario i režija: M. Najt Šamalan
Uloge: Mark Valberg, Zoi Dešanel, Džon Leguizamo, Fren Koližn, Viktorija Klark
Vasilis Kacikonuris, Mleko; režija: Đurđa Tešić; igraju Vesna Čipčić, Pavle Pekić, Petar Benčina i Danijela Štajnfeld; Beogradsko dramsko pozorište, Nova scena


Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa


Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne


Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane


Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu


U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja


Jedna od najprometnijih saobraćajnica u Beogradu, Bulevar despota Stefana, biće zatvorena na dve godine zbog izgradnje drumskog tunela koji će povezati Savsku i Dunavsku padinu, najavio je gradski menadžer Miroslav Čučković.


U selu Ravnje u Mačvi je 2013, povodom dva veka Boja na Ravnju postavljena tri metra visoka drvena skulptura Zeki Buljubaši, junaku ove bitke koju mnogi istoričari nazivaju "Srpskim Termopilom". Na tom mestu danas stoji samo prazan postament


Građani Srbije već deset dana ne mogu kod notara da overe ništa što ima veze sa nekretninama. Uzrok je pad profesionalnog pristupa Katastru nepokretnosti, za koje je zaduženo Ministarstvo pravde, kažu izvori „Vremena“


Iako je automobilska industrija godinama bila pokretač razvoja na Zapadnom Balkanu, dosadašnji model zasnovan na jeftinoj radnoj snazi i stranim subvencijama nailazi na probleme


Gradski menadžer Miroslav Čučković najavio je rušenje Tržnog centra Staklenca, Bajlonijeve pijace, objekata oko Pančevca, dolazak krtice...