Intervju – Gorčin Stojanović, umetnički direktor JDP-a
Principi i strategije
"Ako je Bojan Stupica kamen temeljac ovog pozorišta, onda je Jovan Ćirilov stub na kome se drži cela zgrada u duhovnom smislu"


"Ako je Bojan Stupica kamen temeljac ovog pozorišta, onda je Jovan Ćirilov stub na kome se drži cela zgrada u duhovnom smislu"
Od 3. do 10. aprila 1948. godine prikazane su tri premijere u novootvorenom Jugoslovenskom dramskom pozorištu: Kralj Betajnove, Ujka Vanja i Ribarske svađe, sve u režiji Bojana Stupice. Tako je počelo
Povodom teksta Ivana Milenkovića o knjizi Kultura i identitet Igora Ivanovića objavljenog u "Vremenu" br. 898
Dvadeset četvrtog marta, Dalmoši bi rekli 24. "trećeg", umro je Boris Dvornik, splitski glumac koji je za ovdašnje gledaoce bio fotorobot dalmatinskog barbe
Za Lubardu je umetnost bila u stanju da izrazi složenu snagu života, odnosno neprestano kretanje materije od biološkog do duhovnog. Odrazio je poletno doba uspona umetnosti i po svemu postao znamenje epohe
Slavoj Žižek je nesumnjivo jedan od najpopularnijih, najčitanijih, najprevođenijih, pa time i najosporavanijih filozofa današnjice. Njegova su ukazivanja postala spektaklom bilo da je reč o Njujorku, Beču, Buenos Ajresu, nordijskim zemljama, Africi, ili Beogradu i Novom Sadu gde gostuje naredne sedmice
Kako u pozorištu prikazati kontroverzne političke teme kao što su rat u Iraku ili rat u Libanu, a ne upasti u zamku moralizovanja i politizovanja? Dva ubedljiva odgovora na ova pitanja pružaju drame pisaca mlađe generacije Vajdija Moavada i Sajmona Stivensa u Akademskom pozorištu u Beču
Knjiga Igora Ivanovića Kultura i identitet (pogled zdesna), koja se nedavno pojavila u izdanju "Nove srpske političke misli", krajnje je uputan vodič kroz ono što bi htelo da se (samo)legitimiše kao desna misao u Srbiji
Najmlađa generacija naših reditelja suvereno prodire u osobenosti dramskih formi, razumeva ih i tumači, da bi iz tog uvida izvodila svoj, podjednako samosvojan i elaboriran scenski koncept. Primer za to je aktuelna predstava Anđelke Nikolić
Šta o čuvanju i zaštiti starih i retkih knjiga misle u Narodnoj biblioteci Srbije, jedan antikvar i jedan kolekcionar
"Najveći domet Andrićevog dela jeste u pokušaju jedne nove definicije bića plemena; u pokušaju da odvoji legendu od istine, istinu od pretpostavke, stvarno od umišljenog, san o nacionalnom biću od njegove jave"
"Kondenz znači drugačiju ponudu, namenjen je publici koja prati teatar ne kao ugođaj, već kao misao"
Album Eve Braun Pop music danas je za mene generacijska ploča jer u tim pesmama prepoznajem ono što smo nekada bili, čemu smo se odupreli i šta smo na kraju postali
U svom debitantskom romanu Marko Šelić alias Marčelo šalje junake do i preko ruba smrti samo zato da bi im dao priliku da pretresu pitanja koja more one žive
Sve u svemu, ovo je bio jedan FEST koji je u svojim pikovima, u onom najvidljivijem delu, bio solidan, ni bolji ni gori od nekoliko prethodnih, ali je u ostatku prikazanog podbacio
Moguće je da na svetu nema muzeja s lepšim i rečitijim nazivom od Muzeja prekinutih veza, a sasvim sigurno nema nijednog u kome možete da sačuvate delić bivše ljubavi! Originalno, zar ne
"Ja sam se bavio Andrićem samo tamo gde njegova stvar postaje narodna stvar. Tamo gde on ulazi u istoriju. Klonio sam se privatnog Andrića, koji zapravo nema nikakvog značaja. A Andrić je čitavim životom pripadao istoriji"
U knjižarama će se uskoro pojaviti nova knjiga književnika Miroslava Karaulca posvećena Ivi Andriću Andrić u diplomatiji, u izdanju "Filipa Višnjića". Ova knjiga je svojevrstan nastavak Ranog Andrića, kapitalne studije istog autora objavljene 1980. godine, s tim što je ovoga puta reč o Andrićevom životu između dva rata i njegovoj diplomatskoj karijeri. U par nastavaka "Vreme" će objaviti delove ove knjige, razgovor sa Miroslavom Karaulcem, ali i do sada nepoznate i neobjavljivane zapise Ive Andrića. U ovom broju objavljujemo poglavlje koje se odnosi na Andrićev dolazak u Beograd, beogradske poratne prilike i njegov ulazak u diplomatiju
Orhan Pamuk je izgradio pomalo pretencioznu romanesknu građevinu, ali sa bezbroj izvanrednih detalja koji otkrivaju ruku majstora


Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića


Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet


Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj


Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti


Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem


Novinarka N1 televizije Žaklina Tatalović našla se u centru pažnje nakon što su je režimski mediji optužili da je lagala kada je rekla da joj je akademik Nikola Hajdin deda. Nakon nekoliko dana ćutanja N1 se oglasio saopštenjem da je njihova novinarka meta organizovane kampanje diskreditacije


Svako ko se zbog neke predstave ikad popeo stepenicama Bitef teatra, zna da u zgradi u kome je ovo pozorište ima i drugih stanara. Filip Gajić je to otkrio tek prilikom prve posete kolektivu kojim će rukovoditi


Farma servera u Kragujevcu proždiraće struje makar koliko ceo Požarevac. Lokalnoj zajednici takvi superkompjuteri ne donose ništa, a predstavljaju ekološku bombu. Zato bogate zemlje vole takve data centre u državama poput Srbije, piše u autorskom tekstu za „Vreme“ profesor Srđan Verbić


Kako se akademik Nikola Hajdin obreo u viralnom klinču Žakline Tatalović i Dragana J. Vučićevića, šta to govori o Srbiji i, pre svega, po čemu je još pomalo poznat


Beograd na vodi nastavlja širenje ka Adi Ciganliji, a nova faza razvoja na prostoru Beogradskog sajma uključuje 18 stambenih zgrada, marinu, produženje promenade i izgradnju kule visoke 120 metara