Prošlog vikenda u Nišu je održan dvadeset peti po redu Nišvil, džez festival u usponu
GOSTI FESTIVALA: Duško Gojković,…
Džez festival Nišvil, za koji organizatori tvrde da je najbolji u regionu, završen je prošlog vikenda na pozornici niške Tvrđave, na kojoj je ove godine sviralo više od 200 muzičara iz 15 zemalja.
Od 14. do 17. avgusta Letnja pozornica niške Tvrđave ugostila je, između ostalih, i svetski poznatog bubnjara već poznatog Nišlijama iz nastupa 2006. godine Bilija Kobama, legendarne Brand New Heavies, čestog beogradskog gosta Gillesa Petersona, holandski Rosenberg Trio, srpskog trubača sa svetskom slavom Duška Gojkovića i hor The Mistery Of Bulgarian Voices koji može da se pohvali snimkom u vasionskom brodu „Voyager“ ali i Gremijem.
…Brand New Heavies…
Prepune tribine na kojima je prema procenama bilo svake večeri po četiri hiljade ljudi dovoljno govore o kvalitetu muzike i muzičara, ali i o nedostatku sličnih manifestacija u gradu u kojem je doskora gradska vlast preferirala Seku Aleksić ili Cecu, koje su velikodušno „poklanjale“ svoje koncerte „najboljoj niškoj publici“.
Priliku da se druže sa svetskim imenima džeza i fuzije džeza i fanka ili world muzike, Nišlijama ali i građanima okolnih gradova omogućila je „Nišvil produkcija“ na čijem čelu je džez entuzijasta Ivan Blagojević.
„Festival ima šansu da postane brend ovoga grada, a možda i Srbije. Imamo obećanja iz Ministarstva kulture da će i ubuduće značajnije pomoći organizaciju, odnosno da su dva festivala koja najbolje prezentuju Srbiju u svetu – Exit i Nišvil“, kaže Blagojević za „Vreme“.
Osim publike, i učesnici festivala su, prema rečima organizatora, bili oduševljeni ovogodišnjim Nišvilom. „Reakcije učesnika su bile od ‘neverovatno’ do ‘kada možemo ponovo da sviramo’“, kaže Blagojević. On tvrdi i da Nišvil nije najbolji džez festival po hedlajnerima, daleko od toga da je najbolji po budžetu, ali je svakako najbolji na svetu po atmosferi i reakciji publike.
… Teh New York Ska Jazz Ensambl…
A festival je počeo već tradicionalnom podnevnom džez procesijom niškim ulicama pre zvaničnog otvaranja, kada je više desetina džezera na oko 35 stepeni dodatno zapalilo centar Niša. Tačno u podne muzičari su iz nekoliko ulica počeli da pristižu na trg ispred Tržnog centra Kalča gde su već bili namontirani bubnjari na podijumima, učesnici radionice Bilija Kobama, koji je kasnije uveče uz svoj sastav Culture Mix, kao i trubač Duško Gojković, obeležio prvo veče festivala. Gojkoviću, koji je po prvi put svirao niškoj publici u pratnji nemačkog bi-bap kvinteta, uručena je nagrada za životno delo. Pred zoru, oko četiri sata, nastup je završio i Gilles Peterson.
… Keiko Borjeson
N’Dea Davenport, pevačica pionira londonske esid džez scene „Brand New Heavies“, obećala je dan ranije publici da će uživati u nastupu, što se druge večeri festivala nastupom od sat i po i obistinilo. Britanskom sastavu uručeno je najveće priznanje festivala – nagrada „Šaban Bajramović“. Brand new heavies svirali su u Nišu stare hitove Neverstop, Midnightattheoazis, ali i pesme sa novog albuma Getusedtoit. Dobroj atmosferi nije odolela ni sama Davenportova pa je u jednom trenutku donela svoj fotoaparat, zamolila posetioce na prepunoj Letnjoj pozornici „za smešak“ i fotografisala ih.
Iako prema listi učesnika treće veče nije obećavalo, Rosenberg Trio iz Holandije izmamio je ovacije publike, u kojoj su bili i holandski ambasador u Srbiji Ronald van Hartel i gradonačelnik Niša Miloš Simonović.
Poslednje, četvrto veče festivala obeležili su gosti iz okruženja, hor Bugarki i nastup obnovljenog sastava Leb i sol sa Dadom Topićem, koji je otpevao i pesme, kako je rekao, „kralja bluza i romske muzike“ Šabana Bajramovića Đelem, đelem i Giljamdade.
Otkako je Nišvil prevazišao prostor Kluba Vojske i od pre tri godine se preselio na letnju pozornicu niške Tvrđave, najbolje odslikava srpsku tvrdoglavost. Sa jedne strane organizator je tvrdoglav u želji da napravi dobar festival, a sa druge su ga u tome, barem do sada, tvrdoglavo sprečavali lokalni vlastodršci. Tretirajući Nišvil kao i sve ostale manifestacije u gradu, počev od Seoske olimpijade ili Dana bureka, lokalna vlast u Nišu dodeljivala je ovom festivalu skoro simbolične donacije. Ove godine novi gradonačelnik obećava mnogo veću pomoć, što će se valjda videti naredne godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Među novim izdanjima kultne izdavačke kuće LOM, jedne od mnogih koje ne učestvuju na Sajmu knjiga, su i romani Hamsuna i Oksane Vasjakine koji debituju na srpskom jeziku i niz novih prevoda klasika i savremenih autora
Jovana Petronijević je iz Kulturnog centra Beograda premeštena u Teatar Vuk, na njeno mesto je postavljen Goran Čpajak, a KCB je već 16 godina u v.d. statusu
Zoran Kesić, Nataša Ninković, Mirjana Karanović, Dragan Mićanović, Anita Mančić, Milan Marić, Nikola Kojo i drugi sa crne liste deo su Blacklist festivala koji će biti u 25 gradova Srbije
Ruke su i dalje naš najbolji alat - rekao je Vladimir Stankovski na dodeli nagrade međunarodnog konkursa na temu „Ruka“, čiji je cilj bio povratak analognoj karikaturi
Prema analizi Nezavisne kulturne scene, država je na konkursima za kulturne projekte ove godine potrošila 1.416,500 evra na sumnjive projekte. Za projekte Lazara Ristovskog i Aje Jung dala je više od 315.000 evra. A ostalima - šta preostane
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.