![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1339984_DSC_0218.jpg)
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1339984_DSC_0218.jpg)
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1339979_large_150111-235052_to110115spe_1923-kqj-1200x900@Quotidiano_Inside_Italy-Web.jpg)
Roman – Nulti broj
Elegija nad grobom novinarstva
Novi roman Umberta Eka naizgled je neambiciozna, ali briljantno ostvarena slika propadanja jednog od stubova demokratskog i prosvećenog društva
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1339971_Vasilij-Kandinski-Studija-Supermatizam.jpg)
U susret izložbi – Ruska avangarda u Beogradu
Smisao i uloga umetnosti
Izložba "Ruska avangarda u Beogradu", koja će uskoro biti otvorena u Muzeju istorije Jugoslavije, po svom obimu i značaju biće bez sumnje jedan od najvećih kulturnih događaja godine
Nova knjiga Milana Miloševića
Hronika još jedne izgubljene generacije
Iz štampe je upravo izašla knjiga Desna deca levih roditelja, zbirka tekstova koje je Milan Milošević ispisivao tokom 45 godina svoje novinarske karijere, a poslednjih 25 godina u "Vremenu". Iz ove knjige prenosimo predgovor Dragoljuba Žarkovića
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1338273_Foto-RTS-Eye-to-eye.jpg)
TV manijak – Televizijske serije po literarnim predlošcima
Snimljeni romani
RTS već drugi vikend gledaocima premijerno emituje epizode serije "Čizmaši". U vreme Sajma knjiga, bio je ovo još jedan povod da razmotrimo odnos literature i televizije
Podsećanje – Slobodan Stojanović (1937–2000), pisac i scenarista
Nešto lepo u haosu oko nas
Objavljivanje zbirke kratkih priča Nešto lepo prilika je da se prisetimo pisca i scenariste Slobodana Stojanovića, samozatajnog i važnog čoveka naše kulture
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1338271_comicbookburning.jpg)
Borba protiv stripova
Stripovi u plamenu
U istoriji devete umetnosti manje poznata epizoda je kampanja protiv stripa kao uzročnika delinkvencije kod mladih, vođena u SAD nakon Drugog svetskog rata, kada su stripovi demonstrativno javno spaljivani. Prve lomače ove vrste u SAD počele su da gore 1948. godine – stripove su u vatru bacala deca pod nadzorom i prinudom roditelja, sveštenika i učitelja
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1338270_Rudresh-Mahanthappa-1_teaser_700x.jpg)
Intervju – Rudreš Mahantapa, džezer
Muzika ljudskosti
"Postoji milion načina da se u muzici nešto nauči, ali sve se na kraju svodi na isto: originalnost, integritet i ličnost"
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1338266_Nema-teorije-zaglavlje-07.jpg)
Pisci o umetnicima – O Aleksandru Zografu
Prirodna težnja ljudskog bića da se sakrije u hladu palminog drveta
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1338265_Markovic_Dragan_03.jpg)
Povodom 40 godina TV serije »Otpisani« – Sećanje na Dragana Markovića
Kako je otpisivan autor Otpisanih
Mada se kuražio dosetkom da posle "Otpisanih" dolazi "Povratak otpisanih", Dragan Marković je teško podneo odlazak iz NIN-a. Strefio ga je infarkt
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1338250_ivo-andric-dodela-nobelove-nagrade.jpg)
Kultura sećanja – Gun Bergman (1916–1971)
Prizori iz ispunjenog života
Ovo je priča o ženi koju istorija pamti kao Gun Hagberg, Gun Grut i Gun Bergman. U brojnim knjigama i monografijama o Ingmaru Bergmanu, ona obično dobije tek tri ili četiri reference u indeksu. U opširnijim hronologijama života Ive Andrića takođe će da zavredi jednu do dve napomene. Reč je, međutim, o ženi koja je povezala dvojicu velikih umetničkih genija XX stoleća, ženi koja je proživela kratak, ali ostvaren život, ženi bez koje ni Ingmar Bergman ni Ivo Andrić u istoriji ne bi imali mesto kakvo imaju
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1338241_01_MMM6226.jpg)
Fotoreportaža – Pogled na kulturne insitucije Beograda
Šta se vidi golim okom
Akcija "Evropska prestonica kulture" ustanovljena je pre tačno tri decenije, 1985. godine. Prva prestonica kulture bila je Atina, odakle je i potekla ova akcija, da bi kasnije to bili uglavnom značajniji evropski kulturni centri. Godine 2009. i Grad Beograd je odlučio da podnese kandidaturu za evropsku prestonicu kulture 2020, i navodno započeo pripreme u okviru projekta nazvanog "Beograd 2020". Od tada se mnogo šta u ovdašnjem društvu, medijima i politici promenilo, ali je trend propadanja kulturnih institucija i urušavanja kulturne infrastrukture nastavljen i intenziviran, dok je status kulture u društvu iz godine u godinu padao paralelno sa procentom odvajanja budžetskog novca za njeno održavanje. Kandidaturu za "Evropsku prestonicu kulture" više niko ne pominje. Fotografije beogradskih institucija našeg fotografa Milovana Milenkovića svedoče o stanju ovdašnje kulture