

Arheologija
Arheolozi pronašli praistorijsko naselje na čak 2.000 metara
Misteriozno drevno naselje otkriveno je na iznenađujuće velikoj visini u španskim Pirinejima, piše Science Focus




Mlađi možda i ne znaju čemu je to služilo, ali telefonske govornice i dalje viđaju po srpskim gradovima
Na njima su grafiti. Ili su oblepljene oglasima u kojima se nude vijagra ili ture do Ostroga, samo se treba javiti na taj i taj mobilni telefon.
Tako danas izgledaju telefonske govornice po srpskim trotoarima. Kao zombiji, još su tu, ali su odavno mrtve.
„Poslednji put sam iz te govornice telefonirao pre Hrista“, kaže nam Dušan (57). Jedno vreme je pri sebi stalno imao karticu za Halo govornice kojima je upravljao srpski Telekom.
„Onda su došli mobilni telefoni – svoj prvi sam kupio 2001. godine i mislim da od tada više nisam koristio govornicu“, priča Dušan za Međuvreme.
Uklanjanje govornica najavljeno je još 2020. godine, kada je u Naučno-tehnološkom parku predstavljena „pametna govornica“. Ona je trebalo da ima interaktivni ekran, besplatan internet, SOS pozive, mapu grada i informacije o linijama gradskog prevoza, a mogao bi da se dopuni i mobilni telefon.
Od toga nije bilo ništa – a sve nabrojane funkcije do danas su prevaziđene. Zašto onda vandalizovane govornice još ruže gradove?
Pitali smo Grad Beograd gde nas upućuju na Telekom, a Telekom se pravi mrtav. Nešto poput njihovih govornica.
Tako danas više nema čekanja u redu da bi se saopštile dobre i loše vesti, ispričale anegdote, izjavila ljubav ili raskidale veze. Za mlađe generacije je i SIM kartica u fizičkom obliku raritet, a govornice nikada nisu koristile.
Uopšte, fiksni telefon je passe, iako i dalje zvanično u Srbiji ima mnogo priključaka. Ali, to je zato što on ide uz priključak za internet i kablovsku televiziju.
Recimo, Republički zavod za statistiku 2023. godine, kada je ispitivao korišćenje telekomunikacija, nije ni pitao za fiksni telefon.
Ali, jeste za mobilni. Mlađi od 55 godina ga koristili su ga skoro stoprocentno, dok je oko 90 odsto onih između 55 i 74 godine takođe imalo mobilni telefon. Starije od toga nisu pitali.
Anegdote sa starim govornicama ostaju. Jedan od sagovornika seća se grupe rumunskih studenata u Beogradu, dok je još Čaušesku bio na vlasti, koji su sa sobom imali žice, priključke, brojčanik i slušalicu.
„Tražili su gde ima razvaljena govornica iz koje vire kablovi i znali su neku foru da se prikače i zovu doma u Rumuniju“, kaže.
Subotičanin Goran Nikolić seća se da je poslednji put koristio javnu govornicu u Londonu 1988. godine. „Kad uviješ 20 penija u foliju za auspuh i ubaciš u aparat, on otkuca 50 penija. To su uglavnom radili Jugosloveni i Brazilci. Britancima tako nešto ne bi palo na pamet, možda Del Boju.“
Jednom je, dok je radio u noćnom klubu, video svog kolegu izbacivača, rodom iz Nikšića, kako telefonira sa govornice u tri ujutru. „Pitam ga koga zove u ovo doba. On se smeje i kaže ‘nikšićki SUP, znam da spavaju, a kad se jave ja ubacim 20 penija i opsujem ih’. Čuje ih čuje kako viču – ‘provjeravaj broj’ i veza se prekine.“
Dok su u Beogradu govornice devastirane, Njujork je svoju poslednju javnu govornicu uklonio 2022. godine i smestio je u muzej. Francuska je to učinila još 2017. godine.
Italija je 2023. godine donela odluku da njihov operater više nema obavezu da održava javne govornice. Većina govornica u velikim gradovima je uklonjena. Ostale su smo one u bolnicama, zatvorima i kasarnama, koje su zakonom još uvek obavezne.
One najpoznatije, crvene govornice u Londonu, postale su simbol grada i turistička atrakcija ispred koje se stvaraju redovi za fotografisanje.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Misteriozno drevno naselje otkriveno je na iznenađujuće velikoj visini u španskim Pirinejima, piše Science Focus


Dok su trajali radovi na zgradi Jugoslovenskog dramskog pozorišta, obnovljeno je pozorište “Pinokio”, završena je rekonstrukcija Beogradskog dramskog i počele su pripreme za rekonstrukciju Pozorišta na Terazijama iako tada nije bilo više para nego danas


Razapet između Evrope i Azije, sovjetske prošlosti i težnji da bude moderna metropola buduće članice EU – Jerevan je danas grad velikih kontrasta, ali i optimizma koji se može videti na svakom koraku


Poštuju li megakompanije koje razvijaju sistema veštačke inteligencije bilo kakva pravila? O tome „Vreme“ piše u novom broju


Evropa se suočava sa neuobičajenim majskim vrućinama, dok su u Španiji i Francuskoj temperature na mnogim mestima prešle 35 °C. Oboreni su brojni lokalni rekordi, a toplota se širi od Iberijskog poluostrva do severa Evrope
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve