img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Razglednica

Beli lotos, crne zastave

28. januar 2026, 23:37 Robert Čoban
fotografije: robert čoban
KAO SA FILMA: Dve boje plave,...
Copied

Maldivi, simbol za egzotiku i luksuzni turizam, u proteklih četvrt veka imali su veoma burnu istoriju ispunjenu brojnim nemirima prevratima, čiji deo je bila i ekipa Otpora iz Srbije, kojoj je za “konsultantske usluge” obećano jedno od ostrva

Hidroavion kompanije “Trans Maldivian” dotakao je mirnu površinu vode Indijskog okeana ispred ostrva Gakošinbi, koje se nalazi na samom severu Maldivskog arhipelaga, na istoj geografskoj širini sa Šri Lankom. Čim smo izašli iz aviona na dok, dočekala nas je dobrodošlica slična onoj koju smo mogli da vidimo u čuvenom serijalu Beli lotos.

Maldivi su do 1965. bili britanska kolonija, a do 1968. sultanat. Tada je nakon referenduma na kojem je 93 odsto birača glasalo za ukidanje monarhije – proglašena republika. Poslednji sultan Muhammad Fareed Didi, za razliku od onog na Zanzibaru, nije morao da beži iz zemlje. Napustio je vladarsku palatu i skrasio se u sopstvenoj kući u kojoj je i umro. Prvi hotel na ostrvu otvoren je tek 1972. a danas gotovo dva miliona turista godišnje dolazi u više od sto hotela i rizorta. Turizam na Maldivima jedinstven je po sistemu “jedno ostrvo – jedan hotel”. Ne tako krvavo kao na Zanzibaru gde se u januaru 1964. tokom zanzibarske revolucije dogodio genocid nad Arapima, i ova egzotična tropska ostrva imaju veoma burnu istoriju punu protesta i prevrata u proteklih četvrt veka.

Smrt Hasana Evana Nasema u zatvoru Mafuši pokrenula je 2003. talas antivladinih demonstracija kada je njegova majka na njegovom telu otkrila tragove torture. Troje demonstranata je poginulo prilikom protesta ispred zatvora, a nekoliko vladinih zgrada je zapaljeno.

Godinu dana kasnije, u petak 13. avgusta eskalirao je novi talas demontracija nazvan Black Friday Protests. Demonstranti su tražili ostavku predsednika Abdula Gajuma, koji je bio na vlasti od 1978. Ono što je počelo dan ranije kao mirni protest pretvorilo se u najcrnji dan u novijoj istoriji arhipelaga. Predsednik je proglasio vanredno stanje kako bi ugušio demonstracije, suspendovao je ljudska prava, privremeno ukinuo internet i SMS-poruke na ostrvu i uhapsio 250 demonstranata. Sledeća godina donela je novi talas demonstracija između 12. i 14. avgusta, kada je uhapšeno 160 ljudi.

foto: robert čoban
…Sultanova palata

Islamski teroristi su 2007. podmetnuli bombu u Sultanovom parku u blizini Islamskog centra u Maleu i tom prilikom povređeno je sedam stranih turista.

Na jedan prilično bizaran način Maldivi su tih godina stigli i na stranice srpske dnevne štampe.

Naime, Aleksandar Apostolovski u “Politici” septembra 2011. piše kako su umesto ordena za zasluge ili nekakvog sličnog odlikovanja, zbog konsultantskih revolucionarnih usluga koje su pružali tadašnjem predsedniku Maldiva Mohamedu Našidu, još iz doba kada je bio proganjan i zatvaran kao lider opozicije, osnivači Otpora dobili, ni više ni manje, nego – rajsko ostrvo.

Prekriveno džunglom i opkoljeno tirkiznim Indijskim okeanom, ostrvce Tinadu, sa 14 kuća, 37 stanovnika, dve uličice, kućicom za iznajmljivanje, kolektorom za kišnicu i agregatom, postaće pomorska baza za srpske ideologe nenasilnog otpora. Momci sa simbolom stisnute pesnice bili su verovatno ključni “sastojak” koji je nedostajao eksplozivnom koktelu da se raznese Slobin poredak, ali se otporaši tu nisu zaustavili, već su, izvozeći prevratnički nou-hau za obaranje režima, napravili nekoliko ozbiljnih uspeha – u Gruziji, Ukrajini, Libanu i Egiptu, pod firmom Centra za primenjenu nenasilnu akciju i strategiju (Kanvas). Ali, u senci ovih spektakularnih revolucija, nezasluženo je ostala njihova prekomorska misija u svetskom turističkom raju, Maldivima. ”Priča počinje 2006. godine. Sedeo sam na nekoj užasno dosadnoj konferenciji nevladinih organizacija u Nantu kada su mi prišli devojka i mladić. Kažu, mi tebe znamo iz filma, ti si veliki heroj u našoj zemlji. Oni su, zapravo, gledali film o srpskoj revoluciji”, ispričao je tada za “Politiku” Srđa Popović, izvršni direktor Kanvasa, osnovanog 2004. Zajedno sa Slobodanom Đinovićem, Srđa je osnovao Otpor 1998. Za antiglobaliste, oni su ispostava američke administracije, za progonjene opozicione grupe u autokratskim režimima širom sveta oni imaju status rok zvezda demokratskih revolucija.

Đinović je došao u Male, prestonicu Maldiva, gde ga je ekipa mladih aktivista, odlučnih da krenu u kampanju protiv dugogodišnjeg autokrate Abdula Gajuma, koji je tokom više od 30 godina na vlasti kao neprikosnoveni upravnik glamurozne i egzotične destinacije za bogate i slavne koji masovno okupiraju luksuzne hotele razbacane po bajkovitom arhipelagu, umesto države blagostanja, stvorio tvorevinu siromašnih. Više od 40 odsto ljudi živelo je ispod granice siromaštva, ljudi su masovno hapšeni, pa ipak ceo svet je okretao glavu od Gajumove tvrde diktature.

Đinović je odmah krenuo u agitaciju – dva dana je javno sprovodio treninge, držao tribine, objašnjavao kako se organizuju nenasilni pokreti, ali tadašnji vladar Maldiva očigledno nije bio kalibar jednog Lukašenka ili Ahmadinedžada, koji, na pomen otporaša, na svojim graničnim prelazima podižu borbenu gotovost. Naime, mladi pobunjenici su Đinovića prokrijumčarili pored policije i odveli u posetu lideru opozicije, koji je boravio u kućnom pritvoru! ”Bio je to Mohamed Našid! Rekao mi je: Poruči Srđi – kad pobedimo, daćemo vam ostrvo. Da napravite trening centar. Biće to ostrvo demokratija”, ispričao je Đinović. I Našid je znao beogradske otporaše sa filma. Sledeće, 2007. godine, 12 meseci uoči zakazanih predsedničkih izbora, Srđa Popović stiže na Šri Lanku, koja je za opoziciju Maldiva predstavljala isto što i Budimpešta za DOS i Otpor u vreme Miloševića. Plan je uspeo i na Maldivima. Našid je dobio predsedničke izbore uz pomoć demokratske revolucionarne omladine odevene u letnje majice sa natpisima “Egzit” ili “Guča”.

Godinu dana kasnije, 2009. pozvao je Beograđane na Maldive. Rekao im je: “Obećao sam ostrvo i dobićete ga!”. Posle dva sata plovidbe brodićem od prestonice Male, Srđu i Slobodana je na ostrvu dugačkom 680 i širokom 270 metara, dočekao šef sela, muslimanski sveštenik. ”Po ustavu Maldiva, ostrvo ne može biti u našem vlasništvu, ali na Maldivima koncesija za ostrva traje 35 godina. Tamo ćemo napraviti letnje škole zajedno sa lokalnim NVO. Dovodićemo profesore iz Srbije, pošto Kanvas sa FPN u Beogradu ima program “Politička analitika i menadžment”, a imamo saradnju i sa nekoliko američkih univerziteta, poput Kolorada i Kolumbije u Njujorku”, najavio je tada Srđan Popović.

Bezmalo pola godine nakon pomenutog teksta u “Politici”, februara 2012, predsednik Našid bio je primoran da podnese ostavku posle višemesečnih demonstracija pa od Kanvasovog projekta na ostrvu Tinadu nije bilo ništa. Kasnije je Našid bio uhapšen zbog neodazivanja na sudske pozive, a 2021. i teško ranjen u pokušaju atentata kada je eksplodirala bomba postavljena na motocikl parkiran ispred njegove kuće.

Tako je još jedna politička promena na Maldivima učinila da Srbija ipak ostane bez izlaza na more.

Tagovi:

Letovanje Maldivi Luksuzni turizam
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure