

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Najmanje 45.000 domaćinstava je u Berlinu po ciči zimi ostalo bez struje. Navodno je za to odgovorna ekstremistička levičarska grupa „Vulkan“ koja je u borbi protiv „imperijalističkog načina života“ uništila kablove. Koliko je Nemačka inftastruktura ranjiva?
Nekada se to zvalo nestanak struje, danas se kaže – blekaut. Nema interneta, mobilne mreže su u prekidu. Semafori ne rade, prodavnice, bankomati…
Svakodnevica je toliko poremećena da je ovaj scenario zaplet brojnih serija i filmova na platformama poput Netfliksa. A bez struje i interneta – nema ni Netfliksa.
Upravo se taj moderni užas dešava u više četvrti nemačke metropole Berlina. Bez električne energije, ali i grejanja na temperaturama oko nule – ostao je jugozapad glavnog grada, najmanje 45.000 domaćinstava i oko 2.200 firmi. Poremećen je saobraćaj – kako na putevima kroz pogođene delove grada, tako i saobraćaj gradskih i regionalnih vozova, U prodavnicama koje rade – plaća se gotovinom.


Počelo je u ranim jutarnjim satima u subotu (3. januar) zbog požara na strujnim kablovima nad lokalnim vodenim kanalom Teltov.
Požar na kablovskom mostu nije prekinuo samo snabdevanje strujom, već je uzrokovao i prekid sistema daljinskog grejanja u pogođenim četvrtima. Čak i u zgradama koje se ne greju preko gradske toplane, većina modernih kotlova na gas ili ulje zahteva električnu energiju za rad pumpi i kontrolnih sistema, pa su i ta domaćinstva ostala bez grejanja.
Pogođeno je više domova za stare i bolnica u četvrti Celendorf. Neki štićenici domova za stare prebačeni su na druge lokacije u gradu.
Na svu tu muku, Berlin je tokom vikenda pogodio sneg. Policija je poručila: „Koristite mobilne telefone štedljivo. Mislite na starije osobe ili one kojima treba pomoć i ponudite je. Za večernje sate spremite baterijske lampe ili druga svetla na baterije.“


Početkom sedmice škole i vrtići ostaju zatvoreni.
Pogođeni delovi Berlina postepeno se vraćaju prvo na mrežu daljinskog grejanja, potom i na strujnu mrežu. U nedelju kasno uveče još uvek je bez struje a delom i bez grejanja bilo 31.000 domaćinstava i 1700 firmi.
Nadležni računaju da će se stanje svuda normalizovati do četvrtka popodne (8. januar).
Policija je povela istragu, uverena da je požar podmetnut. Pojavilo se pismo malo poznate „Grupe Vulkan“ koja se pripisuje radikalnom levo-zelenom miljeu.


U njemu se akt sabotaže opisuje kao „nužna odbrana“ protiv „imperijalističkog načina života“ Globalnog Severa i čin „međunarodne solidarnosti sa svima koji štite Zemlju i život“ boreći se protiv fosilnih goriva. Navode da su isključili mogućnost da neko strada zbog njihove akcije i izvinili se „manje imućnim ljudima“ zbog neprijatnosti.
Policija pismo smatra verodostojnim i autentičnim, rekla je jedna portparolka policije.
U potrazi je najpre bilo 160 policajaca sa gomilom dronova. Još nije poznato kako će tužilaštvo kvalifikovati delo, ali je moguće da će biti smatrano činom terorizma.
Sa sličnim motivima i na sličan način je drugi deo Berlina ostao bez struje u septembru. I tada je bilo pogođeno pedesetak hiljada domaćinstava.


Ne zna se ko stoji iza „Grupe Vulkan“, koju policija svrstava u ekstremističke levičarske, niti koliko članova broji i kako je ustrojena.
Njima se pripisuje niz sabotaža u poslednjih petnaestak godina, ciljali su železničku infrastrukturu, strujne vodove pa i gigantsku fabriku američkog proizvođača automobila Tesle nadomak Berlina.
„Neprihvatljivo je da očito ponovo levičarski ekstremisti napadaju strujnu mrežu i time ugrožavaju ljudske živote“, rekao je demohrišćanski gradonačelnik Kaj Vegner.
Gradska senatorka unutrašnjih poslova, socijaldemokratkinja Iris Špranger, nazvala je sabotažu „napadom na Berlinjanke i Berlince“.


Uto se u štampi uveliko opet raspravlja o ranjivosti nemačke kritične infrastrukture, što je tema koja se iznova vraća još otkako je grupa ukrajinskih komandosa digla u vazduh krake gasovoda Severni tok 1 i 2 kod danskog ostrva Bornholm u Baltičkom moru, septembra 2022. godine.
Počinioci su sada očito lako izazvali kurcšlus pod metalnom konstrukcijom mostića koji služi da sprovede kablove iz obližnje elektrane Lihterfelde na drugu stranu kanala.
„Udar na berlinsku strujnu mrežu je znak upozorenja“, piše lokalni berlinski Morgenpost. „Važni delovi infrastrukture u Nemačkoj su preslabo zaštićeni protiv napada ili sabotaža.“
Protiv toga, piše autor komentara, sam građanin malo može da uradi. Ali nešto može – da ima spremne zalihe i baterijske lampe.
Izvor: DPA, RTR, DLF, MP
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve