Evropski savet produžio je restriktivne ekonomske mere protiv Rusije za još šest meseci, dok diplomatski napori za okončanje rata u Ukrajini i dalje ne daju konkretne rezultate
Evropski savet produžio je na još šest meseci restrikrivne ekonomske mere protiv Rusije zbog nastavka akcija kojima se destabilizuje situacija u Ukrajini, pa će sankcije trajati do 31. jula 2026. godine.
Restriktivne ekonomske mere, prvi put uvedene 2014. godine, značajno su proširene od februara 2022. godine kao odgovor na ničim izazvanu, neopravdanu i nezakonitu vojnu agresiju Rusije protiv Ukrajine, objavljeno je na sajtu Saveta EU.
Mere podrazumevaju ograničenja u trgovini, finansijama, energetici, tehnologiji i robi dvostruke namene, industriji, transportu i luksuznoj robi. One obuhvataju i zabranu uvoza ili transfera sirove nafte i određenih naftnih derivata iz Rusije u EU, de-SVIFTING nekoliko ruskih banaka i suspenziju emitovanja i licenci u EU nekoliko medija koje podržava Kremlj. Pored toga, specifične mere omogućavaju Uniji da se suprotstavi zaobilaženju sankcija.
Sve dok nezakonite akcije Ruske Federacije nastavljaju da krše osnovna pravila međunarodnog prava, uključujući posebno zabranu upotrebe sile, prikladno je da se na snazi zadrže sve mere koje je uvela EU i da se preduzmu dodatne mere, ako je potrebno, zaključio je Evropski savet.
Foto: Oleg Petrasiuk/Ukraine's 24th Mechanized Brigade via APRat u Ukrajini ulazi u novu fazu neizvesnosti
Podsetimo, u toku su pregovori o postizanju mira između Rusije i Ukrajine, ali bdo sada nije došlo do bilo kakvog sporazuma o eventualnom prekidu rata.
SAD su posredovale u seriji sastanaka u Majamiju i Berlinu, uključujući pregovore američkih izaslanika sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima o mogućem mirovnom planu zasnovanom na nacrtu sa više od 20 tačaka, koji predviđa bezbednosne garancije za Ukrajinu i ekonomsku obnovu. Ukrajina ostaje čvrsta u svojoj poziciji da ne može prihvatiti teritorijalne ustupke ili ograničenja svoje suverenosti, dok Moskva odbacuje izmene koje predlažu Kijev i evropski saveznici kao neproduktivne za mir.
U isto vreme, ideja o trilateralnim razgovorima između SAD, Ukrajine i Rusije dobija na zamahu, iako Rusija ne smatra te predloge ozbiljnim i nastavlja sa vojnim operacijama duž fronta. Ukrajinski lideri, uz podršku Zapada, insistiraju na bezbednosnim garancijama sličnim onima iz člana 5 NATO-a i na zaustavljanju agresije pre bilo kakvog sveobuhvatnog sporazuma.
Međunarodna zajednica, uključujući EU i druge saveznike, poziva na nastavak pregovora uz poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, ali ostaju duboke razlike u stavovima o ključnim pitanjima kao što su granice i bezbednosne odredbe.
Izvor: FoNet
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Četrdeset tri života izgubljena, stotine ljudi raseljeno i osam godina čekanja na odgovore. Posle pada mosta Morandi u Đenovi sud je konačno izrekao prve kazne koje među bližnjima žrtava izazivaju pomešana osećanja
Američka kovnica počela je izradu zlatnog dolara sa likom Donalda Trampa povodom 250. godišnjice nezavisnosti SAD. Novčić je odmah izazvao podeljene reakcije – dok ga pristalice predsednika vide kao simbol njegovog uticaja, kritičari se na društvenim mrežama sprdaju na njegov račun
Deca i mladi koji su odrasli u mafijaškim porodicama dobiće priliku da se odvoje od organizovanog kriminala novim zakonom koji je donet u Italiji, a koji ima za cilj da zaustavi međugeneracijsko regrutovanje u mafiji
Vlada Petera Mađara ima u parlamentu dvotrećinsku većinu. To joj otvara mogućnost da ustavnim promenama stvori uslove za radikalan obračun sa zaostavštinom Viktora Orbana, sa njemu lojalnim ljudima koji se nalaze na ključnim mestima u državi
Američka vojska pokrenula je drugi talas napada na Iran, nakon napada u sredu u ranim jutarnjim satima čiji cilj je bilo ostrvo u blizini Ormuskog moreuza. Teheran odgovara odlučnim parolama
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.