img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tržište

Pošto vam je ova lobanja

12. novembar 2025, 23:44 Maja Miljević Đajić
foto: maja miljević-đajić
Copied

Danas se na internetu može kupiti gotovo sve, pa i ljudski skeleti. Posebno su na ceni lobanje. Nadležni u Srbiji kažu da o tome ništa ne znaju

Kupovina i prodaja ljudskih skeleta može biti legalna u zavisnosti od toga odakle potiče taj skelet i gde se prodaje. Najpopularniji i najtraženiji deo ljudskog skeleta je lobanja, čija cena ide i do nekoliko desetina hiljada dolara. Kupcima su posebno primamljive lobanje sa raznim patološkim promenama, povredama, trofejne lobanje iz Azije, lobanje sa veštačkim deformacijama, smanjene ili mumificirane lobanje (poznate kao shrunken heads), koje uglavnom potiču iz Amazona. Potom su tražene duge kosti poput femura, humerusa i tibije, koje se kreću od 50 do nekoliko stotina dolara, odnosno hiljade dolara za rezbarijama. Cena zuba, kostiju šaka i stopala, pršljenova, rebara i drugih manjih kostiju kreće se od 20 do nekoliko stotina dolara.

Zašto se kupuju ljudske kosti? Nekada i danas, njih kupuju kolekcionari, okultisti, umetnici, ali i oni koji se bave medicinom i naukom, često nesvesni pravnih i etičkih dilema. Problem je što se ljudski skeleti često tretiraju kao artefakti – predmeti ili umetnička dela, a ne kao nekadašnja ljudska bića. Zbog toga završavaju u kolekcijama kurioziteta kao da su samo – predmet.

Trgovina ljudskim skeletnim ostacima je danas živa praksa, pre svega u Sjedinjenim Državama i Evropi (u Nemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji). Trgovina se može obaviti onlajn preko specijalizovanih galerija, aukcijskih kuća i privatnih kupaca na društvenim mrežama i e-komerc platformama. Prve onlajn trgovine ljudskim ostacima pojavile su se na eBay-u oko 2002/2003. godine, a zabrana ovog vida trgovine je sprovedena tek jula 2016. godine.

Da bismo razumeli korene ove prakse, važno je osvrnuti se na njen istorijski razvoj. Kalkuta u Indiji je oko 200 godina bila centar svetske trgovine ljudskim kostima. Britanski doktori su u vreme kolonijalizma unajmljivali lopove da otkopavaju ostatke iz grobova. Indija je postala najveći svetski izvoznik poslavši procenjenih 60.000 skeleta u inostranstvo samo 1984. godine. Mnogi ljudi, čije su kosti prodate, poticali su iz siromašnih zajednica koje nisu mogle da priušte kremaciju ili sahranu, dok su druge ukradene sa groblja.

Indija je ostala glavni dobavljač Britanije sve do skandala kada je 1985. godine otkriveno da je 1500 skeleta pripadalo deci, što je dodatno izazvalo strah od otmica i ubistava. Trgovina ljudskim kostima iz Indije na crnom tržištu se nastavila uprkos zvaničnoj zabrani 1986. godine zbog glasina da trgovci ubijaju ljude zbog njihovih kostiju. Nakon toga, Rusija i Kina su se potrudile da popune praznine na tržištu, što je Kina zabranila 2008. godine. Početkom 21. veka, prodaja i kupovina ljudskih kostiju zabranjena je u mnogim zemljama, s tim što se putem savremenih vidova komunikacija ona i dalje odvija.

Danas su popularni primeri firmi poput Skulls Unlimited iz Oklahome i JonsBones iz Njujorka sa više od milion pratilaca na Instagramu. Obe tvrde da kosti nabavljaju legalno, i da one uglavnom potiču iz perioda kada je to bilo dozvoljeno u Indiji, Kini ili Rusiji ili od današnjih donora. Njih, međutim, ne može svako da kupi – Skulls Unlimited traži da pripremite dokaz da ste medicinski stručnjak, akademik, profesor i slično kako biste ih pazarili.

Dodatni izazov predstavlja činjenica da se trgovina sve češće odvija u zatvorenim fejsbuk grupama. Na Instagramu i TikToku postoji čitava supkultura kolekcionara koji pod heštegovima #oddities i #realhumanbones razmenjuju i prodaju ljudske kosti koje često prolaze ispod radara algoritama jer se predstavljaju kao umetnost ili za edukaciju iako iza njih stoje stvarne transakcije. Pa čak i one objave na kojima jasno piše “prodaja pravih ljudskih skeleta” #realhumanbonesforsale prolaze neprimećeno jer izgleda da ne krše pravila platforme.

Nekoliko stranih istraživača bavi se ovom temom kroz projekte (BABAO, ACCO), jer koliko god trgovina ljudskim skeletnim ostacima deluje legalno i često se kupuju u naučne svrhe, javlja se pitanje etike, načina tretiranja, rupa u zakonu, ali pre svega odakle kosti zaista potiču. Značajna potražnja dovela je do iskopavanja savremenih grobalja, pa i arheoloških nalazišta ili do još nečega goreg. Na to ukazuje i profesor Šon Grejem sa Univerziteta Karleton, koji istražuje ovu temu u okviru projekta ACCO: “Ljudi koji su uključeni u trgovinu često će tvrditi da je potpuno legalno kupovati i prodavati ljudske ostatke. Istina je složenija – razni zakoni se bave kupovinom i prodajom ljudskih ostataka, ali često sa veoma specifičnim upozorenjima. U drugim slučajevima neki zakoni mogu važiti, ali nikada nisu primenjeni na sudu. Dok trgovci kostima kažu da je trgovina legalna, pravilnije je reći da postoje ogromne rupe u zakonu koje omogućavaju da trgovina cveta”.

U SAD ne postoje savezni zakoni koji zabranjuju kupovinu i prodaju ljudskih skeletnih ostataka (osim u Džordžiji, Tenesiju i Luizijani). Jedine pravne posledice koje postoje jesu kada prodavci krše odredbe Zakona o zaštiti i repatrijaciji grobova američkih starosedelaca (NAGPRA). Takođe, ni u Kanadi ne postoji zakon koji zabranjuje trgovinu ljudskim ostacima bilo koje vrste. U Velikoj Britaniji je trgovina ljudskim ostacima u sivoj zoni jer zakon ne reguliše poreklo skeleta. Zabrane postoje za ilegalno iskopavanje savremenih grobova i sa arheoloških nalazišta, ali ne i za trgovinu već iskopanim ostacima.

U Zakonu o kulturnim dobrima Republike Srbije ljudski skeletni ostaci se ne tretiraju kao kulturno dobro. Zakon o grobljima takođe ne prepoznaje skelete sa arheoloških nalazišta. Uputili smo mejl Upravi carine RS koja nam je odgovorila da nemaju zabeležene takve slučajeve. MUP RS do trenutka pisanja ovog teksta nije nam odgovorio da li je bilo slučajeva trgovine skeletnim ostacima sa arheoloških nalazišta ili savremenih grobalja. Kontaktirali smo sa stručnjacima da li se slični slučajevi mogu javiti i kod nas. Dr Ilija Danković sa Arheološkog instituta koji radi u Viminacijumu kaže da, iako nema direktnih saznanja o trgovini ljudskim ostacima, problem postoji u širem smislu kroz uništavanje grobova i nemaran odnos prema ostacima. “Nemam direktna iskustva sa slučajevima trgovine ljudskim skeletnim ostacima. Međutim, tokom rada na terenu više puta sam svedočio uništenim grobovima i nemarno razbacanim ljudskim ostacima, što ukazuje na nivo nepoštovanja i nedostatak pijeteta koji pljačkaši lokaliteta pokazuju prema ovim ostacima”, kaže Danković.

On ističe da su ljudski ostaci ne samo naučno već i kulturološki značajni, jer svedoče o prošlim populacijama, običajima i načinu života. “Ilegalna trgovina ljudskim ostacima predstavlja ozbiljnu pretnju za arheologiju jer dovodi do nepovratnog gubitka konteksta – bez tačnih podataka o lokaciji, sloju i pratećim nalazima, ostaci gube gotovo svu naučnu vrednost”, objašnjava on. Dr Ilija Danković naglašava i etički aspekt. “Pljačkaši lokaliteta uništavaju grobne celine i rukuju ljudskim ostacima na izrazito nedostojanstven način. Ironično, upravo oni koji ovako skrnave grobove često koriste argumente o ‘nemoralnosti’ arheoloških istraživanja iako se iskopavanja sprovode po jasno definisanim etičkim i stručnim principima.”

Trgovina ljudskim kostima je relativno mali, ali globalni problem sa dubokim etičkim i pravnim implikacijama. To je zanemaren segment međunarodne trgovine antikvitetima, ali pre svega dokaz da se ljudski ostaci na tržištu tretiraju kao roba.

Tagovi:

Trgovina Prodaja Skelet Kostur
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Povodom izložbe

15.jul 2026. Vojislava Crnjanski Spasojević

Jergovićev orah i minđuše Slavenke Drakulić

Četrdesetak umetnika, novinara i aktivista doniralo je po jedan predmet i sećanje koje budi, a vezuje ih za devedesete. Tako je nastala izložba Devedesete, lično

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure