
Medicinski fakultet u Rijeci
Studenti navodno „ocenjuju“ da li su njihove koleginice pogodne za silovanje
Da užas bude potpun, navodno postoje i podgrupe: „silovljiva“, „nesilovljiva“ i „silovljiva, ali pod uticajem alkohola/droge“
Prema vatikanskim posmatračima i kladioničarima, najjače kvote imaju Luis Antonio Tagle, Pjetro Parolin, Piter Turkson, Peter Erdo i Anđelo Skola
Naslednik preminulog pape Franje suočiće se sa Crkvom oblikovanom Franjinim imenovanjima i reformama. Njegov mandat je doveo do velikih strukturalnih promena, uključujući decentralizaciju moći Vatikana i imenovanje više neevropskih kardinala nego bilo koji od njegovih prethodnika. Zbog toga je veoma neizvesno ko će biti novi papa.
Ključno pitanje za konklavu biće Franjino postupanje u slučajevima seksualnog zlostavljanja, koje je podelilo crkvene vođe.
„Najvažnije, mogu li glasači da veruju da osoba koju izaberu nije seksualni predator koji bi mogao biti razotkriven?“, kaže Ulrih Lener, profesor teologije na Univerzitetu Notr Dam, a piše Njuzvik.
Prema Mišel Dilon, dekanu Koledža slobodnih umetnosti na Univerzitetu u Nju Hempširu, „Franja je dosledno pokušavao da unese mnogo veću transparentnost i profesionalizam u Kuriju“.
Ipak, Dilon je takođe primetila da su neki kardinali i dalje skeptični u pogledu njegove otvorenosti za sekularno angažovanje, strahujući da bi Crkva mogla da izgubi svoj jedinstveni identitet.
Ko su vodeći kandidati?
Kako se spekulacije povećavaju, nekoliko visokorangiranih kardinala pojavilo se u grupi glavnih kandidata.
Prema vatikanskim posmatračima i kladioničarima, najjače kvote imaju Luis Antonio Tagle, Pjetro Parolin, Piter Turkson, Peter Erdo i Anđelo Skola.
Luis Antonio Tagle (Filipini)
Trenutni favorit za kvotom 3:1, kardinal Luis Antonio Tagle (67) smatra se jakim kandidatom za nastavak progresivne agende pape Franje. Tagle, zagovornik inkluzije i evangelizacije, ima značajno iskustvo u vođenju Kongregacije za evangelizaciju naroda i bio je ličnost od poverenja u Franjinom bližem krugu.
Tagleovo azijsko nasleđe takođe ga čini ubedljivim izborom, pošto katolicizam brzo raste na kontinentu, posebno na Filipinima.
Pjetro Parolin (Italija)
Sa kvotom 4:1, kardinal Pjetro Parolin (70) je jedan od najiskusnijih zvaničnika Vatikana. U svojoj ulozi državnog sekretara Vatikana od 2013. godine, igrao je veliku ulogu u diplomatskim poslovima, uključujući osetljive pregovore sa Kinom i vladama Bliskog istoka.
Parolin se smatra umerenim teološkim kandidatom, nekim ko bi mogao da obezbedi stabilnost dok i dalje održava neke od Franjinih reformi. Njegove duboke veze sa vatikanskom birokratijom čine ga snažnim kandidatom za one koji se zalažu za kontinuitet.
Piter Turkson (Gana)
Sa trenutnom kvotom 5:1 kardinal Piter Turkson (76) je dobro poznata ličnost u krugovima Crkve. Kao bivši šef Dikasterija za promovisanje integralnog ljudskog razvoja, Turkson je bio glasan po pitanjima kao što su klimatske promene, siromaštvo i ekonomska pravda.
Turksonov izbor bi označio istorijski trenutak za prvog afričkog pape u vekovima. Posednji rimski pontifeks poreklom iz Afrike bio je papa Gelasije, koji je služio od 492. do 496. godine. Rođen u Rimu od afričkih roditelja, Gelasije je bio poznat po svojim obimnim teološkim spisima i snažnom zalaganju za dobročinstvo i pravdu za siromašne.
Peter Erdo (Mađarska)
Vodeći konzervativni kandidat, kardinal Peter Erdo (72) trenutno ima kvotu 6:1. Poštovani naučnik kanonskog prava, Erdo je snažan zagovornik tradicionalnih katoličkih učenja i doktrine. Prethodno je služio kao šef Saveta evropskih biskupskih konferencija i isticao je teološku ortodoksnost.
Za one koji traže povratak konzervativizmu Jovana Pavla II i Benedikta XVI, Erdo bi predstavljao veliki pomak od Franjinog pristupa.
Anđelo Skola (Italija)
Sa kvotom 8:1 kardinal Anđelo Skola (82) je dugogodišnji kandidat za papu. Bio je među favoritima u konklavi 2013. godine na kojoj je na kraju izabran papa Franja. Skola, bivši milanski nadbiskup, ima duboke teološke korene i apeluje na one koji podržavaju centralizovaniju i hijerarhijsku Crkvu.
Njegov tradicionalistički stav čini ga jakim kandidatom za one koji žele da se odvoje od Franjinih reformi, ali njegove godine bi mogle da rade protiv njega.
Da užas bude potpun, navodno postoje i podgrupe: „silovljiva“, „nesilovljiva“ i „silovljiva, ali pod uticajem alkohola/droge“
„Rimski biskup Franja vratio se u dom Očev. Ceo njegov život bio je posvećen služenju Gospodu i njegovoj Crkvi“, navedeno je u saopštenju vatikanskog komornika kardinala Kevina Ferela
Olaf Šolc neće još dugo biti kancelar. Nemački mediji prenose da će njegova oproštajna vojna ceremonija biti održana u ponedeljak, 5. maja
Oko 21.000 ukrajinskih vojnika klasifikovani su kao dezerteri. Mnogi se vraćaju na front da bi izbegli krivično gonjenje. Ovo je priča o njima
Ukrajina i Rusija su obavile uskršnju razmenu zarobljenika. Praznični prekid vatre je, međutim, kratkog daha
Vučić i Šešelj: Gde ja stadoh, ti produži
Povratak radikalskog nasilja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve