img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Jugonostalgija

Zašto Srbi žale za Jugoslavijom

08. новембар 2024, 13:22 Bojan Bednar
Foto: Tanjug/Zoran Žestić
U „Kući cveća" svakog 25. maja je praznik
Copied

Čak 81 odsto ispitanika u Srbiji smatra da je raspad Jugoslavije bio greška. Istoričari objašnjavaju za „Vreme“ da li je u pitanju famozna jugonostalgija ili nešto drugo

Organizacija za istraživanje javnog mnjenja Galup objavila je nedavno rezultate svog istraživanja čiji je cilj bio da pokaže šta građani u postjugoslovenskom prostoru misle o raspadu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Na iznenađenje mnogih čak 81 odsto ispitanika u Srbiji smatra da je raspad SFRJ bio greška, što je protumačeno kao famozna jugonostalgija. Po tome je Srbija ubedljivo prva među zemljama bivše Jugoslavije. Da li je u pitanju zaista jugonostalgija ili nešto drugo, za „Vreme“ objašnjavaju istoričari iz Srbije.

FoNet-TITO-GODIŠNJICA
Kuća cveća / Foto: FoNet

Istoričar Bojan Dimitrijević ocenio je da takav rezultat ankete pokazuje da je jugoslovenstvo i dalje živo u srpskom narodu, „bez obzira na negativan kontekst jugoslovenstva po srpsku državu i srpsku istoriju u 20. veku“.

„To pokazuje i da mnogi Srbi ne razlikuju Jugoslaviju i Srbiju kao posebne države i da su Jugoslaviju smatrali za svoju državu“, rekao je Dimitrijević za „Vreme“.

Istakao je da rezultat ankete ne predstavlja jugonostalgiju, već izneverena očekivanje da će samostalne države koje su izašle iz Jugoslavije živeti bolje i biti prosperitetnije.

„Nije došlo ni do integracija u evropske tokove“

Dodao je da se nije desilo nikakvo poboljšanje, već da je naprotiv došlo do ratova i opšteg ekonomskog, privrednog i društvenog zaostajanja.

„Nije došlo ni do integracija u evropske tokove što je kod mnogih ljudi koji su živeli u jugoslovensko vreme, ali i kod onih koji danas slušaju priče o Jugoslaviji, stvorilo mišljenje da je ta država bila bolje rešenje za srpski narod i ostale narode koji su živeli u Jugoslaviji, s obzirom na kontekst koji je ona imala u Hladnom ratu“.

Dimitrijević je ukazao da postoji nostalgija, ali i ta izneverena očekivanja u vezi sa tranzicijom, i da se onda ljudi prema fenomenu Jugoslavije odnose pozitivno s obzirom na današnjicu u kojoj žive.

Drug Tito u Jajcu, Novembar 1943.
Josip Broz Tito u Jajcu u novembru 1943. godine

Isoričar Srđan Milošević je ocenio da takav razultat ima više slojeva.

„Presudna je, mislim, činjenica da je Jugoslavija okupljala u jednoj državi najveći deo srpskog naroda. Identifikovanje Srbije sa Jugoslavijom, odnosno razumevanje da je Srbija imala ključnu ulogu u toj državi, ma kako da se to manifestovalo, takođe igra ulogu u takvom rezultatu“, rekao je Milošević za „Vreme“.

„Srbija nije iskusila agresiju iz neke druge republike“

On je istakao da nije od malog značaja ni činjenica da posle Jugoslavije Srbija „uglavnom niže neuspehe i da njena priča nije priča o uspehu“.

Virus Outbreak Serbia Tito’s Anniversary
Foto: AP Photo/Darko Vojinovic

„U Srbiji ima i autentičnih Jugoslovena u popriličnom broju. Osim toga, u procesu raspada Jugoslavije Srbija nije iskusila rat niti agresiju iz neke druge jugoslovenske republike. Pritom, ovo su samo neki od razloga“, rekao je Milošević.

On je ocenio da bi se, kada bi istraživanje zalazilo u motive konkretnih odgovora, naišlo na razne i verovatno međusobno oprečne razloge zašto ljudi misle da je Jugoslavija bila dobar državni okvir.

„Priča o neuspehu države u kojoj žive“

Upitan kako tumači što među onima koji smatraju da je raspad Jugoslavije bio greška očigledno ima i građana Srbije koji su rođeni nakon ili neposredno pre njenog nestanka, s obzirom na to da istraživanja uključuju ispitanike raznih starosnih grupa, Milošević je ocenio da je uzrok tome verovatno „priča o neuspehu države u kojoj žive“.

„Kao i u opštoj populaciji, verujem da ulogu igra i argument o tome da su Srbi u toj državi bili objedinjeni. Etničko državno nejedinstvo na Balkanu stvara velike frustracije. Naravno, nikada ne treba isključiti ni činjenicu da je u Srbiji projugoslovensko opredeljenje uvek bilo i nekog prvog nivoa kosmopolitizma, kao takvo nikada nije kompromitovano, kao što je skučaj u drugim sredinama“, rekao je Milošević.

Istoričar Milivoj Bešlin kaže da rezultat Galupovog istraživanje može da se komentariše i kroz prizmu prošlosti i kroz prizmu sadašnjosti.

„Kada je reč o sadašnjosti, očito je da su građani Srbije najmanje zadovoljni od svih u regionu sadašnjom situacijom u zemlji. Srbija je nepomirena i sa svojim sadašnjim granicama i sa sadašnjim statusom, a očito i sa modelom upravljanja aktuelne vlasti“, rekao je Bešlin.

„Uvek ‘bolja’ prošlost“

On tu veliku jugonostalgiju, odnosno žal za prošlošću koja je uvek „bolja“, vidi kao odraz nezadovoljstva građana sadašnjicom i nepomirenosti sa situacijom u zemlji.

Foto: Tanjug/Žika Vučić
Maršal Jugoslavije Josip Broz Tito na proslavi 30 godina pobede nad fašizmom 1975. godine

„Drugi argument je da se Jugoslavija u Srbiji percipira – naročito u proteklih 30 i više godina, koliko vlada nacionalistička ideologija – kao vrsta srpske države, ili, kako je to rekao jedan istoričar, kao ‘srpska država u kojoj su živeli i drugi’. Jugoslavija se u Srbiji, uglavnom shvata kao srpska država, odnosno država u kojoj se ipak znalo ko je najdominantniji narod“, smatra Bešlin.

A pored toga postoji i ideja o dominaciji i međunarodnom ugledu i uticaju koju je Jugoslavija imala, a tu je i nezadovoljstvo trenutnim stanjem i pozicijom koju Srbija ima.

„Ne zna se tačno za čim građani žale“

Govoreći o tome da jugonostalgiju osećaju i oni koji su rođeni nakon njenog raspada, Bešlin je rekao da pretpostavlja da je to zbog toga što se u Srbiji razvija kultura sećanja na Jugoslaviju u kojoj se ona u velikoj meri idealizuje.

Koca_Popovic_01
Koča Popović i Tito / Foto: Stevan Kragujević (po odobrenju kćerke Tanje Kragujević)

„Ipak, iz dostupnih informacija o tom istraživanju ne može se videti da li ispitanici žale za socijlanom pravdom, uređenom i pravnom državom – jer je Jugoslavija u odnosu na sadašnju Srbiju ipak bila uređena država, ili žale za tim što u Jugoslaviji nije bilo korupcije u ovolikom stepenu koji je prisutan u Srbiji, ili možda žale za autoritarnim metodama, jer postoji ono čuveno da se u Jugoslaviji ‘znao red'“, rekao je Bešlin.

„Najskuplji srpski projekat“

Istoričar Predrag Marković istakao je da istraživanje pokazuje koliko je „lažno kafansko lamentiranje o Jugoslaviji kao srpskom promašaju“.

„Obični ljudi to ne misle. Delimično iz nostalgije za socijalizmom, ali i iz dubljih razloga. Jugoslavija je najveći i najskuplje plaćeni srpski istorijski projekat. Jedina država u kojoj su svi Srbi mogli da budu na okupu. Kao i u Sovjetskom Savetu, postoji i nostalgija za velikom državom, regionalnom silom“, zaključio je Marković.

Istraživanje Galupa pokazalo je da 77 odsto građana Bosne i Hercegovine misli da je raspad Jugoslavije bio greška. U Crnoj Gori taj procenat je 65 odsto, a u Severnoj Makedoniji 61 odsto. Za Jugoslavijom manje žale Slovenci, njih 45 odsto, Hrvati 23 odsto, dok ih je na Kosovu tek 10 odsto.

Tagovi:

Josip Broz Tito Jugonostalgija Jugoslavija Jugosloveni SFRJ
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Nemačka

05.јул 2025. Nenad Krajcer (DW)

Poslanici Bundestaga оsudili nasilje, ali i nacionalizam u Srbiji

Predstavnici stranaka u Bundestagu su u razgovoru za DW osudili nasilje nad studentskim protestima u Beogradu. Ali su istovremeno ukazali i na opasnost od nacionalističkih tonova koji su se mogli čuti na protestima

Protesti

05.јул 2025. B. B.

U petak privedeno 107 ljudi, blokade širom Srbije najavljene i za subotu

Na pojedinim mestima zabeleženi su sporadični incidenti, „pri čemu je policija postupala u skladu sa zakonom“, saopštio je MUP. Prema najavama, blokade širom Srbije nastavljaju se i subotu

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Nišu

Predsednik Srbije

05.јул 2025. B. B.

Vučić otvorio deonicu puta bez upotrebne dozvole i tvrdi da će sve biti u redu

Inženjeri za stručni nadzor za deonicu puta od Pakovraća do Požege odbili su da potpišu dokumente bez kojih je nemoguće da građevinski inspektori izdaju potvrdu da je deonica završena

Represija

05.јул 2025. B. B.

Neko te posmatra: Novosađanima stižu prijave zbog farbanja ulica 8. decembra

Pojedini Novosađani tvrde da imaju saznanja da je pokrenuto više od 250 prekršajnih postupaka protiv učesnika protesta 8. decembra 2024. u tom gradu, i da su u više slučajeva već donete osuđujuće presude i to bez prisustva okrivljenih ili njihovih advokata

Studentski protesti

05.јул 2025. B. B.

Amnesti: Alarmanti snimci hapšenja u Srbiji

Ima navoda o nezakonitoj i prekomernoj upotrebi sile prilikom hapšenja demonstranata, saopštile su organizacije Amnesti internešnal i Civil rajt difenders

Komentar

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm

Komentar

Tako rade kukavice: Premlaćivanje studenata sa najavom

Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr