Jugonostalgija

Zašto Srbi žale za Jugoslavijom

Čak 81 odsto ispitanika u Srbiji smatra da je raspad Jugoslavije bio greška. Istoričari objašnjavaju za „Vreme“ da li je u pitanju famozna jugonostalgija ili nešto drugo

Srbija

„Pljuni i zapjevaj“: Na novom popisu porastao broj Jugoslovena

Na popisu iz 2011. godine u Srbiji je živelo 23.303 građana koji su se izjasnili kao žitelji države koje odavno nema, dok ih je na prošlogodišnjem bilo 27.143. Da li se radi samo o nostalgiji, ili nekom vidu protesta protiv aktuelnog trenutka na Balkanu

TV manijak

Superfinale

Za razliku od “Survajvera” gde kohabitiraju Srbi i Hrvati, u basket ne možete da imate navijače Zvezde i Partizana jer je to nerešiv bezbednosni problem

SFRJ, 30 godina od početka kraja (2)

Sanjali najbolji, rasturili najgori

Ne postoji konsenzus o tome kada se krah druge Jugoslavije zapravo desio. Ipak, najveći broj tumača nedavne stvarnosti će nestanak ove države vezivati za 25. jun 1991, kada su parlamenti Slovenije i Hrvatske proglasili nezavisnost. Sa druge strane, kultura je, u inat nacionalistima, porušila postojeće barijere između osamostaljenih država bivše Jugoslavije. O tome svedoče i takozvani obični ljudi koji špartaju po ovim prostorima, osećajući se od Makedonije do Slovenije kao kod svoje kuće

Intervju – Boris Bota Miljković, reditelj i pisac

Sloboda u sebi

"Jugonostalgija se danas pripisuje slabašnim ljudima nesposobnim da srčano stanu uz čvrstu desnicu koja zna kako da se obračuna sa svim recidivima, Hrvatima, Ciganima, Šiptarima, Balijama i kako da uvede nove vrednosti kojima će pokazati ko smo i kakvi smo, zapravo"

Trideset godina od pada Berlinskog zida

Od dana radosti do decenija razočarenja

Nakon ujedinjenja Nemačke ljudi sa istoka zemlje su dobili toliko dugo snevanu slobodu da putuju gde hoće i kupuju šta hoće, samo što za to nisu imali para. Životni standard na istoku države je počeo da opada, a na gotovo sve rukovodeće funkcije su postavljani zapadni Nemci, čak i za šefove baleta ili direktore muzeja. Tri decenije nakon pada Berlinskog zida nemačko društvo je i dalje podeljeno, baš kao i raspodela bogatstva. Još jednom se pokazalo da demokratiju i slobodu veličaju samo oni koji je nemaju

Intervju – Hrvoje Klasić, istoričar

Bilo jednom u dvadesetom stoleću

"Ne mogu zamisliti dvije, tri ili više generacija u sljedećem periodu koje bi mogle proživjeti takav skok u životnom standardu, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju kao generacije koje su rođene u Kraljevini i živjele u socijalističkoj Jugoslaviji. Zaista ne znam što bi to sada moralo biti – možda da počnu živjeti na Mjesecu pa da to bude ekvivalent nečemu što je bilo toliko radikalno. Uzmimo, na primjer, osobu rođenu 1928. godine. Ona živi u Kraljevini Jugoslaviji, jednoj od najsiromašnijih evropskih zemalja, jedva ili nikako ne može školovati svoju djecu, ne može zamisliti posao sa plaćenim godišnjim odmorom, stan dobiven od firme, odlazak na ljetovanje i da ne nabrajam dalje"

Intervju – Jurij Hudolin, književnik i prevodilac

Što je na malom, na velikom je isto

"Znate, to vam je ona priča o jogurtu: ako u trgovini vidite srpski i američki jogurt, vi ćete kupiti američki iako je skuplji i neko je pljunuo u njega. Tako je i sa literaturom. Kao da je knjiga iz Čakovca ili Valjeva lošija od one iz Bruklina"

Intervju – Vladislav Bajac, pisac i izdavač

Sećanje i privatna istorija

"Svi intelektualno nastrojeni pojedinci moraju da sumnjaju jer je sumnja odraz poželjnog nivoa inteligencije. Samo nedovoljno pronicljiv čovek može sumnju pogrešno da razume kao nesigurnost, umesto kao potrebu za kreativnim i novim saznanjima. O sebi, o drugima, o svetu"

Intervju – Boris Miljković, reditelj i pisac

Izmišljena istorija izmišljene države

"Čini mi se da je 21. vek, a ovaj film je mali doprinos tome, u ovom vrtlogu migracija, vreme u kojem čovek može, i dužan je, da sebi izabere domovinu"

Intervju – Ivan Medenica, umetnički direktor Bitefa

Oštar zaokret ka svetskom pozorištu

"Rešili smo da na libansku predstavu, i zbog teme i zbog nepostojanja jezičke barijere, dovedemo migrante iz Sirije koji se trenutno nalaze u Krnjači – da budu publika kao i svi mi ostali"

Intervju – Radina Vučetić

Srbija danas podseća na Jugoslaviju iz pedesetih

Pitanje kritike društva je pitanje karaktera tog društva, odnosno toga koliko je ono demokratsko. Niko ne voli kritiku, a nedemokratske vlasti najmanje. Ono što je zabrinjavajuće jeste to što današnja vlast pokazuje da ne trpi kritiku ni na jednom nivou. Premijer se ljuti na nepostojeću opoziciju, na novinare, na umetnike, na građane koji koriste svoje pravo na proteste, ljuti se čak i na društvene mreže. Ljutnja, međutim, neće pomoći da se zaborave bespravno rušenje Savamale, nasilje komunalne policije, netransparentni tenderi i privatizacije, potemkinovska rekonstrukcija grada, gušenje slobode medija, neopredeljenost između Zapada i Rusije