img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Veštačka inteligencija

Svi ćemo se pretvoriti u programere

12. oktobar 2024, 10:15 Nebojša Vasiljević
ilustracija veštačkeinteligencije Foto: Pixabay/Leo
Veštačka inteligencija
Copied

Upliv veštačke inteligencije u svakodnevni i profesionalni život je nezaustavljiv. Da li ćemo svi morati da postanemo programeri ili će, naprotiv, programeri postati suvišni

Sve češće primećujemo naslove koji govore da će veštačka inteligencija zameniti programere, ali i o tome da ćemo svi postati programeri. Osnivač kompanije NVIDIA Jasen Haung dotiče se obe strane: „Naš posao je da stvorimo takvu računarsku tehnologiju, da niko ne mora da programira. I da je programski jezik ljudski, tako da su svi na svetu sada programeri. Ovo je čudo veštačke inteligencije“

Pitanje da li će veštačka inteligencija zameniti programere izaziva puno kontroverzi i burne reakcije, ali se na kraju sve svodi na interpretaciju činjenice da će se posao programera svakako promeniti sa novim tehnološkim talasom u kome dominira veštačka inteligencija, verovatno najviše do sada.

Druga strana, koja se tiče demokratizacije programiranja, možda izaziva manje polemike, ali to ne znači da je manje važna. Programerski posao je oduvek takav da se seče grana na kojoj se sedi, pa lošije prođu oni koji ne pređu na vreme na novu granu ili nemaju tu sreću da su na grani koja će izdržati do kraja karijere. Upliv tehnologije u druge profesije u zbiru će doneti mnogo veće promene u karijerama, uključujući izazove, prilike i potrese koji možda do sada nisu bili uobičajeni.

Sam svoj daktilograf

Ovo nije prvi put u istoriji da razvojem tehnologije neke profesije nastaju, nestaju i menjaju se. Dobro poznat primer je profesija daktilografa koja je nastala pojavom pisaćih mašina i nestala tokom 1990-tih godina sa sve većom rasprostranjenošću personalnih računara. Pritom potreba za samom veštinom kucanja nije nestala, već je postala još rasprostranjenija u mnogim poslovima u kojima je svako postao svoj daktilograf.

Ono što je potpuno nestalo je prekucavanje, a mnoga radna mesta koja su obuhvatala kucanje, kao što su personalni asistenti, su doživela veću ili manju promenu uz obavezno korišćenje personalnih računara umesto pisaće mašine.

Brisanje granica između profesija

Ako bismo posao programera gledali primarno kao korišćenje tastature za ukucavanje koda, opravdano bi bilo strahovati da će završiti kao daktilografi.

Ako sa druge strane posao programera vidimo kao donošenje niza odluka na različitim nivoima i dubinama razumevanja problema i tehnološkog rešenja, onda će veštačka inteligencija biti još jedna tehnologija koja rasterećuje programera rutinskih poslova.

Ali će to istovremeno dovesti i do sve većeg razlikovanja poslova koji su se nekada smatrali programerskim, a sada jednim delom dublje ulaze u različite specifične oblasti. Već danas možemo, na primer, diskutovati o tome da li je i u kom slučaju analitičar podataka programer. Šta će se na kraju zvati poslom programera, a šta neće, ostaje pitanje i možda će zaista sve manje ljudi svoje zanimanje prosto zvati programerskim.

U svakom slučaju, glavnina znanja i veština koje su potrebne današnjim programerima ostaju značajna i postaju sve važnija za širi krug profesija. Glavno što bledi je linija tradicionalne podele na tehnološke i domenske stručnjake. U problemu su zapravo tradicionalna karijerna opredeljenja da se treba čvrsto držati na jednoj strani te linije.

Algoritamsko razmišljanje

Ideja da u raznim profesijama treba umeti razmišljati kao programer nije nova. Termin computational thinking uveo je Jeanette Wing u istoimenom članku članku iz 2006. godine, gde u podnaslovu stoji da je to univerzalno primenljiv način razmišljanja i skup veština koje bi svi, ne samo kompjuterski stručnjaci, bili radi da nauče i koriste. U prevodu na srpski se često koristi srodan termin „algoritamsko razmišljanje“.

Ideja da sva deca treba da uče programiranje je razvijena na konceptima koje je opisao Wing, a ne na ideji masovnog profesionalnog opredeljivanja za programiranje. Ta druga ideja je bivala izražena u „zlatnim periodima“ za programerske poslove kada je postojala percepcija da svako ko išta zna o programiranju može da nađe dobro plaćen posao. Zapravo nikad nije bilo dobro preporučivati programersko profesionalno opredeljivanje nezavisno od individualnih sklonosti i talenata, a posebno ne sa najnovijim razvojem veštačke inteligencije.

Učiti, učiti i samo učiti

Veštačka inteligencija će zapravo osloboditi sve veći prostor da se ljudi zadrže na svom osnovnom profesionalnom opredeljenju u skladu sa svojim sklonostima i iskustvom, ali tako što će dovoljno razumeti tehnologiju koja omogućava rešavanje sve složenijih problema u oblasti kojom se primarno bave.

Sa druge strane oni koji su profesionalno primarno opredeljeni za tehnologiju treba da budu otvoreni za sticanje dodatnih znanja iz oblasti primene tehnologije, opet da bi na što bolji način učestvovali u rešavanju problema iz te oblasti.

Ključna poruka i za one koji su primarno opredeljeni za tehnologiju i za one koji su primarno opredeljeni za druge oblasti jeste da neće izgubiti na fokusu svoje karijere ako neko vreme posvete sticanju znanja van svoje primarne discipline. Pritom ceo život treba učiti nešto novo, tako da sve vaše staro iskustvo i znanje postaje dodatna vrednost i omogućava dublje i šire razumevanje onoga što ste novo naučili.

„Razgovor“ sa računarom

Na žalost, u našem obrazovnom sistemu će vas tokom školovanja malo ko ohrabriti da na taj način posmatrate svoju karijeru. To je posebno izraženo na nivoima obrazovanja koji uključuju profesionalno opredeljenje gde dominira sistem vrednosti određene profesije.

Koncept algoritamskog razmišljanja je pre skoro dvadeset godina jasno ukazao da neka znanja i načini razmišljanja koji se tradicionalno vezuju za stručnjake u oblasti informacionih tehnologija postaju potrebna široj populaciji. Sa aktuelnim bumom veštačke inteligencije taj koncept postaje još značajniji, samo što ga možda treba ponovo razraditi, prilagođeno aktuelnom kontekstu.

Uprošćeno, u novoj razradi koncepta algoritamskog razmišljanja, pored programiranja u prvi plan dolaze i alati veštačke inteligencije, veća uloga domena primene i izraženija perspektiva celoživotnog učenja.

Sam pojam algoritamskog razmišljanja treba šire posmatrati obuhvatajući sve scenarije gde čovek oblikuje procese koje će računar automatizovati. U vreme dok upravljanje računarom putem prirodnog jezika nije bilo toliko razvijeno, a posebno ne za programiranje, pojam algoritma je uobičajeno povezivan sa formalnim notacijama putem kojih se algoritam specificira.

Međutim, način razmišljanja koji stoji iza oblikovanja automatizovanog procesa se sada razvija kroz širi spektar iskustava uključujući i korišćenje prirodnog jezika u interakciji sa računarom, kao i druge forme interakcije koje veštačka inteligencija donosi.

Autor je direktor za veštačku inteligenciju Fondacije Petlja

Tagovi:

Veštačka inteligencija AI programeri Algoritamsko razmišljanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Radni svet

08.jun 2026. N. R.

Čak 60 odsto ljudi u Srbiji bi pobeglo sa svog posla

Ubedljiva većina zaposlenih u Srbiji bi promenila posao odmah ako može, a njihovi pretpostavljeni žive u zabludi kako je radnicima super, pokazuje novo istraživanje

Fudbaler kolabirao na terenu

Fudbal

08.jun 2026. I.M.

Danski fudbaler Kristijan Eriksen ponovo kolabirao na terenu

Danski reprezentativac Kristijan Eriksen kolabirao je u 65. minutu prijateljske utakmice protiv Ukrajine, nakon čega je meč prekinut. Fudbalski savez Danske saopštio je da je igrač svestan i da se oseća dobro

Mesec

Osvajanje kosmosa

06.jun 2026. Uroš Mitrović

Naseljavanje Meseca: Novo poglavlje istorije čovečanstva

NASA vidi Mesec kao prvo trajno ljudsko uporište van Zemlje, buduću odskočnu dasku za Mars i jezgro nove svemirske industrije. Projekat naseljavanja se zove „Moon base“ i počinje da se realizuju ove godine

Fudbal

05.jun 2026. Bojan Bednar

Slika i prilika Srbije: Predivni autogol protiv Meksika

Prelepi autogol reprezentativaca Srbije na utakmici protiv Meksika savršeno definiše Srbiju: svi stoje na terenu, svi imaju dresove, svi viču „Srbija!“, a lopta nekako uvek završi u našoj mreži

Vladimir Vujasinović vodi utakimicu

Vaterpolo

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Vladimir Vujasinović novi selektor vaterpolo reprezentacije Srbije: Ko će igrati u timu

Jedanaestorica vaterpolista su se ranije povukla iz reprezentacije, dok god je na čelu saveza Slobodan Soro

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure