img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klimatske promene

Da li je Srbija spremna za odbranu od poplava?

15. septembar 2024, 10:56 S.Z.
Foto: FoNet/AP
Adrani, Kraljevo, jun 2023: Posledica poplava posle obilnih višednevnih kiša
Copied

Obilne kiše i smrtonosne poplave u Evropi posledica su klimatskih promena. Nove vremenske prilike iziskuju infrastrukturne promene u urbanim sredinama. Šta čeka Srbiju

Nakon kiše dolazi sunce, ali i obratno. Samo nekoliko dana posle tropskog leta Evropu su zahvatile poplave i oluje. U Rumuniji je pet ljudi izgubilo život, u Poljskoj jedna. Austrija je okovana snegom i jedan vatrogasac je poginuo u borbi sa poplavama, a nadležni u Češkoj i Poljskoj kažu da se „tek spremaju za najgore”.

Meteorolog Slobodan Sovilj rekao je za RTS da su temperature znatno ispod proseka zbog priliva hladnog vazduha. Napomenuo je da se od utorka očekuje postepeni porast temperatura, a da će se krajem sledeće sedmice vratiti u prosek.

U našoj zemlj trenutno nema snega na planinama, može se očekivati susnežica na nadmorskoj visini iznad 1500 metara, za razliku od Austije gde su zabeležene obilne snežne padavine, a negde i po metar snega.

Sistem SMS upozoravanja

Od danas u Srbiji počinje da radi sistem SMS upozoravanja u ekstremnim vremenskim prilikama.

„Neće biti upozorenje kada su padavine ovakvog intenziteta. Ovaj sistem će se pokretati tek ako padavine pređu 80 litara po metru kvadratnom. Granice su postavljene visoko. Građani će dobijati ove poruke kada su ugroženi životi. Ovo nije sistem da građani dobijaju poruke često, već u ekstremnim vremenskim situacijama“, rekao je Sovilj.

Ciklon „Boris“ najviše problema je napravio u Austriji i u centralnoj i istočnoj Českoj, gde imamo najobilnije padavine i 100 litara kiše po kvadratnom metru.

Austrijski kancelar izjavio je da je i vojska spremna.

Sovilj: „U Srbiji se ne očekuju veći problemi”

Sovilj je istakao da se i u Evropi očekuje da intenzitet padavina postepeno slabi i od utorka se očekuje da padavine prestanu. Napomenuo je da će padavine u Evropi usloviti porast Dunava.

Meteorolog je rekao da što se tiče naše zemlje, dobro je da su ove padavine došle posle sušnog perioda i da neće usloviti veće probleme.

Prema njegovim rečima, u ovim sistemina nema toliko superćelija, i to je drugi tip oblačnosti.

S obzirom na to da smo imali najtoplije leto od 1951. godine, na pitanje kakva nas jesen i zima očekuju, Sovilj je rekao da ulazimo u hladniji period. Istakao je da će zima i jesen biti malo toplije od uobičajenih, ali ne tople kao prošle godine.

Kiše sve obilinije, neophodna priprema za nove vremenske uslove

Dejan Lekić, inženjer građevine i autor portala Ekstremna ekologija rekao je ranije za „Vreme” da mnoge stručne analize pokazuju da je zbog klimatskih promena količina padavina mnogo veća i da , će obilne kiše biti sve češća pojava.

Lekić je ukazao, pak, da je simptomatično da su prošle godine na listi poplavljenih mesta bila mnoga koja su već bila ugrožena ne tako daleke 2014. godine i za koja smo, na osnovu javnih obećanja, verovali da su obuhvaćena hidrotehničkim i drugim merama prevencije. Očigledno to nije svuda bio slučaj.

„Nedostatak finansijskih i ljudskih kapaciteta je, kao i u mnogim drugim oblastima u kojima je potrebna kombinacija najnovijih naučnih saznanja i upravljanja sistemom, osnovni uzrok izostanka ili nedovoljne prevencije”, rekao je Lekić.

Primera radi, dodao je, Zakon o klimatskim promenama je usvojen u martu 2021. i predviđa izradu Programa prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove sa Akcionim planom na kojem se radi od februara prošle godine.

„Dokle smo stigli? Ne zna se”, kaže.

Lekić je rekao da Srbija kasni, zato što prvo problem negira ili umanjuje i reaguje tek kada nastanu velika šteta ili tragične posledice po ljude.

„Da pljuskovi ne bi izazivali poplave, u urbanim sredinama mora da se zaustavi nekontrolisana urbanizacija – beskrajan proces pretvaranja zelenih površina u one koje ne propuštaju vodu. Potrebna je revizija i eventualna izgradnja novih kišnih kanalizacionih sistema, održavanje, čišćenje slivnika”, rekao je reanije Lekić.

Kako se Evropa brani od poplava

Dok je kod nas glavna odbrana od poplava gradnja nasipa od vreća napunjenih peskom, Austrija, Nemačka, Danaska, Švajcarska i Velika Britanija samo su neke od evropskih zemalja koje u borbi protiv poplava.

Ogromna infrastruktura u Kopenhagenu gradi se iznad i ispod zemlje kako bi grad bio otporniji na jake pljuskove.

Evropske zemlje koriste montažne brane koje su se pokazale kao izuzetno uspešan način zaustavljanja vodenih bujica, posebno u gradskim sredinama.

Isti sistemi se primenjuju i u SAD, Japanu i drugim razvijenim delovima sveta. Riječ je o sistemima u koje su uloženi milioni evra, ali su dugoročno gledano i više nego isplativi jer je šteta nanesena poplavama nemerljiva.

Navedeni sistemi su u razvijenim evropskim zemljama toliko popularni da ih mnogi kupuju i za „kućnu upotrebu“ – kako bi zaštitili svoja dvorišta ili bar ulazna vrata u kuće i druge objekte. Cene takvih mini barijera za kućna vrata, zavisno od proizvođača, dimenzija i vrste materijala od kog su izrađene, kreću se od nekoliko stotina do nekoliko hiljada evra. Proizvođači tvrde kako su ovakvi sistemi pouzdani, dugovečni te otporni čak i na oštećenja izazvana potresima.

Izvor: RTS

Tagovi:

Srbija Klimatske promene Evropa Poplave
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

United Media

21.februar 2026. A.I.

Raskrinkavanje: Otpuštena direktorka United Media Aleksandra Subotić

Aleksandra Subotić, dugogišnja direktorka United Media u sklopu koje rade televizije N1 i Nova, nedeljnik „Radar“ i dnevni list „Danas“, dobila je otkaz, potvrđeno je Raskrinkavanju iz više izvora

Brza analiza

21.februar 2026. Andrej Ivanji

Četiri utiska o protestu „Marš za pravosuđe“

U Srbiji se vodi odlučujuća bitka za nezavisnost sudstva i tužilaštva, tj. za vladavinu prava. Uprkos tome samo se mali broj ljudi odazvao pozivu na protest „Marš za pravosuđe“. Zašto?

Pravosuđe na udaru izvršne vlasti

21.februar 2026. A.I.

Počeo protest “Marš za pravosuđe” protiv usvajanja „Mrdićevih zakona“

Protest protiv „Mrdićevih zakona“ ispred Generalštaba počeo je nešto posle 14 časova. Organizatori su isticali važnost masovnosti skupa jer samo uz podršku građana može da se spreči urušavanje srpskog pravosuđa. Nije se, međutim, odazvao veći broj ljudi

Alekksandar Vučić u Briselu u pozadini blurovane zastave EU

Srbija i Evropska unija

21.februar 2026. Nemanja Rujević

Vučić u magarećoj klupi: Evropska politika daj šta daš

Aleksandar Vučić kaže da pristaje na ulazak u Evropsku uniju bez prava veta. Šta se krije iza ove nove ideje o načinu proširenja EU i zašto je to, kada je reč o predsedniku Srbije, prazna priča

Vojska Srbije, Milosav Simović, Miloš Vučević

Slučaj generala Simovića

20.februar 2026. K. S.

Tužilaštvo za „Vreme“: General Simović izdao državnu tajnu

Penzionisani general Vojske Srbije Milosav Simović odao je strogo poverljivu državnu tajnu i zbog toga mu je izrečena kazna kućnog pritvora, potvrđeno je za „Vreme” iz Višeg javnog tužilaštva u Negotinu

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Protesti poljoprivrednika i cena mleka

Nije kvarno mleko, već režim

Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure