Iako u Urbanističkom projektu rekonstrukcije piše da je „namera projektanta da u najvećoj meri sačuva spoljni izgled vile“, na osnovu kog je dobio dozvolu za rekonstrukciju, fasada Topolske 8 juče je srušena
Juče je na beogradskoj opštini Vračar, na Krunskom vencu, počelo rušenje još jedne vile – Topolska 10. Komšije su odmah primetile da se rušenje ne odvija po dogovoru, a Beogradski odbor Nove DSS je javno reagovao.
Jezgro Krunskog venca čine ulice Topolska, Petrogradska, Mileševska i Vojvode Dragomira. Odlukom Vlade Srbije iz 2021 godine, Krunski venac je zaštićen kao gradska celina, što znači da je na tom području dozvoljena samo rekonstrukcija objekata uz dozvolu Zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Urbanistički projekat za Topolsku 8 je dobio odobrenje Zavoda za zaštitu spomenika kulture, kao i građana – što se izuzetno retko dešava, zato što u projektu piše da je „namera projektanta da u najvećoj meri sačuva spoljni izgled vile i da građevinskim intervencijama ostane u estetici koja joj dolikuje i pripada”.
Foto: Privatna arhivaTopolska 8 juče
Međutim, juče, već prvog dana rušenja, cela fasada gotovo da je srušena. Nije sačuvana kao što piše u projektu, i kao što je dogovoreno sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture.
Komšije su odmah reagovale, a DSS „poziva nadležne da hitno reaguju i da se konačno počne čuvati arhitektonska baština srpske prestonice“, što sad kad je prednje deo kuće srušen deluje uzaludno, ali je ujedno i jedina moguća reakcija.
Nezvanično im je rečeno da je zid bio vlažan i da su zato morali da ga sruše.
U Urbanističkom projektu piše da se na toj vračarskoj parceli od 333 kvadratna metra nalaze se tri objekta – jednospratna kuća, pomoćna zgrada i pomoćni objekat izgrađen bez dozvole i predviđen za rušenje. Svi objekti i zemljište su privatna svojina u vlasništvu firme „Star Tech” d. o. o. iz Beograda. Predviđeno je zidanje jednoporodičnog stambenog objekta spratnosti podrum, prizemlje, jedan sprat i potkrovlje (mansarda).
Na javnoj raspravi je na osnovu idejnog projekta ocenjeno da će se obnovljena vila uklopiti u kulturno-istorijske vrednosti objekta i celine kojoj pripada. Urbanistički projekat je izradio „Arhi. pro” iz Beograda.
A onda je fasada juče srušena. Da li je pomenuta vlaga zbog koje je navodno srušena nastala nakon usvajanja projekta, verovatno je nemoguće dokazati. Takođe nije jasno zašto projekat nije prilagođen novim uslovima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nakon što je pre desetak dana organizovano čitanje ruske drame čije su autorke osuđene na šest godina zatvora, KC Grad nastavlja predstavljanje književnosti čije su zemlje u ratu: u četvrtak je zakazano čitanje palestinske poezije
Narodnjaci mogu u Budvi nesmetano da trešte, ali džez ne sme da se svira na otvorenom ako je uključen makar i jedan jedini zvučnik. Nezavisna, ona urbana, međunarodno prepoznata kulturna scena se bori za svoj opstanak dok je, bukvalno, isključuju iz otvorenog prostora
Ministarstvo kulture nije želelo da pomogne ni jedan od tri programa Umetničkog prostora U10, koji je već skoro deceniju važna tačka domaće scene savremene umetnosti, što je U10 prokomentarisao svakodnevnim programom u avgustu učesnika iz Srbije i sveta
Jednog sunčanog dana 74 godine kasnije naišao sam tuda i umesto da, kao mnogo puta do tada, pođem za svojim poslovima, ušao sam u Čelebonovićevo zdanje. Pokušavam da shvatim zašto vreme ovde protiče sporije nego napolju
Prvi put od kako su srednjovekovni spomenici na Kosovu uvršteni na Uneskovu listu svetske baštine u opasnosti, kao razlog je naveden "politički problem"
Građani su poneseni novim litijunskim ustankom, mišlju da je uspelo jednom, pa zašto ne bi i drugi put. Okolnosti su sada, međutim, sasvim drugačije. Vlast neće tek tako odustati od nauma da srpski litijum do 2028. godine ugleda svetlost dana i zapadna tržišta
Sinoć je u Parizu ceremonija otvaranja Olimpijskih igara bila uzbudljiva veličanstvena emocija zbog nikad, ali nikad, viđene predstave o zajedništvu, slobodi, ljubavi, lepoti, radosti. Šteta što neki ovdašnji mediji to nisu umeli i hteli da vide
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!