img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međunarodni odnosi

Beloruski novinar zatočen u Srbiji: Diktatorski sistem ubija ljude jer misle drugačije

21. jun 2024, 11:08 Sanja Kljajić/DW
Foto: Privatna arhiva
Andrej Gnjot
Copied

Viši sud u Beogradu doneo je prvostepenu odluku da beloruski aktivista i novinar Andrej Gnjot bude izručen Belrousiji. On je uhapšen po Interpolovoj poternici za navodnu utaju poreza u Belorusiji, ali Gnjot tvrdi da je u pitanju politički progon. Uložio je žalbu Apelacionom sudu čija se konačna odluka još uvek čeka

Andrej Gnjot živi u malom stanu u Beogradu koji mu nakon sedam meseci u zatvoru ponekad čak zaliči i na slobodu. Ovaj beloruski novinar i aktivista uhapšen je prošle godine u Srbiji po Interpolovoj poternici za navodnu utaju poreza u Belorusiji, piše Dojče Vele.

Gnjot, međutim, tvrdi da se radi o političkom progonu i u kućnom pritvoru od jutra do mraka radi na svojoj odbrani.

„Znajući da se ni Interpol, ni bilo koja država ne bi bavila tako prljavim poslovima kao što je politički progon, beloruski diktatorski sistem to radi pod velom krivičnog zakona, najčešće kroz finansije. Za to ima mnogo primera, istih kao moj slučaj“, kaže Gnjot.

On je jedan od osnivača organizacije SOS BY. Beloruski režim ih je zbog političkog delovanja označio kao „ekstremističku formaciju“. Zato Gnjot strahuje da ga u slučaju izručenja u Belorusiji čeka represija i tortura.

„Belorusija je jedina zemlja u Evropi koja ima smrtnu kaznu. A diktatorski sistem rado koristi sve te užasne metode da pokaže Belorusima, i unutar i izvan države, da su Belorusi u opasnosti, da sistem može sve da im uradi“, kaže Gnjot.

Viši sud u Beogradu doneo je prvostepenu odluku kojom je naloženo Gnjotovo izručenje Belorusiji. Gnjot i njegovi advokati su uložili žalbu, tvrdeći da je sud propustio da razmotri političku pozadinu slučaja.

Jedan potpis do ekstradicije

Advokat Filip Sofijanić kaže da ne postoji zakonski rok u kojem Apelacioni sud treba da odluči o tome, ali pretpostavljaju da će to biti za nekih mesec i po do dva meseca.

„U zavisnosti od toga kakva presuda bude bila, ukoliko Apelacioni sud potvrdi da su ispunjeni uslovi za ekstradiciju, Andreja Gnjota od ekstradicije, odnosno deportacije, deli samo potpis ministra pravde“, objašnjava Sofijanić.

U Beogradskom centru za ljudska prava odlično su upoznati sa ovakvim slučajevima. Njihova analiza je pokazala da je Srbija više puta prekršila prava osoba koje su bile u postupku izručenja.

„Ranija praksa je pokazala da sudovi veoma često u svojim odlukama eksplicitno navedu da oni nisu nadležni da odlučuju o tome da li osobi preti proterivanje ili tortura u zemlji, već da je to ili u nadležnosti kancelarije za azil, odnosno postupka azila, ili je to u nadležnosti Ministarstva pravde u onom delu u kom ministar pravde može da ne dozvoli izručenje ukoliko se radi o političkom krivičnom delu“, tvrde iz ove organizacije.

Podrška iz celog sveta

Dok čeka na konačnu odluku, Andreju stižu brojne poruke podrške iz svih krajeva sveta. Među njima je i podrška beloruske opozicione liderke Svetlane Tihanovske.

Ali stižu i pretnje da će ga, ukoliko dođe do izručenja, vlasti teretiti i za sve intervjue koje je dao iz pritvora.

„Boriću se do poslednje kapi krvi ako bude trebalo, jer sistem, diktatorski sistem, veoma okrutan sistem, besmislen sistem, nemilosrdan sistem – ne bi trebalo da ubija ljude samo zato što misle drugačije. Nikada nisam želeo da napustim svoju zemlju, volim Belorusiju, ja sam Belorus, ja sam pravi Belorus, to mi je u krvi, ali diktatura mi je oduzela moju zemlju“, kaže Gnjot.

Stiglo je i vreme za šetnju. Andrej Gnjot u kućnom pritvoru ima pravo samo na jedan izlazak dnevno u trajanju od jednog sata. Taj kratki privid slobode daje mu nadu da će ovu bitku s diktaturom ipak dobiti.

Tagovi:

Srbija Belorusija Kućni pritvor Izručenje Beloruski aktivista Andrej Gnjot
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Ratko Mladić drži govor u blizini Cazina, u septembru 1994.

Sahrana Ratka Mladića

28.avgust 2026. Aleksa Petrovski

Da li Mladića treba sahraniti uz državne počasti, ili ne: Šta kažu lideri opozicije

Da li Ratka Mladića treba sahraniti uz državne i vojne počasti, ili ne? Vrh države se ne izjašnjava, a lideri opozicije imaju, očekivano, oprečne stavove

Predsednbik Srbije

Haški tribunal

28.avgust 2026. I.M.

Vučić o smrti Ratka Mladića: Hag je želeo da general umre iza rešetaka

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su poslati timovi koji će pomoći oko logistike nakon smrti Ratka Mladića i ponovio kritike na račun Haškog tribunala

Mladić

Pomeni i kritike

28.avgust 2026. Dragan Maksimović / DW

Smrt Ratka Mladića: U Srbiji i RS odaju mu počast, u FBiH najavljuju prijave

Najava da će Ratko Mladić biti sahranjen uz državne i vojne počasti u Beogradu izazvala je burne reakcije širom regiona. Dok su u Republici Srpskoj služeni pomeni i paljene sveće za generala, iz Sarajeva i Zagreba stigle su osude glorifikacije nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske, koji je pravosnažno osuđen pred Haškim tribunalom

Direktor nedeljnika Vreme

Pretplata

28.avgust 2026. Stevan Ristić

Vi ste pravi vlasnici „Vremena“

Još svega tri dana „Vreme“ daje popust od tri hiljade dinara na godišnju pretplatu. Evo zašto je važno da se pretplatite

Aleksandar Vulin

Ratni zločini

27.avgust 2026. B. B.

Vulin: Srbija duguje Mladiću državnu i vojničku sahranu

„Od Gavrila Principa do Ratka Mladića najbolje Srbe ubijaju vezane“, naveo je Aleksandar Vulin

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure