Autorka emisije „Nešto drugačije“ Hana Adrović knjigom „Odgovor“ pokušava da odgovori na digitalno nasilje koje godinama trpi. Za „Vreme“ priča zašto je napisala knjigu i kako je upoznala jednog od komentatora koji su je maltretirali
„Nisi kriva. Nisi izazvala. Nisi mogla da sprečiš“. To su tri rečenice iz knjige „Odgovor“ novinarke Hane Adrović, autorke podkasta „Nešto drugačije“.
Adrović godinama trpi lascivne i seksističke komentare. Hiljade i hiljade njih, u kojima se ljudi na internetu – najčešće skriveni iza pseudonima – nadmeću u tome šta bi joj ko „radio“.
To je, priča Adrović, postala neka vrsta takmičenja u tome koji će komentar biti masniji i tobože više „vickast“. Ostavljani su mahom na Jutjubu ispod njene emisije „Nešto drugačije“.
„Kada su se pojavile mim stranice koje su kao sadržaj koristile skrinšotove komentara ispod moje emisije, tu je već bila tačka gde sam morala nešto da uradim“, priča Adrović za „Vreme“.
U knjizi u izdanju Lagune koja u knjižare stiže iduće sedmice (3. jun), Adrović deli iskustvo sa digitalnim nasiljem i priče drugih koji su prošli kroz isto. Kaže da je „Odgovor“ najpre knjiga o prijateljstvu, koliko je važno okružiti se kvalitetnim ljudima koji staju iza nas kada je najteže.
Procesu pisanja pridružila se i Marija Ratković, kao urednica knjige.
„Glavna ideja knjige – osim što sam htela da sagledam fenomen digitalnog nasilja najpre subjektivno, zatim objektivno – jeste da dam svoj odgovor, jer je bilo mnogo pitanja. Ključno je da se preuzme kontrola nad celim procesom koji se dešavao ispred mojih očiju. Mislim da sam to uspela uključivanjem odabranih komentara u rukopis“, kaže Adrović za „Vreme“.
Digitalno nasilje je kameleon koji ima mnoge forme. Ono je prisutno svuda i uvek, jer je internet svuda i uvek.
„Od nasilnika u ovom slučaju ne možete pobeći. Zato je i specifično nasilje, jer je ono u džepu, torbi, ispod jastuka, pored kreveta na stolu… gde god je telefon, tu je nasilnik“, kaže Adrović.
Kaže, ljudi najčešće ne prepoznaju digitalno nasilje kao nasilje. Neki kažu „ma ugasi telefon“.
„Informacije koje se šire internetom i mrežama – šire se brzo. Broj osoba koje su uključene u digitalno nasilje nekontrolisano raste. Kada se jednom stvari postave na internet, pogotovo kada su u pitanju zlonamerne informacije, teško ih je ukloniti“, poručuje Adrović.
Foto: Sever ZolakHana Adrović otvoreno o svojoj knjizi
Kako se boriti?
U Srbiji trenutno nema previše opcija za borbu protiv digitalnog nasilja. Direktne pretnje se, recimo, mogu prijaviti Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal.
Ima, kaže Adrović, organizacija koje se bave ovom temom, poput „Atine“. Njima Adrović planira da donira deo prihoda od prodaje knjige u želji da se obezbedi pravna pomoć žrtvama digitalnog nasilja.
Veći problem je, kaže ona, to što su ljudi u Srbiji nesvesni da je uopšte u pitanju nasilje. „Ovde se gaji narativ da je žrtva kriva za sve. Često sam bila upitana što ne izbrišem ili ne zaključam objave, da ljudi ne mogu da ostavljaju komentare. Opet na neki način se žrtva podleže krivici ili obavezi da preduzme nešto“, kaže Adrović.
Komentare ispod svojih emisija je ipak zadržala jer smatra da su neka vrsta recenzije, smernice i javnog foruma – ukoliko su iole pristojni.
Da je prijateljstvo ključno, govori i to što se u borbu sa komentarima uključila i prijateljica Hane Adrović koja je i jedna od junakinja knjige.
„Kada se moja prijateljica uključila u borbu sa komentarima, oni su se polako povlačili, ima ih i dalje, ali je ona obrnula tas na drugu stranu. Krenuli su sve više da se pojavljuju komentari podrške. To je sve došlo paralelno sa idejom da pišem knjigu“, kaže Adrović.
Susret sa jednim od mnogih
Adrović je dugo na javnoj sceni. Najpre kao novinarka, potom sve više u poslu odnosa sa javnošću i organizaciji događaja, a onda i u politici, pošto je pristupila pokretu Dosta je bilo još 2016. godine.
Od 2017. godine uređuje i vodi emisiju „Nešto drugačije“ u kojoj su gosti poznate javne ličnosti iz Srbije i regiona. Tu su naveliko i počele njene muke sa digitalnim nasiljem.
Kako bi sagledala digitalno nasilje iz više uglova, Adrović odlazi korak dalje i sa čitaocima „Odgovora“ deli iskustvo susreta sa jednim od ljudi koji su ostavljali lascivne komentare. Htela je, kaže, da sazna zašto neko pod pseudonimom uopšte piše takve stvari.
„On je u razgovoru i rekao da je želeo da privuče deo pažnje“, priča Adrović za „Vreme“. Veruje da su uvredljive ili lascivne komentare mahom pisali muškarci koji većinu vremena sede za računarom i provode vreme na internetu.
Knjiga kao ohrabrenje
„Sve ovo se dešavalo u mojim tridesetim godinama. Ne mogu ni da zamislim kako to izgleda kada je neko tinejdžer ili još mlađi, kad dobija komentare i trpi digitalno nasilje. Oni nisu formirane i javne ličnosti i nisu spremni na ono što može da im se desi na mrežama“, kaže Adrović.
Adrović u jednom delu knjige propituje termine nasilja uz pomoć Pravilnika za rodno zasnovano nasilje počinjeno posredstvom tehnologije koji je izdao populacioni fonda Ujedinjenih nacija.
„Mislim da su veliki korak napravili definisanjem digitalnog i rodno zasnovanog nasilja. Sledeći korak treba da bude da zakon prepozna neke od ovih termina i da kažnjava takva dela“, zaključuje Adrović.
„Odgovor“, osim što daje odgovore na sva autorki postavljena pitanja, otvara i neka nova.
Koliko smo svesni da neko blizak možda trpi digitalno nasilje? Da li možda mi ponekad napišemo komentar koji može da povredi?
„Ako su sile dobra sve naše ambicije i želje, onda su sile zla sigurno sve ono što nas sputava i osujećuje u nameri da ostvarimo cilj i učinimo svet boljim mestom. Mislim da je odgovor u tome da reagujemo na te sile zla“, kaže Adrović.
„Ovom knjigom sam želela da i da ohrabrim sve koji prolaze kroz razna sputavanja, drvlje i kamenje, na putu do svojih ciljeva“, zaključuje ona.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Netfliks je odustao od kupovine Vorner Bros Diskaverija, dok je Paramaunt dao veću ponudu i postao glavni kandidat za preuzimanje. Dogovor bi mogao promeniti budućnost CNN-a i HBO maksa
Čelnici kluba iz Humske više ne mogu da se slože ni u vezi sa pitanjima od krucijalnog značaja, kao što su finansijska sigurnost i vandredna skupština, a sve to u situaciji koja nije nimalo laka za ovaj klub
Šefovi big tech kompanija imaju genijalan model za razvoj veštačke inteligencije – osloniće se na javni novac i na znanje celog čovečanstva. A profit će zadržati za sebe. Koga briga što pride uništavaju planetu
Propisi o braku našli su se među prvim zakonskim aktima donetim sa namerom da se iskoreni nazadno i uspostavi poredak koji bi Srbiju približio idealu “hrišćanske i uljudne Evrope”, o čemu priča knjiga Brak u modernoj Srbiji
Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe
U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani
Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!