img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Žene

Selena

01. mart 2023, 16:57 Vasa Pavković
Copied

Ime joj se pominjalo sporadično, kao autorke knjige priča za decu i u urbanom mitu po kome je čuveni kritičar Milan Bogdanović zbog nje prešao u islam da bi mogao da ima dve supruge, a onda se pre dve godine pojavila – Pređa

Ime Selene Dukić pominjalo se sporadično i retko, obično povodom knjige priča za decu Veliki i mali, objavljene u ediciji “Zlatna knjiga” Gece Kona, juna 1937. Na 70 strana Selena Dukić je ispisala deset kratkih priča, obično o deci i uvek za decu, jednostavnim i prijemčivim jezikom, pokazujući zainteresovanost za krhki svet najmlađih i teške socijalne uslove u kojima im je bilo suđeno da stasavaju. Tzv. šareni deo u knjizi, inače opsežniji od prostora koji zauzimaju Selenine priče, otvarala je nepotpisana beleška namenjena malim čitaocima, u čijem prvom pasusu stoji da je spisateljica Selena Dukić umrla.

Verovatno da je u našoj književnosti namenjenoj najmlađima bilo malo ovakvih slučajeva. Anonimni pisac, čini se urednik Ž. Vukadinović, u pomenutoj belešci ukratko opisuje težak Selenin život (odrastanje bez roditelja, sa mlađim bratom i bakom u zajednici), navodi kako je bila primorana da se vrlo rano zaposli kao činovnica i daktilografkinja, da bi ubrzo, zahvaljujući talentu, počela da se bavi i novinarstvom. Pisala je reportaže, feljtone, ali je hitro, u ozbiljnim časopisima počela da objavljuje i poeziju odnosno priče. Dalje, nastavlja davni pisac beleške: “Selena Dukić bila je uvek mlada i uvek lepa. Smrt je učinila da nikad ne ostari… Ta smrt došla je već kad je Seleni Dukić bilo malo više od dvadeset i šest godina”, 1935. u sanatorijumu na Golniku (Slovenija). I to je, donedavno i uglavnom, bilo sve…

Pred protekli Sajam knjiga, u izdanju kragujevačke Narodne biblioteke “Vuk Karadžić” pojavilo se, na sreću, izdanje s naslovom Pređa i imenom Selene Dukić na koricama. Knjigu je od Seleninih priča, putopisa i feljtona rasutih po srpskim časopisima i novinama između dva svetska rata, sačinila Tatjana Janković, jedna od najboljih savremenih srpskih prozaistkinja. Posle predgovora u kojem je skiciran Selenin lik i nemilosrdna sudbina odnosno prekratki život, čitalac ima prilike da pročita dvanaest priča, potom putopis pisan za “Politiku” Uskrs u Jerusalimu, zatim feljton o zemunskoj učiteljici Mariji Kovačević, kao i autorski tekst o lečenju na Golniku gde je Selena Dukić bezuspešno pokušala da pobedi tuberkulozu. Izdanje završava svojevrsni autorski testament nesrećne spisateljice zabeležen u pismu poslatom Živku Milićeviću, njenom uredniku.

Rekoh na početku da se ime Selene Dukić pominjalo sporadično, zbog knjige Veliki i mali, ali i ljubavne veze u kojoj je bila sa čuvenim kritičarem Milanom Bogdanovićem, koji je, kako kaže urbani mit, zbog nje prešao u islam da bi mogao da ima dve supruge.

Nadam se i verujem u to da će se od ovih naših vremena, međutim, Selenino ime pominjati pre svega zbog njenih proznih tekstova štampanih u knjizi Pređa. Ono što zadivljuje su artistička zrelost skoro svih priča, uzbudljivost i nepotkupljivost Seleninog putopisa, dinamična dokumentarnost feljtona o učiteljici Mariji Kovačević, čiji su se putevi, pre Prvog svetskog rata i pod austrijskom okupcijom, ukrstili sa slikarkom Nadeždom Petrović i književnicom Danicom Marković.

Vazda menjajući narativne forme i pronalazeći pravi oblik za određeni žanr, priklanjajući se često socijalno obojenoj prozi, pišući dinamične dijaloge, Selena Dukić majstorski pripoveda o nevernom muškarcu koji živi sa dve žene, u priči Dve; opisuje neobičnu vezu jednog dečaka i molera koji radi u stanu njegovih roditelja (priča Džora); uvodi u srpsku prozu temu ženskih susreta i prijateljstava (u priči Jedan moj lep susret) ili piše lirsku, psihološki profilisanu prozu iz modernističkog ključa svog doba (priče Pređa, Noćno bdenje u telegrafskoj centrali). Bliska ovom krugu je i priča Ja kao kći, u kojoj se Selena Dukić bavila analizom vlastitog odnosa prema preminuloj majci, koja ju je, nehotice, zarazila, još pre rođenja, tuberkulozom. Mlada Selena nije bežala od rizika da se suprotstavi nekim socijalnim strujama (u priči Dečak ide i zviždi), gde se svet siromašnog mališana ruši jer njegov gazda nije stupio u štrajk, po pretećem zahtevu klasnih drugova. U najambicioznijoj prozi, krležijanskoj pripoveci Građanska novela, Selena Dukić se na tragu tzv. porodičnog romana bavila haotičnim odnosima u jednoj (hrvatskoj!) porodici. Poslednja priča u Pređi je, u stvari, prvo poglavlje tek započetog romana o Milici Stojadinović Srpkinji, odnosno mukama njenog oca sveštenika s poludivljom, sujevernom pastvom u Vrdniku.

Ipak, biserom ove kolekcije proza Selene Dukić smatram putopis Uskrs u Jerusalimu, u kojem je živo i uzbudljivo opisala put od Beograda preko Atine, Rodosa, Kipra do Palestine, sa “400 mantija”, izbegavajući da podlegne ortodoksnoj mitomaniji, kritički, kao svedok, pišući, između ostalog, o pojavi uskršnjeg “svetog plamena” na Isusovom grobu.

Knjiga Pređa vratila je Selenu Dukić u našu književnu tradiciju, priključujući je, recimo, Anđeliji Lazarević i drugim srpskim spisateljicama od pre jednog veka, koje smo zaboravili, a to nikako nije trebalo da se desi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Radni svet

08.jun 2026. N. R.

Čak 60 odsto ljudi u Srbiji bi pobeglo sa svog posla

Ubedljiva većina zaposlenih u Srbiji bi promenila posao odmah ako može, a njihovi pretpostavljeni žive u zabludi kako je radnicima super, pokazuje novo istraživanje

Fudbaler kolabirao na terenu

Fudbal

08.jun 2026. I.M.

Danski fudbaler Kristijan Eriksen ponovo kolabirao na terenu

Danski reprezentativac Kristijan Eriksen kolabirao je u 65. minutu prijateljske utakmice protiv Ukrajine, nakon čega je meč prekinut. Fudbalski savez Danske saopštio je da je igrač svestan i da se oseća dobro

Mesec

Osvajanje kosmosa

06.jun 2026. Uroš Mitrović

Naseljavanje Meseca: Novo poglavlje istorije čovečanstva

NASA vidi Mesec kao prvo trajno ljudsko uporište van Zemlje, buduću odskočnu dasku za Mars i jezgro nove svemirske industrije. Projekat naseljavanja se zove „Moon base“ i počinje da se realizuju ove godine

Fudbal

05.jun 2026. Bojan Bednar

Slika i prilika Srbije: Predivni autogol protiv Meksika

Prelepi autogol reprezentativaca Srbije na utakmici protiv Meksika savršeno definiše Srbiju: svi stoje na terenu, svi imaju dresove, svi viču „Srbija!“, a lopta nekako uvek završi u našoj mreži

Vladimir Vujasinović vodi utakimicu

Vaterpolo

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Vladimir Vujasinović novi selektor vaterpolo reprezentacije Srbije: Ko će igrati u timu

Jedanaestorica vaterpolista su se ranije povukla iz reprezentacije, dok god je na čelu saveza Slobodan Soro

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Povezane vesti

Reagovanje

01.april Zorana Simić

Selenina priča, opet

Komentar na tekst “Selena” Vase Pavkovića (“Vreme” br. 1678, 2. mart 2023.)

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure