img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Kina između Rusije i Ukrajine: Čekajući razvoj situacije

03. mart 2022, 18:57 Aleksandar Novačić
Foto: Huang Jingwen/Xinhua via AP
Copied

Kineski mediji javljaju da je počela „najveća evakuacija Kineza u istoriji“ i da je oko 2500 njenih građana, od šest hiljada koliko ih ima u Ukrajini, već prebačeno u susedne zemlje. Evakuacija se obavlja uz pomoć ukrajinskih vlasti, što je u Pekingu protumačeno kao još jedan primer dobrih odnosa dve zemlje. Ali, odlazak Kineza ne podstiče nadu u smirivanje situacije. Naprotiv

Do sada su Kina i Ukrajina održavale zaista dobru saradnju, posebno na ekonomskom planu. Od 2018, na primer, u Kini je pet puta  povećan uvoz žitarica iz Ukrajine: isporučeno je više od deset miliona tona pšenice u vrednosti preko 2,5 milijardi dolara. U Ukrajini radi preko 20 velikih kineskih kompanija, a preko Kijeva prošle su već  stotine i možda hiljada železničkih kompozicija u okviru projekta „Jedan pojas, jedan put“.  Sada je sve to dovedeno u pitanje.

Iz Ukrajine se čuju glasovi da bi Kina trebalo više da utiče na Rusiju kako bi agresija bila zaustavljena. Slična ideja pojavljuje se i u američkim medijima. Peking na te pozive do sada nije odgovorio, a verovatno ni neće. Amerikancima nije zaboravljeno da su svojevremeno bombardovali kinesku ambasadadu u Beogradu, a što se tiče Ukrajine, kineski stav se nije promenio: treba poštovati njen suverenitet i teritorijalni integritet, obustaviti neprijateljstva i preći na političke direktne pregovore o uspostavljanju mira, vodeći, međutim, pritom računa i o širim problemima bezbednosti Rusije.

Dobri strateški odnosi

Iako Peking i Moskva imaju vrlo dobre odnose strateškog karaktera, ni jedna ni druga zemlja ne namerava da uđe u neki politički ili još manje vojni savez. Isuviše su Kina i Rusija velike zemlje da bi se odrekle dela svog suvereniteta, što bi takav savez zahtevao. Ali, to ne znači da neće sarađivati u svim drugim oblastima. Potvrda se može naći u čestim susretima Si Đinpinga i Vladimira Putina. Oni su se do sada sastali 38 puta, poslednji put uoči Zimske olimpijade u Pekingu.

Tada je, prema ruskim medijima, susret u Pekingu trajao puna četiri sata i sigurno je da nisu raspravljali o brzom klizanju ili hokeju na ledu. Pretpostavlja se da je Putin tada informisao Si Đinpinga o svojim planovima u vezi sa Ukrajinom. Detalji naravno nisu poznati, ali je ruskom predsedniku sigurno ponovljen kineski stav o nepriznavanju Krima kao sastavnog dela Rusije, a još manje Donjecka i Luganska. Kao što Peking nikada nije priznao cepanje Gruzije i rusko oduzimanje Abhazije i Južne Osetije. U svim tim regionima prethodno su organizovani „referendumi“ na kojima je izražena želja za prisajedinjenjem Rusiji.

Pitanje Tajvana

Postoji bojazan, razmišljaju u Pekingu, da bi se nešto slično moglo organizovati na Tajvanu, gde je većina stanovnika za proglašavanje nezavisnosti. Ali, Tajvan nije Ukrajina ili Gruzija, niti je Kina Rusija. Peking bi odmah organizovao referendum u čitavoj Kini sa poznatim ishodom. Pokušaj američke intervencije vodio bi direktnom sukobu dve najmoćnije zemlje sveta.

Ponavljajući stav o poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta svake zemlje, Peking je de fakto osudio rusku vojnu intervenciju u Ukrajini. Ali, nije prihvatio zapadne sankcije kao sredstvo rešavanja problema. Premda i tu ima izvesnih kolebanja. Najmanje dve velike kineske banke prihvatile su monetarne restrikcije u finansiranju kupovine ruske nafte. Razlog je što bi  u protivnom i same mogle da dođu pod udar sankcija. Nešto slično kao kada su Kinezi svojevremeno prihvatili neke međunarodne sankcije protiv Belorusije i Severne Koreje. Kineski interesi su na prvom mestu.

Kina na prvom mestu

U kom pravcu se može očekivati neka promena kineskog stava? Da li će stav Kine vremenom postati više „proruski“ ili „prozapadni“? Za sada nema takvih nagoveštaja. Mnogo zavisi od toga kako će se događaji u Ukrajini dalje razvijati i kakve nove mere Zapad sprema protiv Rusije. Ruski mediji primećuju da je za sada izostao  redakcijski komentar vodečeg partijskog lista „Ženmin žibao“. Takav komentar bi označio da je zauzet konačan stav i da je najviše rukovodstvo u tome jedinstveno. Kineski principi su jasni, a o konkretnim koracima rukovodstvo će odlučivati u skladu sa situacijom u Ukrajini i oko nje.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

evakuacija Kineza Kina Krim Moskva Peking put svile Rat u Ukrajini Rusija Si Đinping Tajva Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure