img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strip

Lekcija o nama

23. februar 2022, 16:43 Nikola Dragomirović
Majka migrant, 1936.
Majka migrant, 1936.
Copied

U vreme aktuelne planetarne zdravstvene katastrofe koja podstiče ekonomski kolaps, Ema de Jong je nacrtala fascinantan grafički roman Dani peska o ekološkoj katastrofi na primeru jednog ranijeg takvog kolapsa

Ako u Gugl pretraživač ukucamo “great depression” kako bismo se informisali o Velikoj depresiji u Americi iz tridesetih prošlog veka i kliknemo na slike, dobićemo pregršt građe o gladnim ljudima u kolonama ispred javnih kuhinja, proteste i transparente, očajne i slomljene porodice.

foto: dorothea lange

Među prvima će uvek biti i fotografija majke sa decom koju je snimila Doroteja Lang 1936. godine, a žena na slici je Florens Oven Tompson, koja je u to vreme imala samo 32 godine. Deluje mnogo starije. Zanimljivo je da ova fotografija nema mnogo direktne veze sa Velikom depresijom. Doroteja Lang je fotografisala Tompsonovu dok je sa porodicom napuštala Oklahomu pogođenu najgorom ekološkom katastrofom u istoriji ove zemlje. Ona jeste bežala od gladi i nemaštine, ali za to nije bio direktno odgovoran novac već prašina.

Tokom Velike depresije u Americi, širom Kanzasa, Oklahome i okolnih ruralnih država, serija suša, preterana eksploatacija pašnjaka i oranica i višednevne peščane oluje stvorile su na tim područjima efekat “prašnjave činije”. Naime, preterana eksploatacija zemljišta i nekoliko godina suša pretvorile su nekada plodna područja u pustinju u kojoj su i najmanje oluje dizale u vazduh tone prašine i peska. Jednostavno, nije više bilo trave koja je sprečavala površinski sloj zemlje da se ne pretvori u more prašine. Oluje peska i prašine trajale bi danima, bile su toliko guste da zaklanjaju sunce, a svedoci su ih zvali “ponoć bez zvezda”. Žitelji su prašinu udisali, davili se u njoj i umirali, pri čemu su deca bila najviše pogođena, a loši prinosi i suša su izgladneli i osiromašili stanovnike, što je dodatno pojačalo posledice ekonomske krize. Država je slala fotografe da ovekoveče ovu katastrofu i pokušaju da preokrenu kolektivnu svest o očuvanju prirodne sredine i žitelja tih država.

1639555671_dani-peska-Naslovna-za-sajt–
…

Dani peska Eme de Jong u izdanju Čarobne knjige je priča o jednom takvom fotografu, kome je iskustvo u “prašnjavoj činiji” izmenilo život iz korena. Neiskustvo glavnog aktera iskoristila je da čitaocu objasni razmere ekološke katastrofe u Oklahomi. O minucioznom i adekvatno dokumentovanom aspektu ovog grafičkog romana, kao i o proučavanju arhivske građe u vezi sa ovim periodom, svedoče i fotografije vešto razmeštene između poglavlja i na kraju knjige.

Ema de Jong nije htela samo da prepriča istorijske podatke. Njen glavni lik, mladi fotograf Džon Klark, služi čitaocu kao oči i uši putem kojih spoznaje činjenice, ali i kao emotivni katalizator preko koga se otkrivaju sudbine, život i ponos ljudi na tom području. Najveća zamka ovakve tematike bila bi patetika, koju Eme de Jong uspešno izbegava i poentira u pravom trenutku tako što svog junaka, a time i čitaoca, gurne izvan zone komfora pukog posmatrača. Gorčina ostaje dugo nakon kraja romana, što je reakcija koju je Ema de Jong brižljivo gradila tokom skoro 300 stranica priče.

No, Ema de Jong nije propustila priliku da se pozabavi onim što je nazvala “potpomognutom istinom”, aktuelnom u ovo vreme tabloidizacije i lažnih vesti. Naime, Džonu Klarku je sugerisano da svoje fotografije podvrgne nameštenim scenarijima – da traži od porodice da se deca slikaju sama da bi ih predstavio kao siročiće i slično. Klarka zbog toga razdire moralni sukob, koji je dodatno naglašen reakcijama žitelja na njegove zahteve. Možda su gladni i žive u nemaštini, ali ponos je jedino što imaju.

Zapravo, radi se o referenci Eme de Jong na slučaj Artura Gotštajna, jednog od fotografa koje je državna agencija slala u područja pogođena ekološkom katastrofom. Primećeno je da na mnogim fotografijama koristi istu volujsku lobanju, koju premešta poput rekvizita. Iako je on uporno odbijao da je time hteo da postigne jači dramski naboj, to je dovelo u pitanje njegov kredibilitet, i njegova karijera se nikada nije oporavila. Iako ova tema suptilnije provejava Danima peska nego faktografija o ekološkoj katastrofi, jasno je da se radi o još jednoj dimenziji njenog ionako slojevitog grafičkog romana.

Nema sumnje da će Dani peska biti jedno od najvažnijih ostvarenja u bibliografiji Eme de Jong, pred kojom je blistava karijera strip autorke. Dotakavši se ove pomalo skrajnute teme, u do tančina razrađenoj razmeri faktografije i emotivnog, dokazala je da ima sposobnost da izbegne sve narativne zamke kojima je mogla da sklizne u banalnost. U vreme jedne planetarne zdravstvene katastrofe koja podstiče ekonomski kolaps, Ema de Jong je nacrtala i objavila fascinantan grafički roman o ekološkoj katastrofi na primeru jednog ranijeg takvog kolapsa i svima nam održala lekciju nagovestivši je draguljem s početka ove grafičke novele: “Sva ta prašina… Šta joj je uzrok? Sami su je izazvali.”

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Redakcija

28.jul 2026. R. V.

Stižu dvobroj „Vremena“ i poklon-članak za sve!

„Vreme“ ovog četvrtka (30. jul) izlazi kao dvobroj, a to znači više dobrih tekstova za iste pare

CERN

Ekspo 2027

28.jul 2026. A.I.

CERN potvrdio učešće na specijalizovanoj izložbi u Beogradu

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) će na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu imati sopstveni izložbeni prostor

Reno beli parkiran ispred kuće

Automobilska industrija

28.jul 2026. A.I.

„Dizelgejt“: Zašto je protiv Renoa pokrenut krivični postupak

Prvo je Folksvagen uhvaćen da vara sa emisijama izduvnih gasova. Sada je u okviru afere „dizelgejt“ u Francuskoj pokrenut krivični postupak i protiv Renoa. Tužbe su teške više desetina milijardi evra

Nova regulativa EU za modne kompanije

27.jul 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

H&M, Zara, Dior, Šanel, Adidas…: Zašto modne kompanije pale stotine hiljada tona robe

Svake godine u EU se uništi između 264.000 i 594.000 tona odeće i obuće, a da ih prethodno niko nije nosio. Neke firme to čine jer im se ne isplati da skladišti suvišnu robu, neki da bi sačuvali dizajnersku ekskluzivnost. Velikim modnim kompanijama nije padalo na pamet da odeću i obuću, recimo, ustupe Crvenom krstu

Psihologija

27.jul 2026. Dragan Radovančević

Strah od kozlića: Da li deca baš moraju da idu u školu?

Kao što bacanje dece u vodu češće stvara doživotne strahove nego plivače, tako i primoravanje na učenje može od škole da stvori moru. Ali, ako postoji izbor, onda postoji i izlaz

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure