img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Milena Marković: Svako ko krene u javnost je hrabar

25. januar 2022, 08:18 Sonja Ćirić
Foto: Milovan Milenković
"Obožavam poeme i romane u stihu“: Milena Marković
Copied

Lična priča o sebi, onima koji su bili pre i koji su došli posle. Za knjigu "Deca" Milena Marković je dobila ovogodišnju NIN-ovu nagradu

NIN-ova nagrada za 2021. godinu dodeljena je Mileni Marković za poetski roman Deca, u izdanju kuće LOM. Kako je istakao žiri u obrazloženju, Deca su poetički iskorak kakav se ni u tzv. velikim književnostima ne dešava u svakoj sezoni.

Na pitanje „Vremena“ „kako ste“, koje je u ovakvoj situaciji bilo nemoguće ne postaviti, Milena Marković odgovara da je „dobro i radosno“ jer da „nema veće nagrade u regionu.“ Nada se da će njena knjiga „ostaviti značajnog traga i doneti nove glasove u našu književnost.“

Milena Marković je šesta žena sa NIN-ovom nagradom, od 68 dobitnika. Po njenom mišljenju važno je, međutim, „da li je roman dobar, manje dobar, izuzetan, značajan.“

„Ko je bolji? Silvija Plat ili Keruak? Talenat je ono što njih izdvaja a ne pol. Meni su na istom velikaškom mestu i Fleneri O’Konor i Beket. Verovatno postoje sociološke studije o zastupljenosti žena u disciplini romanopisanja u različitim vremenima. To zahteva ozbiljan rad i proučavanje, mene bi jako zanimalo to da pročitam. Ali ja se time ne bavim. Vrlo je moguće i čak izvesno da će biti sve više i više žena u toj disciplini i da će sve više biti nagrađivane.“

Deca su intimno štivo. Smatra se da je vrlo hrabro pisati o sebi, da je hrabro otkriti se drugima. Milena Marković podseća da je „svako pisanje otkrivanje i pisci stalno pišu o sebi i o svetu koji poznaju i koji oni vide. Pisci to mogu sakriti stilom, zapletom, pričom, međutim, uvek je iza taj isti pisac koji je stvorio taj svet. Svako ko krene u javnost je hrabar i bezočan, što misli da ima šta da kaže, posle svih onih koji su bili pre njega, što misli da baš to njegovo nekoga  zanima.“

Kaže da su nju uvek zanimali oni koji su išli „najdublje i najdalje“, a da je samo pitanje stila i odluke kako ćete nastupiti.

Izjavila je, a i kritičari to ističu, da je u Deci pisala o svetu koji je nestao. Ona kaže da je „nekom bilo bolje, nekom je bilo gore“, da toga isto ima u knjizi, te da je „sve stvar perspektive i pozicije moći“, da je ranije „postojao san o bratstvu i slobodi“, a da je „sada nova epoha i to više nije prioritet.“

Između ostalog, nagrađenu knjigu kritičari opisuju kao priču o disfunkcionalnoj porodici. Šta bi bila funkcionalna porodica?

Milena Marković kaže da je to „pojam koji pripada predavanju iz psihologije. Njih treba pitati. Ja nisam srela funkcionalnu porodicu, verovatno je problem u meni.“

Roman ima 150 strana, ispisan je bez tačaka i zareza, a uz to je i poema – retka forma koja pripada prošlim vekovima a i tada nije bila česta. Teofil Pančić, predsednik žirija, rekao je da je knjiga „po svakom relevantnom kriterijumu izvan standarda, izvan šablona“. Zašto poema, zašto neuobičajena forma?

„Jednostavno, ja obožavam poeme i romane u stihu“, kaže Marković. „Evgenija Onjegina, Martina Fiera,  da dalje ne nabrajam. Htela sam da se dokažem u toj, za mene čudesnoj formi.“

Pre ove, Milena Marković je već dobila niz prestižnih nagrada među kojima su tri nagrade Sterijinog pozorja za najbolji dramski tekst, specijalna nagrada u Beču za najbolje drame sa ex-YU prostora, nagrada za dramsko stvaralaštvo „Borislav Mihajlović Mihiz“, te priznanja koja nose imena Todora Manojlovića, Đure Jakšića, Miloša Crnjanskog, Biljane Jovanović… Šta dalje?

„Ja još želim da radim, sada želim da radim nešto potpuno drugačije, da idem dalje, da se razvijam“, odgovorila je.

Inače, roman Deca Milene Marković su u najužem izboru za novoosnovanu književnu nagradu „Beogradski pobednik“, čija će dodela biti ovog petka.

Milena Marković, pesnikinja, dramska spisateljica i scenaristkinja, u nagrađenom romanu piše o sebi kao o potomku svojih predaka, onog što je prethodilo, i o deci, onima i onom posle nje. O vremenu i svetu koji su prošli, i o budućnosti koja kroz decu dolazi.

Među prvim komentarima nakon jučerašnje dodele nagrade, čulo se da je izbor Dece za najbolji roman – dobar izbor, i da će NIN-ovu nagradu usmeriti ka njenom zlatnom dobu, što ujedno, ali i pre svega govori o knjizi i o ugledu njene autorke.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Deca Milena Marković NIN-ova nagrada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti

04.novembar 2025. B. B.

Milan Jaćimović za „Vreme“: „Tatu su hapsili pet-šest puta, ali ne odustaje“ (Video)

Kordoni Žandarmerije i Policijske brigade na prevaru su namamili Milomira Jaćimovića da svoj autobus sa raskrsnice kod Pravnog fakulteta u Beogradu odveze do Pete beogradske gimnazije. Tu su ga priveli i odveli u nepoznatom pravcu

Opozicija

04.novembar 2025. B. B.

Opozicija: Vučić usamljen u Briselu luta po hodnicima

„Izveštaj Evropske komisije koji je objavljen u utorak govori o promeni odnosa prema kriminalnom režimu u Srbiji“, kaže poslanik Zeleno levog fronta Radomir Lazović

Dešavanja u Ćacilendu

04.novembar 2025. K. S.

Muzičari koji ne žele da učestvuju u derneku u Ćacilendu

Prethodna dva dana iz Ćacilenda se orila muzika patriotskih nota. Neki od muzičara čije su se pesme čule, osuđuju ovaj pokušaj slamanja Dijane Hrke i ograđuju se od prizora

Skup u Ćadilendu 2. novembra

Radno mesto Ćacilend

04.novembar 2025. K. S.

Zborovi: Koji zaposleni iz opštine Palilula radno vreme provode u Ćacilendu

Nekoliko zborova građana traži hitnu reakciju Opštine Palilula zbog boravka i nedoločnog ponašanja njenih zaposlenih u Ćacilendu prethodnih dana

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev.

„Srpski svet“

04.novembar 2025. B. B.

Još jedan „neprijatelj Srba“: Predsednik Bugarske upozorava na „srpski svet“

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure