img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Muzika

33. Bemus

18. октобар 2001, 11:26 Jelena Novak
Copied

Moć solista

Koncepcija ovogodišnjeg BEMUS-a je višeslojna i moguće ju je osvetliti iz različitih uglova. Najpre, u velikoj meri reč je o koncertima kamerne muzike. Bili su tu različiti kamerni sastavi: Korintski trio Stefana Milenkovića, duo flautistkinje Irene Grafenauer i klarinetiste Mata Bekvca, kvartet Kodaj, kvintet Kapela Nuova iz Švedske koji izvodi baroknu muziku na originalnim instrumentima, sekstet Minhenske filharmonije. Značajan je bio i udeo kamernih orkestara: Gudački ansambl Arte, Gudači sv. Đorđa, Beogradski gudački orkestar Dušan Skovran, Festivalski ansambl koji je izveo Malerovu Pesmu o zemlji u obradi Šenberga i Rina, Bečki kamerni orkestar, ansambl Artemis.

Ima simbolike i u tome da je festival otvoren, ali i da će biti zatvoren nastupima Beogradske filharmonije: u prvom slučaju pod upravom maestra Uroša Lajovica sa Mocartovim simfonijama, a u drugom sa nemačkim dirigentom Johanesom Gorickim, violinistom Reneom Kapisonom i perkusionistom Nebojšom Jovanom Živkovićem koji će festival zatvoriti delima Prokofjeva i samog Živkovića. No, čini se da su i pored orkestarskih, najatraktivniji koncerti 33. Beogradskih muzičkih svečanosti zasnovani na nastupima izuzetnih solista. Na prvom mestu tu je svakako violončelista svetskog glasa Miša Majski, zatim pijanista Aleksandar Madžar, potom perkusionista Nebojša Jovan Živković, vokalna solistkinja Katarina Jovanović i pijanistkinja Jasminka Stančul. Što se koncepcije ovakvih koncerata tiče, oni su odraz moći soliste koji svoj program donosi, a to je u najvećem broju slučajeva program zasnovan na delima romantičarskih autora, tih „kraljeva“ mejnstrima umetničke muzike i koncertnih dvorana.

U tom pogledu, kao izuzetak navodimo gest pijaniste Aleksandra Madžara koji je „doneo“ kompoziciju Introitus savremene autorke Sofije Gubajduline što je svojevrstan kuriozitet ovogodišnjeg BEMUS-a. Pored Introitusa Gubajduline premijerno je izvedena i kompozicija prve ikada poznate kompozitorke Hildegard iz Bingena u interpretaciji hora Kolegijum muzikum sa Darinkom Matić-Marović. Hildegardina kompozicija, stara oko devet stoleća, za Beograd je ipak bila nova muzika. I još ponešto o autorkama – ovogodišnja porudžbina BEMUS-a delo je domaće kompozitorke srednje generacije Milane Stojadinović Milić. Reč je o kompoziciji Kaleidoskop.

Jedan deo programa posvećen je delima duhovne muzike. Sa duhovnim programom nastupio je dečji hor Kolibri, hor monaha manastira Kovilj, kao i pojac Dragoslav Aksentijević sa ansamblom Zapis. Ovakvim programima svakako se udovoljava naraslim potrebama društva za religioznošću, ali svaki od pomenutih koncerata pokazuje i kako duhovna muzika izvedena van crkvenog obreda deluje kao svetovno, koncertno delo.

Pored ženskog hora Kolegijum muzikum nastupio je i izuzetan francuski mešoviti kamerni hor Accentus pod upravom Lorans Ekilbe, hor koji je na svoj program stavio isključivo dela dvadesetog veka. Svojom interpretacijom i virtuoznošću, Accentus je bacio u zasenak sve ansamble ovog tipa koji su se skoro mogli čuti u Beogradu.

Kompozicije savremene muzike su na BEMUS-u bile zastupljene u onoj meri u kojoj ih prosečna publika i inače konzumira, dakle obazrivo i ne previše, po mogućstvu uz neko delo „standardnog“ repertoara, što se pokazalo kao dobar način za „indoktrinaciju“ publike zvucima muzike „sadašnjeg“ vremena.

BEMUS je opravdao tridesettrogodišnje poverenje i sve vreme svog ovogodišnjeg trajanja bio glavno kulturno zbivanje u gradu i zemlji. Ono što BEMUS-u želimo za ubuduće jeste proširivanje polja njegovog delovanja i stremljenje ka tome da postane deo, ako ne svetskih, a ono evropskih kulturnih događaja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Intervju

19.јун 2026. Sonja Ćirić

Darko Macan: Nema smisla deci proricati rat, treba se moliti da ih mimoiđe

U kojem smeru će otići mladi i AI, odluči će njih dvoje, bez nas - kaže Darko Macan, autor knjige „Sutra“ u kojoj iz budućnosti priča o sadašnjosti

FCS

19.јун 2026. S. Ć.

Da li su uspesi naših filmova ujedno uspesi i Filmskog centra Srbije

Premijera filma „Na točkovima zaboravljenih snova“ na Festivalu u Šangaju, i učešće sedam filmova na Festivalu u Puli, veliki su uspesi domaćeg filma. Pitanje je da li ih Filmski centar Srbije s pravom prisvaja

Kultura sećanja

19.јун 2026. S. Ć.

Na Slobodištu se zida bez dozvole Zavoda za zaštitu spomenika kulture

Kruševac zida Izložbeni park vojne opreme na delu Memorijalnog kompleksa Slobodište iako je taj prostor kulturno dobro, bez rešenja o saglasnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture

Aleksandar Vučić i Ketrin Zita Džouns

Film

18.јун 2026. Isidora Cerić

Strane produkcije u Srbiji: Snima li se kao ranije

Dok Vučić poručuje da će u Beogradu uskoro biti lakše sresti holivudsku zvezdu nego komšiju, dostupni podaci pokazuju da je talas stranih produkcija u Srbiji poslednje dve godine znatno opao

Bioskop

17.јун 2026. Zoran Janković

Protiv autofikcije

Gorki Božić, režija Pedro Almodovar

Komentar
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure