img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Fudbaler godine

Prvi u Evropi, osmi na svetu

19. decembar 2001, 21:11 Vladimir Stanković
Copied

Redosled izgleda logičan, osim ako se zna da je najbolji na svetu drugi u Evropi: "Zlatnu loptu" pariskog nedeljnika "Frans Fudbal" dobio je Englez Majkl Oven a trofej FIFA-e Portugalac Luis Figo

PRVI U SVETU: Luis Figo

Tradicionalna „dilema“ oko toga ko se više (ili manje) razume u fudbal, treneri ili novinari, dobila je prošlog ponedeljka novu epizodu. Novinari, tačnije 50 dopisnika uglednog pariskog nedeljnika „Frans Fudbal iz 50 evropskih zemalja, odlučili su da je najbolji fudbaler Evrope u 2001. mladi Englez iz Liverpula Majkl Oven.

Drugi je bio Raul Gonsales (Real Madrid) a treći golman Bajern Minhena Oliver Kan. Istovremeno, FIFA je Cirihu napravila svoju gala-svečanost na kojoj je izabrala svog igrača godine. U najužem izboru bili su Luis Figo i Raul (Real Madrid) i Dejvid Bekam (Mančester Junajted) a poredak je bio takav da se Englez smestio između pobednika Portugalca i trećeg Španca. Već pomenuti Oven našao se tek na osmom mestu ove liste, ispred njega bili su Zidan, Rivaldo, Veron i Kan. Kad bi se sabirali rezultati obe ankete, najbolji bi bio – Raul! Drugi u Evropi i treći na svetu lako bi pobedio ispred Bekama (drugi i četvrti), Figa (prvi i šesti), Kana (sedmi i treći) itd.

PRVI U EVROPI: Majkl Oven

U prvoj anketi učestvuju, kako je već pomenuto, novinari – dopisnici „Frans Fudbala“ iz svih evropskih zemalja, u drugoj glasaju selektori većine zemalja članica u FIFA-e, u poslednjem slučaju njih 130. Prva anketa traje od 1956. kada je Englez Stenli Metjus postao prvi osvajač „Zlatne lopte“, druga je upravo navršila 11 godina i još nema ni ugled ni tradiciju „Zlatne lopte“. Osim što je razlika u glasačima, formalno je različit i geografski prostor, u prvoj anketi bira se najbolji igrač Evrope, u drugoj najbolji fudbaler sveta. Suštinski, razlike nema jer se još nije desilo da u anketi FIFA-e pobedi igrač koji ne igra u Evropi. „Frans Fudbal“ je 1995. promenio propis i omogućio i neevropskim igračima koji igraju u evropskim klubovima da konkurišu za trofej, nešto čega je, recimo, jedan Maradona bio lišen. U jedanaesetogodišnjoj koincidenciji izbora šest puta se desilo da isti igrač osvaja oba trofeja (vidi okvir).

BEZ FAVORITA: O ukusima, naravno, ne treba diskutovati. Godina je bila takva da niko nije izrazito odskočio, nije bilo ni Mundijala ni evropskih prvenstava na kojima bi zablistala jedna zvezda. U takvoj situaciji ostaju subjektivni utisci i pomoćni kriterijumi poput broja titula, golova, značaj neke utakmice itd. Čini se da su dopisnici „Frans Fudbala“ ispoštovali pet titula Majkla Ovena: Kup UEFA-e, Kup Engleske, Liga kup, Super-kup Engleske i Super-kup Evrope, plus tri gola Oliveru Kanu u nezaboravnom meču Nemačka-Engleska 1-5 u kvalifikacijama za Japan i Koreju.

Na drugoj strani, od 130 selektora 27 je na prvo mesto stavilo Figa (135 bodova), 35 ga je stavilo na drugu poziciju (105 bodova) a 10 na treću (10 bodova), sve skupa 250 poena, 12 više od Bekama koji je bio 30 puta prvi, 23 puta drugi i 19 puta treći. Raul je dobio 10 prvih mesta, 12 drugih i 10 trećih. Majkl Oven je za četvoricu selektora bio prvi, za jedanaestoricu drugi a za osmoricu treći, ukupno 61. Zanimljivo je da je jedan od te četvorice Bora Milutinović, selektor Kine, čiji je redosled bio Oven, Figo, Simeone. Druga trojica su glasala za Ovena, Francuz Rože Lemer (Oven, Veron, Luis Enrike), Luksemburžanin Pol Filip (Oven, Raul, Bekam) i selektor Svazilenda Dumisa Mahlalea (Oven, Raul, Bekam). U ime FSJ-a glasao je Dejan Savićević koji se odlučio za Figa, Totija i Rivalda. U najmanju ruku, pogodio je pobednika.

Da bi sprečila glasanje za svoje, što je u prošlosti bio apsurd da selektori mnogih zemalja glasaju za svoje zvezde za koje niko ili skoro niko nije čuo, FIFA je zabranila tu vrstu lokalpatriotizma, ali nije mogla sasvim da doskoči lukavcima poput Ćire Blaževića koji je pod zastavom Irana glasao za Boškića, Ševčenka i Figa…

KAKO VETAR DUVA: FIFA je poslednjih godina uložila mnogo u marketinšku promociju svoje akcije World Player i čini se da polako istiskuje „Zlatnu loptu“ iako ova ima znatno dužu tradiciju. Tome doprinose i navijački raspoloženi mediji koji se priklanjaju onoj anketi koja im je tiražno važnija. Španci su, recimo, prošle godine na sva zvona oglasili izbor Figa za najboljeg u anketi „Frans Fudbala“ a ove godine su listom prešli na stranu FIFA-e, opet zbog Figa (i Raula), dok su rezultate „Frans Fudbala“ dali vrlo diskretno. Suprotno je u Engleskoj gde je na lokalnom nivou, od strane londonskog mesečnika „World Socer“, Oven već proglašen najboljim a sada s druge strane La Manša stiže potvrda te odluke…

Ako je do utiska dolepotpisanog, ne samo iz esnafskih razloga, čini mi se da su kolege novinari više u pravu od selektora. Ovo je bila godina Majkla Ovena a to što on ima samo 22 godine i što mnogi misle da za njega „ima vremena“, nije pošteno. Najbolji je uvek najbolji, bez obzira na godine. Uostalom, prvi dobitnik „Zlatne lopte“ Stenli Metjus imao je više od 40 godina kada je izabran…

FIFA World Player

1991 – Lotar Mateus

1992 – Marko van Basten

1993 – Roberto Bađo

1994 – Romario

1995 – Džordž Vea

1996 – Ronaldo

1997 – Ronaldo

1998 – Zidan

1999 – Rivaldo

2000 – Zidan

2001 – Figo


"Zlatna lopta"

(12 poslednjih godina)

1991 – Žan Pjer Papen

1992 – Marko van Basten

1993 – Roberto Bađo

1994 – Hristo Stoičkov

1995 – Džordž Vea

1996 – Matias Zamer

1997 – Ronaldo

1998 – Zidan

1999 – Rivaldo

2000 – Zidan

2001 – Majkl Oven

Podebljanim slovima su označeni fudbaleri koji su pobeđivali u obe ankete.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure