img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Fudbaler godine

Prvi u Evropi, osmi na svetu

19. decembar 2001, 21:11 Vladimir Stanković
Copied

Redosled izgleda logičan, osim ako se zna da je najbolji na svetu drugi u Evropi: "Zlatnu loptu" pariskog nedeljnika "Frans Fudbal" dobio je Englez Majkl Oven a trofej FIFA-e Portugalac Luis Figo

PRVI U SVETU: Luis Figo

Tradicionalna „dilema“ oko toga ko se više (ili manje) razume u fudbal, treneri ili novinari, dobila je prošlog ponedeljka novu epizodu. Novinari, tačnije 50 dopisnika uglednog pariskog nedeljnika „Frans Fudbal iz 50 evropskih zemalja, odlučili su da je najbolji fudbaler Evrope u 2001. mladi Englez iz Liverpula Majkl Oven.

Drugi je bio Raul Gonsales (Real Madrid) a treći golman Bajern Minhena Oliver Kan. Istovremeno, FIFA je Cirihu napravila svoju gala-svečanost na kojoj je izabrala svog igrača godine. U najužem izboru bili su Luis Figo i Raul (Real Madrid) i Dejvid Bekam (Mančester Junajted) a poredak je bio takav da se Englez smestio između pobednika Portugalca i trećeg Španca. Već pomenuti Oven našao se tek na osmom mestu ove liste, ispred njega bili su Zidan, Rivaldo, Veron i Kan. Kad bi se sabirali rezultati obe ankete, najbolji bi bio – Raul! Drugi u Evropi i treći na svetu lako bi pobedio ispred Bekama (drugi i četvrti), Figa (prvi i šesti), Kana (sedmi i treći) itd.

PRVI U EVROPI: Majkl Oven

U prvoj anketi učestvuju, kako je već pomenuto, novinari – dopisnici „Frans Fudbala“ iz svih evropskih zemalja, u drugoj glasaju selektori većine zemalja članica u FIFA-e, u poslednjem slučaju njih 130. Prva anketa traje od 1956. kada je Englez Stenli Metjus postao prvi osvajač „Zlatne lopte“, druga je upravo navršila 11 godina i još nema ni ugled ni tradiciju „Zlatne lopte“. Osim što je razlika u glasačima, formalno je različit i geografski prostor, u prvoj anketi bira se najbolji igrač Evrope, u drugoj najbolji fudbaler sveta. Suštinski, razlike nema jer se još nije desilo da u anketi FIFA-e pobedi igrač koji ne igra u Evropi. „Frans Fudbal“ je 1995. promenio propis i omogućio i neevropskim igračima koji igraju u evropskim klubovima da konkurišu za trofej, nešto čega je, recimo, jedan Maradona bio lišen. U jedanaesetogodišnjoj koincidenciji izbora šest puta se desilo da isti igrač osvaja oba trofeja (vidi okvir).

BEZ FAVORITA: O ukusima, naravno, ne treba diskutovati. Godina je bila takva da niko nije izrazito odskočio, nije bilo ni Mundijala ni evropskih prvenstava na kojima bi zablistala jedna zvezda. U takvoj situaciji ostaju subjektivni utisci i pomoćni kriterijumi poput broja titula, golova, značaj neke utakmice itd. Čini se da su dopisnici „Frans Fudbala“ ispoštovali pet titula Majkla Ovena: Kup UEFA-e, Kup Engleske, Liga kup, Super-kup Engleske i Super-kup Evrope, plus tri gola Oliveru Kanu u nezaboravnom meču Nemačka-Engleska 1-5 u kvalifikacijama za Japan i Koreju.

Na drugoj strani, od 130 selektora 27 je na prvo mesto stavilo Figa (135 bodova), 35 ga je stavilo na drugu poziciju (105 bodova) a 10 na treću (10 bodova), sve skupa 250 poena, 12 više od Bekama koji je bio 30 puta prvi, 23 puta drugi i 19 puta treći. Raul je dobio 10 prvih mesta, 12 drugih i 10 trećih. Majkl Oven je za četvoricu selektora bio prvi, za jedanaestoricu drugi a za osmoricu treći, ukupno 61. Zanimljivo je da je jedan od te četvorice Bora Milutinović, selektor Kine, čiji je redosled bio Oven, Figo, Simeone. Druga trojica su glasala za Ovena, Francuz Rože Lemer (Oven, Veron, Luis Enrike), Luksemburžanin Pol Filip (Oven, Raul, Bekam) i selektor Svazilenda Dumisa Mahlalea (Oven, Raul, Bekam). U ime FSJ-a glasao je Dejan Savićević koji se odlučio za Figa, Totija i Rivalda. U najmanju ruku, pogodio je pobednika.

Da bi sprečila glasanje za svoje, što je u prošlosti bio apsurd da selektori mnogih zemalja glasaju za svoje zvezde za koje niko ili skoro niko nije čuo, FIFA je zabranila tu vrstu lokalpatriotizma, ali nije mogla sasvim da doskoči lukavcima poput Ćire Blaževića koji je pod zastavom Irana glasao za Boškića, Ševčenka i Figa…

KAKO VETAR DUVA: FIFA je poslednjih godina uložila mnogo u marketinšku promociju svoje akcije World Player i čini se da polako istiskuje „Zlatnu loptu“ iako ova ima znatno dužu tradiciju. Tome doprinose i navijački raspoloženi mediji koji se priklanjaju onoj anketi koja im je tiražno važnija. Španci su, recimo, prošle godine na sva zvona oglasili izbor Figa za najboljeg u anketi „Frans Fudbala“ a ove godine su listom prešli na stranu FIFA-e, opet zbog Figa (i Raula), dok su rezultate „Frans Fudbala“ dali vrlo diskretno. Suprotno je u Engleskoj gde je na lokalnom nivou, od strane londonskog mesečnika „World Socer“, Oven već proglašen najboljim a sada s druge strane La Manša stiže potvrda te odluke…

Ako je do utiska dolepotpisanog, ne samo iz esnafskih razloga, čini mi se da su kolege novinari više u pravu od selektora. Ovo je bila godina Majkla Ovena a to što on ima samo 22 godine i što mnogi misle da za njega „ima vremena“, nije pošteno. Najbolji je uvek najbolji, bez obzira na godine. Uostalom, prvi dobitnik „Zlatne lopte“ Stenli Metjus imao je više od 40 godina kada je izabran…

FIFA World Player

1991 – Lotar Mateus

1992 – Marko van Basten

1993 – Roberto Bađo

1994 – Romario

1995 – Džordž Vea

1996 – Ronaldo

1997 – Ronaldo

1998 – Zidan

1999 – Rivaldo

2000 – Zidan

2001 – Figo


"Zlatna lopta"

(12 poslednjih godina)

1991 – Žan Pjer Papen

1992 – Marko van Basten

1993 – Roberto Bađo

1994 – Hristo Stoičkov

1995 – Džordž Vea

1996 – Matias Zamer

1997 – Ronaldo

1998 – Zidan

1999 – Rivaldo

2000 – Zidan

2001 – Majkl Oven

Podebljanim slovima su označeni fudbaleri koji su pobeđivali u obe ankete.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Pretplata

01.avgust 2026. R.V.

Samo u avgustu: Epski popust na „Vreme“

Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu

Iz njuzletera

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Okej, okej: Kratka istorija najvećeg izvoznog hita Amerike

Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna

Infantino i Tramp

Fudbal

30.jul 2026. N.R.

Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo

Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare

Hrvatska

30.jul 2026. Robert Čoban

„Trag u beskraju“: 35.000 ljudi peva Oliveru u čast

Oko Olivera Dragojevića postoji nacionalni konsenzus u Hrvatskoj: vole ga i na levici i na desnici, i stari i mladi, i Dalmatinci i ostali... Zato je u njegovoj Veloj Luci 35.000 pevalo njemu u čast, a desilo se i hapšenje Željka Keruma

Iz života Holivuda

29.jul 2026. Dimitrije Vojnov

Kako je kenselovani glumac stigao do romana, a zatim i do Zagreba

U vreme kada je bio zvezda, Armi Hemer je radio sa rediteljima najvećeg profila, sa Lukom Gvadanjinom na primer. A onda je postao jedna od ličnosti Kansel i #MeToo ere, junak romana i glavni glumac filma koji je sniman u Zagrebu

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure