img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svetski kup očima očajnika

Penal kao noćna mora

07. јул 2010, 14:10 Petar Cvijić
PROMAŠAJ: Pad Paragvaja / foto: reuters
Copied

Od specijalnog izveštača sa lica mesta iz restorana Kalenić

Dosadašnja fudbalska nadmetanja na svetskom kupu najviše su, ako se izuzmu džabulani i vuvuzele, obeležili sudije i izvođači penala. Ovi prvi jer su ih svirali kad ne treba, a nisu kada je to bilo neophodno, a ovi drugi zbog kilavog izvođenja istih.

Sećam se mog pokojnog teče, koji je sredinom pedesetih godina bio pravi car malih terena u prestonici, a to će reći na igralištima Bulbudera, Liona, Vračara, Dorćola, Jatagan-male. Odlikovao ga je ubistven šut, pa je njegova bekovska bez problema prebacivala toranj na crkvi, a onda su klinci iz kraja trčali da nađu loptu, praćeni zakrvavljenim pogledom Mite ekonoma. Na Mitinom licu se pojavljivao smešak tek kad bi se dragocena fuca pojavljivala na vidiku. Ona je čuvana samo za utakmice i Mita ju je nežno mazao svinjskom mašću u sopčetu na čijim je vratima ponosno stajalo – Ekonomat. Postojala je još jedna lopta samo za treninge i nju je grešni Mita večito krpio i pertlao šnirom na kojem su bili čvorići. Inače, moj teča koji je bio zadužen za penale, izvodio ih je otprilike ovako: prvim bi ubio golmana, pa su grešnika pet minuta vadili iz mreže sa sve loptom u naručju, a sledeće je izvodio teledirigovano, odnosno skidao je paučinu sa rogljeva, dok bi se jadni golman na liniji tresao kao prut, naravno bez potrebe. U ono vreme su se i penali svirali samo u slučaju krajnje nužde, a to znači u slučaju pokušaja ubistva u kaznenom prostoru. Strugotina bi od drvenih kostobrana letela na sve strane, kost samo što nije izvirila, a pola odbrane bi vikalo, sudija nije namerno. I tada bi se čovek u crnom dobro zamislio da li da svira, jer je valjalo stići do kuće preko njiva do prve tramvajske stanice. A glava je samo jedna na ramenu. Današnji elegantni kicoši sa pištaljkama skakuću i mašu rukama kao balerine da se igra nastavi iako je penal bio više nego očigledan. Ali kad ga dosude, tek onda nastaju grdni problemi: nesrećnik koji ima tu dužnost da šutira, najpre taba nogom belu tačku, kao da igra na tek podrljanoj livadi, odmiče se od lopte, gleda je unezvereno, zaleće se, šutira i po pravilu promašuje. Posle ga čuvaju policajci jer unezvereni navijači hoće da mu presude. Tako je ovaj kazneni udarac postao životna opasnost za mnoge pa bi ga, to zdrav razum nalaže, valjalo ukinuti u cilju smirivanja tenzije na svim stranama.

Iako smo svojim prognozama bezdušno favorizovali Južnoamerikance na račun Evropljana, oni su evo već do polufinala uprskali stvar gotovo na svim frontovima. Ostaje im kilava nada da će Urugvajci uraditi nešto više, ali oni su ipak druga liga u odnosu na one koji su ispali. Od Evropljana najbolji utisak su do sada ostavili Nemci, ako se tako uopšte mogu nazvati: da u svojim redovima imaju jednog žutog i jednog malog zelenog, mogli bi komotno da poziraju za reklamu „ujedinjene boje Benetona“. Neki misle da je upravo taj miks nacija recept za siguran uspeh na ovakvim takmičenjima. Da li će tako i biti, poštovani čitalac će znati dok bude čitao ove redove…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure