





O konceptu elektronskog učenja već je bilo reči u ranijim brojevima „Obrazovanja za XXI vek“, s obzirom na to da je reč o jednom od najsavremenijih globalnih trendova u obrazovanju. Ovog puta, opširnije se bavimo postignućima Srbije na ovom planu, odnosno, saznajemo čime se sve bavi Digitalna agenda, šta su projekat „Digitalna škola“ i „Digitalni čas“, koliko je škola u Srbiji do sada opremljeno računarskim učionicama, kakva sve može da bude njihova primena u nastavi i koliko su nastavnici zainteresovani za razvijanje mogućnosti koje one pružaju. Na narednim stranama nalazi se i vodič kroz besplatno obrazovanje na internetu. Globalna mreža pruža potpuno besplatan pristup hiljadama edukativnih kurseva, predavanja i lekcija iz najrazličitijih oblasti prirodnih, društvenih i tehničkih nauka. Samo je potrebno znati gde da ih potražite.
Pored toga, predstavljamo i jednu inicijativu koja će ženama žrtvama nasilja u porodici dati nove mogućnosti za obrazovanje i zapošljavanje. Ekonomska zavisnost jedan je od glavnih uzroka zbog kojih žene godinama trpe nasilje u braku. Inicijativa Privredne komore Beograda i Sigurne ženske kuće pokušaće da doprinese ekonomskom osamostaljivanju za bar neke među njima.
Prilog „Obrazovanje za XXI vek“ je specijalno izdanje nedeljnika „Vreme“.
Broj 31, maj 2012.
Uređuje: Jovana Gligorijević,
Fotografije: „Vreme“.
Projekat je realizovan uz podršku Fonda za otvoreno društvo.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve