

Pravo na popravku
Kako sam za 40 evra zamenio bateriju na telefonu
Namerno prave telefone tako da ih lepe, da se teško otvaraju. Ali, za sada pošten čovek ima lek i to za sitne pare




U Beogradu su počeli "Dani budućnosti", naučnopopularna manifestacija posvećena robotici koja će trajati do 15. oktobra. Biće to najveći skup robota koji je Srbija dosad videla. U organizaciji Centra za promociju nauke i Elektrotehničkog fakulteta u Beograd su stigli robot ASIMO, humanoidi kao što su ECCE i NAO, ali i brojni industrijski roboti. Povodom ove manifestacije, "Vreme nauke" prenosi tekst iz publikacije "Roboti", koju je izdao Centar za promociju nauke
Gradić Iving Taunšip u Nju Džersiju, pre pola veka. Budi se prolećni dan u jednom od središta američke industrijske moći. Dok se crveni i žuti oblaci nadvijaju preko šume fabričkih dimnjaka i električnih vodova, na ulicama koje vode ka pogonima Dženeral motorsa, kao i svakog jutra, iz polutame praskozorja izvire reka radnika sa žutim šlemovima i metalnim torbicama za užinu.
Međutim, ovo obično radničko jutro sa početka šezdesetih godina postaće jedan od prelomnih trenutaka u tehnološkoj istoriji – sa njim se otvara era koja će u ne tako dalekoj budućnosti promeniti industrijsku proizvodnju. Pred transportnim ulazom u pogone Dženeral motorsove fabrike automobila Inland Fišer Gajd, kroz koji neprekidno prolaze kamioni iz svih krajeva Amerike, zaustavlja se vozilo malo poznatog preduzeća Unimation iz Danburija u Konektikatu. Samo retki među inženjerima znaju kakvu mašinu on dovozi i da će na novu traku za livenje delova prvi put biti ugrađen i jedan – robot.
Tako je, naime, u proleće 1961. godine na automobilsku traku Dženeral motorsa stigao prvi industrijski robot – Unimate. Kontrolisala ga je jednostavna elektronika zasnovana na vakuumskim cevima, koju će tek naknadno zameniti tranzistori. Unimate je zapravo predstavljao običnu mehaničku ruku, koja je zahvaljujući automatici prvi put mogla da izvrši brojne automatske radnje i to uglavnom one koje su preteške ili suviše opasne za radnike. U fabrici Dženeral motorsa, kojoj je prodat i isporučen prvi prototip, Unimate je na traku postavljao usijane livene odlivke delova automobila, što je posao koji je za čoveka pre toga bio izuzetno opasan.
Kao prva mašina koja je zauzela radno mesto na kom je pre toga radio isključivo čovek, Unimate će se proslaviti širom sveta. On se jedne večeri pojavljuje i kao gost u širom Amerike popularnom televizijskom šou-programu Džonija Karsona. Uz opšte oduševljenje, Unimate u živom programu ubacuje lopticu za golf u šolju, sipa pivo i čak drži dirigentsku palicu. U međuvremenu, nakon Dženeral motorsa, ovog robota do kraja šezdesetih kupuju i drugi automobilski giganti kao što su Krajsler, Ford i Fijat, a uskoro se otvara put i za druge robotske ruke u svim granama industrije. Čini se da će roboti brzo osvojiti svet.
Unimate robota je izmislio američki pronalazač Džordž Devol (1912–2011), koji zapravo nikada nije imao želju da se bavi robotima. No, nakon manje ili više uspeha sa raznim automatima patentiranim tokom Drugog svetskog rata, Devol 1954. razvija i prijavljuje američkom patentnom zavodu Univerzalni automat, sa idejom da napravi mašinu koja će uz jednostavnu automatiku biti u mogućnosti da korisnicima obavlja razne poslove, a ne samo da izvršava isti zadatak kao automat za kafu ili prodaju limenki. Na predlog svoje supruge, novom automatu daje ime Unimate, a nakon mnogo čekanja, patent mu biva prihvaćen 1961. godine pod rednim brojem 2.988.237.
U međuvremenu, za njegov izum se interesuje Džozef Engelberger, sa kojim se udružuje u potrazi za finansijama, a zatim i pokreće kompaniju Unimation u Konektikatu. Nakon neuspelih pokušaja da izum prodaju proizvođačima aviona, Engelberger i Devol uspevaju da ubede Dženeral motors u prednost ovog izuma i prodaju mu prvi Unimate.
Nakon uspeha Unimatea, počinje era industrijskih robota. Svakako presudan stepenik u njihovom daljem razvoju predstavljala je pojava takozvane Stenfordske ruke, koja je bila prvi pravi autonomni industrijski robot – automatska ruka sa čak šest stepeni slobode. Ovog robota je na kraju šezdesetih, upravo u vreme kad Amerikanci sleću na Mesec, razvio student mehanike sa Stenforda, Viktor Šejnman.
Godinu dana kasnije Šejnman konstruiše novu Standardnu ruku, koju zatim prodaje Devolovoj i Engelbergerovoj kompaniji Unimation. Iz nje se potom razvija industrijski robot Puma. Ipak, Stenfordska ruka ostaje izuzetno dragocen poligon za naučno istraživanje i razvoj industrijske robotike. Zahvaljujući tome, vremenom roboti preuzimaju značajan deo proizvodnje i to, pre svega, na fabričkim trakama. Danas u svetu radi oko milion industrijskih robota.


Namerno prave telefone tako da ih lepe, da se teško otvaraju. Ali, za sada pošten čovek ima lek i to za sitne pare


Reprezentacija Bosne i Hercegovine ostvarila je važnu pobedu nad Katarom i došla do četiri boda u grupi B, čime je ostala u konkurenciji za prolazak dalje


Lionel Mesi postao je najbolji strelac u istoriji svetskih prvenstava, postigavši 17 golova i time pretekao Miroslava Klosea, sa kojim je do sada delio rekord. Do istorijskog pogotka došao je u meču protiv Austrije


Obradović je u Panatinaikos pozvao i Bogdana Bogdanovića, što je podelilo navijače Partizana


Srpskom treneru biće ovo prvi angažman nakon što je u novembru 2025. podneo ostavku u Partizanu
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve