img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Esej

Živi Faust

26. decembar 2012, 19:14 Branko Kukić
Faust i Mefisto na graviri iz 1620. godine
Copied

Zašto je došao čas da jedan primer iz kulture, kulture kao obrasca velike sinteze čovekovog puta, sagledamo u današnjem trenutku čovečanstva

Zašto je danas neophodno govoriti o Faustu i zašto je njegov preobražaj, opevan u velikom Geteovom spevu, putokaz za najvažnije preobraćenje podeljene ličnosti savremenog čoveka? Zašto je došao čas da jedan primer iz kulture, kulture kao obrasca velike sinteze čovekovog puta, sagledamo u današnjem trenutku čovečanstva? Zašto se danas u čoveku budi jedan deo njegovog bića pozivajući onaj drugi, uzdignut u gordosti racionalnog, da se osvrne i da se zamisli nad raspolućenom celinom?

Geteov Faust želi da prodre u harmoniju Kosmosa, želi da se poistoveti sa Svetom, da bude sa njim jedno. Istorija ljudskih ideja takođe nas podseća na tu večnu čovekovu težnju. Ali, u želji da lakše spozna istinu, čovek je raskomadao i usitnio predmet svoje spoznaje odvojivši se i udaljivši na taj način od suštine. Naučnost, preko koje je čovek svoj razum uronio u Svet, postala je preovladavajući put moderne misli. Čovek je umislio da drugu stranu svog bića, svoju čulnost, danas vuče sa sobom kao prokletstvo. Tu započinje faustovska zagonetka i dilema! Tu se začinje preispitivanje odnosa razuma i imaginacije, naučnog i umetničkog, tehnike i prirode. Zbog toga se postavlja pitanje da li je čovek još uvek sposoban da pronađe univerzalno u konkretnom, odnosno makrokosmos u mikrokosmosu. Geteov spev je traganje za tim zaboravljenim odnosima. Moderni Faust je simbol obnove našeg bića. Faustovsko je danas aktuelno jer nudi nadu da u tehnološko-ekonomskom svetu pronađemo onu meru i stranu koje će čoveku vratiti poljuljanu ravnotežu u smislu da budućnost nećemo otkrivati kao jednodimenzionalni ljudi.

Smisao faustovskog je danas, najjednostavnije rečeno, borba za čovekovu dušu. Jer, reč je o tome da na današnjem stupnju razvoja tumač sveta mora da postane Faust, mora da doživi onaj prevrat kada će se u praktični um vratiti duševni nemir i strepnja, kada će se čovekovo središte u Svetu podudariti sa središtem u samom čoveku. Tek tada možemo verovati da tehnolog neće postati tehnokrata, da će tehnika biti samo i jedino – kultura. Faustovsko je „sila i volja, a iznad njih večita sumnja“. Ono nije ili–ili, ono je sklad, ali sklad koji uznemirava. Nije ili Bog ili priroda, nego i Bog i priroda. Ono je Čovek i–i. Ono je sveprisutnost života u svojoj punoći, s jedne strane, i crna senka sumnje, nemir i jauk, buka i bes, s druge. I još nešto: faustovskim osećanjem sveta danas se – što je važno da važnije ne može biti – ponovo postavlja pitanje dobra i zla. To je ono pitanje koje čoveka u nekim epohama manje zaokuplja nego neka druga pitanja, a trebalo bi da bude obrnuto. Trebalo bi da to pitanje bude upravo ono što će ga večno mučiti, što mu neće dati mira, jer će se iz te užasavajuće more i nesanice roditi nada da će se barem jedan čovek spasiti, pa makar to bio i neki budući Noje.

Faustovsko je, dalje, velika bitka za individualnost. Gubitak individualnosti i iskustvo sa kolektivističkim idejama i ideologijama XX veka upozoravaju nas da je nemoguće na planeti ostvariti spinozijansko „društvo slobodnih ljudi“. Čovek mora težiti novoj individualnosti, u geteovskom smislu, koja jedina ume da onu „slabu nit“ znanja i imaginacije sprovede kroz najzamršenija i najmračnija vremena, individualnost koja je uvek i u suprotnosti i u sukobu sa masom, individualnost koja će biti u novom saglasju sa prirodom prožetom idejom da će se sve steći i sublimisati u kulturi. Taj naizgled protivrečni odnos između prirode i kulture, taj izgubljeni i zaboravljeni ideal, jedina je mogućnost da izađemo iz postvarenog sveta i totalitarnog društva i da se vratimo čoveku kao „metafizičkoj životinji“, u najsvetlijem i najtragičnijem smislu te metafore.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

EXPO

15.maj 2026. Sonja Ćirić

Pijanista: Krastavac za brojanje dana do početka EXPO-a

Ispred sedišta EXPO-a Pijanista je postavio ogroman krastavac koji, kako kaže, asocira na mnogo toga, pa i na našu banana-državu

Kadriranje

15.maj 2026. Sonja Ćirić

Da li će zbog nove v.d. direktorke biti promenjen Statut Muzeja Jugoslavije

Sudeći po reakcijama predstavnika Ministarstva kulture, zaposleni u Muzeju Jugoslavije pretpostavljaju da će njihov Statut biti prilagođen uslovima koje zadovoljava novoimenovana v.d. direktorka

SANU

15.maj 2026. S. Ć.

Na izložbi o životu Svetog Save su i vrednosti iz Hilandara

Izložba u SANU je 15. maja otvorena za publiku. Veče pre toga bilo je otvaranje za zvanice, koje je napustio akademik Radomir Saičić

Jubilej

14.maj 2026. Sonja Ćirić

„Zvezdarište“: 20 godina festivala za decu sa velikim temama

Veliki jubilej festivala za najmlađe Pozorišta Zvezdarište sa predstavama važnih svetskih tema: veštačkoj inteligenciji, klimatskim promenama, odnosom prema prošlosti, bolesti...

Darko Rundek sa glavom naslonjenom na ruku

Novi broj „Vremena“

14.maj 2026. I.M.

Rundek: Nalazimo se usred šestog velikog izumiranja

Darko Rundek, neponovljivi muzičar i pesnik, za „Vreme“ govori o tome zašto podržava srpske studente i boji se kraja života na Zemlji

Komentar
Aleksandar Vučić ispred Skupštine sa bedžom sa slovom

Pregled nedelje

Kako je Vučić konačno postao navijački vođa

Zašto je ulično nasilje postalo sve što Vučić može da ponudi građanima? Zbog čega je ono postalo bensendin za najtvrđe naprednjačko-radikalsko biračko telo? I čime je dokazao da ni malo ne poznaje ulicu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1845
Poslednje izdanje

Intervju: Darko Rundek, muzičar i pesnik

Želim da podržim studente, jer najiskrenije – to i moram Pretplati se
Političko gledanje u budućnost

Sjaj i beda istraživanja javnog mnjenja

Dobrica Veselinović, ZLF

Bojim se tučnjave svih protiv sviju

Kopanje tunela u centru Beograda

Majstore, dokle ide “mali metro”?

Uticaj oruđa veštačke inteligencije na obrazovanje

AI (i) univerzitet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure