

Kultura
Srpski film „Ratno podne“ na festivalu angažovanog filma u Madridu
Antiratni animirani film Rastka Šejića „Ratno podne“ uvršten je u program 10. Međunarodnog festivala filma demokratskog sećanja FESCIMED u Madridu


Na 83. Filmskom festivalu u Veneciji takmiče se tri filma u čijoj produkciji je učestvovala Srbija, što je izuzetan uspeh naše kinematografije
Na 83. Filmskom festivalu u Veneciji (2. do 12. septembra) takmiče se tri filma u čijoj produkciji je učestvovala Srbija.
To su filmovi Do kraja dana, Balkanika i Sadim svoju ruku u vrt, a selektovani su u programe Orizzonti i Giornate degli Autori.
Film Do kraja dana je dugometražni igrani prvenac rediteljke i montažerke Jelene Maksimović. Uvršten je u zvanični takmičarski program Orizzonti u kojoj su filmovi novih autorskih poetika i savremenih filmskih izraza, svetska premijera je 10. septembra.
Za srpsku kinematografiju je ovaj datum važan i zato što označava prekid šest decenija dugog neučestvovanja rediteljki na Venecijanskom festivalu. Pre Do kraja dana Jelene Maksimović, u Veneciji je bio samo još film Soje Jovanović Orlovi rano lete 1966. godine.
Do kraja dana je priča o dvoje mladih čiji se životi ukrštaju tokom društvenih previranja i studentskih protesta u Beogradu. Lena se bori za svet za koji veruje da je moguće promeniti, dok je Stefan rastrzan između života kakav priželjkuje i okolnosti koje ga odvode na suprotnu stranu protesta. Njihov susret otvara prostor za ljubav, ali i za preispitivanje ličnih i političkih izbora.
Uloge u filmu tumače Lena Trifunović, Andrija Krivokapić, Irina Hotomski, Stefan Tarabić, Miodrag Dragičević, Nataša Čakardić, Raško Milatović, Marko Džudović, Aleksandar Milošević i Milica Institucija.
I Balkanika, italijansko-srpska koprodukcija reditelja Nikole Sorčinelija, imaće svetsku premijeru u takmičarskom programu Giornate degli Autori (Dani autora) 10. septembra.

Film se dešava u trenutku kada je muzika zabranjena u Avganistanu. Dirigent jednog orkestra, koga igra Babak Karimi, i njegov sin, tubista u tumačenju Ivara Vafaeija, kreću Balkanskom rutom u potrazi za novim početkom. Tokom dugog i neizvesnog putovanja njihove sudbine ukrštaju se sa sudbinom italijanske doktorke, koju igra Matilda De Anđelis. Taj susret zauvek će promeniti živote protagonista.
U potpunosti je sniman u Srbiji, najvećim delom na Pešterskoj visoravni i u okolini Sjenice čiji su pejzaži važan deo vizuelnog identiteta filma. U produkciji je učestvovala srpska kuća This and That Productions.
Sadim svoju ruku u vrt je emotivno debitantsko ostvarenje Borisa Hadžije iz Srbije i Hode Taheri iz Irana, i takođe sem takmiči u programu Giornate degli Autori.

Glavni junaci filma Hoda i Boris uoči venčanja i dolaska prvog deteta, okupljaju svoje porodice u Sremskim Karlovcima. Njihova lična priča prerasta u promišljanje o porodici, identitetu, granicama i pripadanju, dok se odnos između partnera oblikuje pod uticajem različitih kultura i društvenih okolnosti.
Glavne uloge tumače sami autori zajedno sa članovima svojih porodica, što filmu daje izrazito intiman i dokumentaristički ton. Film je sniman na lokacijama u Sremskim Karlovcima, Novom Sadu, Beogradu i Berlinu, a srpski producent je Naked.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Antiratni animirani film Rastka Šejića „Ratno podne“ uvršten je u program 10. Međunarodnog festivala filma demokratskog sećanja FESCIMED u Madridu


Časopis „Polja“ objavljuje knjige En Kason već više od decenije, a priprema i novu. Zbog Nobelove nagrade, sad obnavlja izdanja dve knjige. U knjižarama trenutno nema ni jedne


Komisija za dodelu Nobelove nagrade obrazložila je da je En Karson dobila nagradu „zbog svog smelog i inovativnog opusa koji je, kroz razigran dijalog sa klasičnom tradicijom, stvorio nove forme za savremenu književnost“


“Ovo je muški svet. Pozicija žene je krhka, lomljiva, baš kao i nos žene koji je razbio gradonačelnik, polomljena vilica studentkinje u Novom Sadu. Kao telo žene kad je tema abortus ili natalitet, kao svaka situacija koja tretira ženu kao objekat”


Povodom ponovljenog izdanja: Mihael Bulgakov,
Život gospodina De Molijera, Bratstvo licemera,
Zepter Book World, Beograd, 2026, prevod Milan Čolić
Predizborna kampanja i političko nasilje
Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve