Na Sarajevskom filmskom festivalu biće 10 filmova iz Srbije, a u Veneciji jedan. Režirala ga je Jelena Maksimović, prva rediteljka iz Srbije u Veneciji posle 60 godina
Lepe vesti o našoj kinematografiji, da će na Sarajevskom filmskom festivalu biti 10 filmova iz Srbije a u Veneciji jedan, izazivaju radovanje i ponos. Ali, istovremeno podsećaju na atmosferu restrikcija i saplitanja u kojoj postoji naša kinematografija, pa ipak postiže neverovatno velike uspehe.
Sad ćemo samo o onom lepom.
Sarajevo
Od 14. do 21. avgusta biće održan 32. Sarajevo film festival. Prijavilo se 1.215 filmova. Selektori su odabrali 51 film za četiri takmičarska programa. Među njima je 10 iz Srbije.
2611993Otvaranje festivala u sarajevu 2025.
Za nagradu Srce Sarajeva za dugometražni igrani film konkurišu tri srpske manjinske koprodukcije: Sve što nije u redu s tobom (Urša Menart, Slovenija-Srbija-Nemačka; svetska premijera), Male stvari (Zvonimir Jurić, Hrvatska-Slovenija-Srbija), i 17 (Kosara Mitić, Severna Makedonija -Srbija-Slovenija).
U Dokumentarnom takmičarskom programu biće prikazan Yugo ide u Ameriku Filipa Gajića i Alekse Borkovića van konkurencije.
Za nagrade u ovom programu konkurišu Zabranjena tetka (Ivica Vidanović, Srbija; svetska premijera), Planina (Maja Novaković, Srbija) i Dear Orchid (Teodora Ana Mihai, manjinska srpska produkcija)
U selekciji kratkog igranog filma biće prikazan Niko ništa nije rekao (Tamara Todorović, Srbija-Francuska-Slovenija)
U Studentskom programu svetsku premijeru će imati Komšija (Dan Grabnar, Srbija, svetska premijera) i Preko praga (Tara Gajović, Srbija).
Venecija
Filmski festival u Veneciji biće održan 83. put od 2. do 12. septembra. U takmičarskom programu Horizonti je i film Jelene Maksimović Do kraja dana.
Jelena Maksimović je prva rediteljka iz Srbije, nakon Soje Jovanović, čiji je dugometražni igrani film selektovan za Filmski festival u Veneciji.
U Veneciju je 1966. godine otišao film Orlovi rano lete Soje Jovanović, ali nije bio u glavnoj takmičarskoj konkurenciji za Zlatnog lava. Prikazan je u okviru 18. Međunarodnog festivala filmova za decu, koji je bio deo programa Venecijanske Mostre.
Jelena Maksimović je poznata kao montažerka i autorka zapaženih dokumentarnih filmova.
Foto: Promo/Meander filmSa snimanja filma „Do kraja dana“
U ovom igranom prvencu donosi savremenu priču o mladima, ljubavi i društvu u trenutku velikih društvenih previranja, između okupiranih fakulteta i ulica ispunjenih studentskim i građanskim protestima.
Junakinja filma Lena bori se za svet za koji veruje da je moguće promeniti, dok je Stefan rastrzan između života kakav priželjkuje i okolnosti koje ga odvode na suprotnu stranu protesta. I taj susret otvara prostor za ljubav, ali i za preispitivanje ličnih i političkih izbora.
Film Do kraja dana je koprodukcija Srbije, Bugarske, Slovenije, Crne Gore, Nemačke i Hrvatske.
Uloge u filmu tumače Lena Trifunović, Andrija Krivokapić, Irina Hotomski, Stefan Tarabić, Miodrag Dragičević, Nataša Čakardić, Raško Milatović, Marko Džudović, Aleksandar Milošević i Milica Institucija.
Posle svetske premijere u Veneciji, Do kraja dana će domaću imati na Festivalu autorskog filma u Beogradu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zahvaljujući argumentima građana, korigovan je prvobitni projekat za rekonstrukciju Svetosavskog platoa. Umesto ranije predviđenog betona, biće posađeno 130 hrastovih stabala
Hedlajner prve večeri Nišvila bio je Inkognito, Vlatko Stefanovski je podigao publiku na noge sa „Skopjem“, a ceo festival se odvija bez državne pomoći – zahvaljujući mazohizmu
Kultura sećanja treba da postoji ali da se obostrano ne koristi kao izvor novog narastajućeg nacionalizma, koji nije ništa drugo nego rađanje mržnje prema onom drugom. Tu malo mesta preostaje za ljubav. Kad svake godine sipate so na tu ranu, ta rana se sve više i više otvara. Ponavljam, postojalo je jedno vreme i u Hrvatskoj i u Srbiji kad su ljudi koji odlučuju nastojali da nekako taj život jednih pored drugih bude moguć. Sada to izgleda potpuno iracionalno, bezizlazno. Rat nije završen
Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“
Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.