Iako je rok za prijavljivanje prošao, nemoguće je saznati koliko i kojih izdavača će biti na Sajmu knjiga. Dejan Begović iz „Kreativnog centra“ očekuje odsustvo mnogih značajnih izdavača, što nikakvo samohvalisanje vlasti neće moći da sakrije
Predočili su im da u Odboru Sajma knjiga nema ni jednog izdavača, da je prošle godine bio značajno smanjen broj posetilaca i da se nastavak tog trenda može očekivati i ove godine, „što je za mnoge izdavače dodatni razlog da preispitaju svoje učešće“, a da ni „dodatni porast troškova i cena vezanih za organizaciju nastupa na Sajmu takođe nije bez značaja za konačnu odluku o učešću“, pisalo je u njihovom obrazloženju.
Oni neće na Sajam
Laguna, Delfi, Kreativni centar, Čarobna knjiga, Partenon, Pčelica, Dereta, Finesa, IPC Media i Kontrast – što je većina članova Upravnog odbora Udruženja, objavili su već na toj sednici da neće učestvovati na ovogodišnjem Sajmu knjiga, a ostali su imali rok da odluče do 20. avgusta, što je bio datum do kog je Sajmu trebalo prijaviti učešće.
Zna se da ovog oktobra neće učestvovati više od dvadeset članova drugog udruženja, Udruženja profesionalnih izdavača (UPIS), predvođeni Arhipelagom, Geopoetikom i Clio-m, koji nisu učestvovali na prošlogodišnjem Sajmu knjiga, pa neće ni na ovom a ni na nekom budućem sve dok se ne izmene uslovi koji su im je nametnti.
Pre svih njih, od Sajma knjiga su ranije odustali mnogi poznati nezavisni izdavači poput Booke, Rendeta, i XX veka.
Ishitreno očekivanje javnosti
Javnost je u vesti da Laguna i drugi veliki i poznati izdavači ovog oktobra neće imati štandove na Sajmu knjiga, odmah videla prazne sajamske hale.
Međutim, od tada, o sudbini Sajma knjiga se ćuti. Nema informacija ni iz Udruženja, a ni iz Sajma knjiga. Na upit „Vremena“ o broju izdavača koji su prijavili učešće na Sajmu, nisu odgovorili.
Tako je prvobitni utisak da su se izdavači ujedinili i da će solidarno nastupiti protiv uslova koji su loši i po izdavače i po publiku je počeo da bledi.
Kreativni centar: Odustajanje bez kalkulacije
„Mi smo svojim članovima ostavili mogućnost da sami, u okviru svojih poslovnih i finansijskih planova, donesu odluku o tome do 20. avgusta jer je to bio rok za prijavljivanje utvrđen od strane organizatora“, kaže za „Vreme“ Dejan Begović izvršni direktor „Kreativnog centra“.
Foto: PromoKnjižara Kreativnog centra
Upućuje nas na „organizatore Sajma knjiga, kao jedine koji u ovom trenutku mogu da daju informaciju o broju prijavljenih izdavača“, i najavljuje da će „u narednim danima svakako biti i saopštenja za javnost od strane UO UIKS“.
„Kreativni centar“ je odustao od učešća na Sajmu knjiga. Dejan Begović kaže da u toj odluci nije bilo računice.
Podseća da „Kreativni centar“ na Sajmu knjiga učestvuje od 1993. godine i „tako kontinuirano učešće sigurno nije rezultat samo ’računice’, jer Sajam za sve njih ima naravno finansijsku, ali i marketinšku, kulturnu i širu društvenu važnost. U ovom trenutku smatraju za njih nijedan od tih aspekata Sajma ne bi bio ostvaren.
Izdavači da budu u Odboru Sajma knjiga
Za ’Kreativni centar’ je u ovom trenutku važnije da predstavnici izdavača budu ravnopravno uključeni u Odbor Sajma knjiga kako bi mogli da aktivno doprinesu organizaciji Sajmu knjiga, i sada i ubuduće, na način da svi učesnici budu zadovoljni.
„Nikako ne možemo da prihvatimo da izdavači i autori koje izdavači svojim izdanjima predstavljaju čitalačkoj publici budu potpuno zaobiđeni u organizaciji Sajma, da ni na koji način ne utiču na njegov profil i da čak dobijaju packe i upozorenja od organizatora, kao što se to dogodilo prošle godine“, naglašava Dejan Begović.
Pogoršanje komunikacije
Iskustvo nam govori da bi se Sajam knjiga održao čak i kad bi svi članovi Udruženja izdavača i knjižara otkazali učešće. Jer je jedina bitno ponašati se kao da je sve kako treba i da je uspešno. Bez obzira što će svi videti da na Sajmu nedostaju najveći i najistaknutiji izdavači.
Dejan Begović kaže da smo još „prošle godine mogli da vidimo kako Sajam izgleda kada nema dobre komunikacije između izdavača i organizatora“.
„Za mene, a verujem i za mnoge druge izdavače, porazna je činjenica da ni ove godine nije učinjen pomak da se ta komunikacija poboljša, već naprotiv, došlo je do pogoršanja na tom planu. Sama činjenica da na ovogodišnjem Sajmu knjiga, kako sada stoje stvari, neće učestvovati mnogi značajni domaći izdavači, dovoljno je tragična i nikakvo samohvalisanje neće moći da poništi gorak ukus koji će nam ostati posle Sajma“, kaže Dejan Begović.
Od 23. do 31. oktobra Sajam knjiga će poslednji put biti održan na Beogradskom sajmu. Posle toga seli se u Surčin. Zato što tako hoće kompanija „Beograd na vodi“. Izdavače niko ništa ne pita, a Beogradski sajam, čiji je Sajam knjiga, klima glavom na sve što mu se kaže.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U ansamblu Baleta Narodnog pozorišta se komentariše zašto v.d. umetničkog direktora Baleta Jovica Begojev sam sebi dodeljuje koreografije i za svoj seminar koristi resurse Narodnog pozorišta. Evo šta je odgovorio
Film Boška Savkovića „Sedam dana koji su promenili vek“ , koji otkriva da je Prvi svetski rat počeo i završio se u Beogradu, nagrađen na Filmskom festivalu u Kanu
Na 69. Sajmu knjiga u Beogradu najmanje je izdavača, a najviše državnih ustanova, eparhija, manastira, nepoznatih učesnika i praznog prostora. S obzirom da je zakazan u vreme izbora, očekuje se da neće biti ni publike
Intervju: Igor Burić, pozorišni kritičar i muzičar
Često vežbom i srčanošću nadomestimo to što nismo profesionalni muzičari. Jedno je kad si profesionalni muzičar... To je kao kad igraš fudbal ispred zgrade, a ne na Vembliju. Mnogo je siroviji, življi, energičniji ispred zgrade, ima više grešaka, nije prefinjen ni matematički precizan. Međutim, to mu daje ono bez čega ne bi bilo fudbala
Pokušaj debate Ane Brnabić i prof. Mirjane Nikolić na TV N1 pokazao je još jednom ono, što se slutilo: funkcioneri SNS-a ne žele, ili nisu sposobni da vode civilizovan dijalog
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.