img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bosna i Hercegovina – Priča o Nijazu Hastoru

Drugačiji tajkun

31. avgust 2016, 22:41 Dražen Simić
Copied

Balkanci se u vodećim svetskim medijima po pravilu pojavljuju samo u tri slučaja: kao vrhunski sportisti, kriminalci ili ratni zločinci. Izuzetak je bosanski biznismen i milijarder Nijaz Hastor, čija je poslovna grupacija Prevent nakratko zaustavila proizvodnju golfa i pasata i izašla kao pobednik u sporu sa nemačkim gigantom Folksvagenom. Ponekad David porazi Golijata i u stvarnom životu

Za „Vreme“ iz Sarajeva

Priče o balkanskim tranzicijskim poslovnim gigantima uglavnom imaju tužan kraj. Preko noći nastale poslovne imperije podjednako brzo su se raspadale završavajući u bankrotu, a njihovi osnivači brzo su prelazili put od medijskih zvijezda i neprikosnovenih moćnika do optuženih u sudskim klupama. Period između uspona i pada uglavnom je obilježen brojnim aferama vezanim za privatizaciju, sumnjive ugovore sa državom i mutne veze sa političkim liderima.

Za ogromnu većinu građana na području bivše Jugoslavije ime Nijaz Hastor ne znači ništa. Nije bio u „Kući velikog brata“, nije igrao u Romi, nije politički lider, nije ga bilo među „Zvezdama Granda“, i, još gore, nema čak ni kućni porno na internetu.

Po svim tim kriterijima, neuspješna anonimna individua. Ipak, uz sve ove „nedostatke“, šezdesetpetogodišnji Hastor je ipak nešto napravio u životu – po svemu sudeći je najbogatiji čovjek na području bivše Jugoslavije.

Napraviti globalni poslovni uspjeh a sačuvati anonimnost i ostati izvan radara medija je poseban uspjeh i rijetko viđen na Balkanu. Nijaz Hastor ne daje intervjue, ne pojavljuje se na naslovnicama novina niti na televizijskim ekranima, tako da se u javnosti jako malo zna o njemu.

POČECI IMPERIJE: Osamdesetih godina, kada je sarajevski UNIS bio glavni partner Folksvagena u bivšoj Jugoslaviji, Nijaz Hastor je završio u sjedištu Folksvagena u Volfzburgu, kao svojevrstan „oficir za vezu“. Brzo je uočio da veliki automobilski giganti malo toga prave sami. Auto je komplikovan proizvod koji sadrži hiljade dijelova i djelića, koje uglavnom proizvode posebne kompanije i potom prodaju velikim proizvođačima.

Raspad Jugoslavije uporedo je pratio i kolaps nekadašnjih društvenih firmi, prije svega u metalnoj industriji, koje su ili bankrotirale ili su se u procesu privatizacije prodavale jeftino. Hastor je devedesetih počeo sa kupovinom malih slovenačkih firmi od kojih je formirao Prevent, kompaniju koja je Folksvagenu prodavala presvlake za sjedišta.

Posao je krenuo, i po završetku rata u BiH 1995. godine Hastor i u BiH osniva kompaniju ASA auto u partnerstvu sa lokalnim biznismenom Nihadom Imamovićem, koja se inicijalno bavila prodajom Folksvagenovih vozila.

Slijedi osnivanje druge kompanije – Prevent BH – 1999. godine, sa pedeset zaposlenih, koja se fokusirala na proizvodnju, prije svega, kožnih presvlaka, a onda su se počeli širiti i na ostale proizvode za auto-industriju.

Dok je ASA auto u početku bio fokusiran na prodaju automobila, nakon dvadeset godina ASA grupa je postala „kišobran“ pod kojim se našlo dvadesetak kompanija sa oko 600 zaposlenih. Danas su tu društva za upravljanje fondovima, banke, lizing kompanije, osiguravajuće kuće, privatne klinike, praktično sve što ne spada pod glavni biznis – proizvodnju.

Suvlasnik kompanije ASA auto, Nihad Imamović, odlučio je da se povuče 2011. godine prodavši svoj udio Nijazu Hastoru. Transakcija je protekla glatko i bez problema među bivšim partnerima.

Kako je u intervjuu za lokalne medije kasnije objasnio Imamović, on i Hastor su se lako usaglasili oko vrijednosti kompanije te koliko vrijedi Imamovićev udio. Kada je na red došla isplata, Imamović je bio prijatno iznenađen jer je konačna suma bila za deset posto veća od dogovorene.

ŠIRENJE POSLOVANJA: Proizvodnja različitih komponenti za auto-industriju koncentrisana je pod „kapom“ grupacije Prevent BH, koja zapošljava ukupno oko 6500 ljudi u BiH a oni su zaposleni u desetak kompanija sa 15 proizvodnih pogona širom zemlje, od Sarajeva, Zenice, Visokog, Tešnja, Velike Kladuše, Tomislavgrada pa do Goražda i Srebrenice. Uz auto-dijelove Prevent se proširio i na proizvodnju čamaca i interijera za jahte, kablova, kočnica za automobile, dok je prošle godine kompanija krenula i sa proizvodnjom kožne galanterije i odjeće.

Tačan broj kompanija u vlasništvu porodice Hastor izuzetno je teško utvrditi jer se kompanija konstantno širi. Početkom ove godine bez puno pompe preuzela je dvije manje fabrike obuće u Bugojnu sa oko 200 zaposlenih, te Njemačku kompaniju Car Trim, koja ima svoje fabrike i u Njemačkoj i u Češkoj i u BiH.

Dok je pola zaposlenih u grupaciji Prevent zaposleno u BiH, druga polovina zaposlena je u 36 Preventovih fabrika širom svijeta, od Brazila, Španije, Češke, Njemačke, Mađarske do Rusije, i taj broj se takođe povećava.

S OCA NA SINOVE: Daleko od medijske pompe, Nijaz Hastor izveo je još jedan, na Balkanu rijetko viđen potez, uspješno je prenio i rukovođenje i vlasništvo nad grupacijom na novu generaciju, svoje sinove, starijeg Kenana i mlađeg Damira.

Rođeni u BiH, odrasli i školovani u inostranstvu, njih dvojica se ne uklapaju u standardni obrazac djece balkanskih tajkuna. Za medije su totalna nepoznanica, nisu punili trač rubrike medija skandalima, ne jure skupocjenim ferarijima po lokalnim putevima, ne prave masovne žurke niti su redovni gosti kafića i klubova koji su trenutno u trendu.

Jedino što su lokalni mediji uspjeli zabilježiti o mladim Hastorima je kratka vijest o ženidbi starijeg Kenana, pri čemu je i sama svadba ostala privatni događaj za uzak krug prijatelja i rodbine, a ne zabavni spektakl za medije i široke narodne mase.

U komplikovanoj vlasničkoj strukturi Hastorove poslovne imperije sa desetinama kompanija širom svijeta, kompanija na vrhu piramide Prevent grupacije u BiH je Establish d.o.o. koja je vlasnik Prevent BH. Suvlasnici Establish d.o.o. su Kenan i Damir Hastor, svaki sa po 50 posto vlasništva, što znači da su njih dvojica praktično vlasnici čitave Prevent grupacije u BiH.

U drugoj Hastorovoj grupaciji u BiH, ASA grupaciji, na vrhu piramide je kompanija ASA Invest d.o.o. Sarajevo u kojoj i Nijaz Hastor i njegova dva sina imaju po trećinu vlasništva, što znači da i ovdje mlada generacija ima većinu.

SUKOB SA FOLKSVAGENOM: Nedavni otvoreni sukob između Preventa i VW, koji je rezultirao višednevnom obustavom proizvodnje u pogonima VW u Njemačkoj, dijelom se može objasniti i činjenicom da su upravljanje Preventom preuzeli sinovi Nijaza Hastora. Mladi su obično spremniji i za agresivniji nastup kada je to neophodno, ali isto tako i da diverzificiraju poslovanje grupacije šireći proizvodnju i na oblasti koje nemaju puno dodira sa automobilskom industrijom. Dugoročno, to bi im omogućilo da manje zavise od velikih auto-giganata, koji ne vole „neposlušne“ snabdjevače.

Koškanje Preventa i VW počelo je krajem prošle godine kada je VW odbio da plati naručenu pošiljku iz Preventove fabrike u Brazilu, navodno pravdajući to neodgovarajućim kvalitetom i nepoštivanjem rokova.

Par mjeseci kasnije sukob se prenio na evropsko tlo, i mada niko zvanično neće da kaže šta je bila stvarna suština sukoba, prema inostranim analitičarima, ključni razlog je pritisak na dobavljače da snize cijene. Spor oko cijena već naručenih auto-presvlaka iz Preventa rezultirao je Preventovim zahtjevom za naknadu štete, koji je VW odbio da plati.

U Preventu su znali da ne mogu „pritisnuti“ VW obustavom isporuke auto-presvlaka jer VW radi i sa drugim dobavljačima, koji bi lako zamijenili presvlake iz Preventa. Umjesto toga, Preventova fabrika auto-presvlaka prenijela je ovo sporno potraživanje na drugu članicu grupacije koja se bavi proizvodnjom kočnica, gdje je puno teže naći zamjenu preko noći. Kako je VW i dalje odbijao da plati sporno potraživanje, Preventova fabrika obustavila je isporuku kočnica, što je na neplanirani odmor poslalo 28.000 njemačkih radnika.

Spor je brzo izglađen, daleko od očiju javnosti, a prema nezvaničnim informacijama VW je pristao da plati dio spornog potraživanja i da garantuje nabavke od Preventa za narednih šest godina, što je doživljeno kao pobjeda malog dobavljača protiv industrijskog giganta. Pobjeda je ovdje relativan pojam, jer po pravilu velike kompanije nemilosrdno kažnjavaju dobavljače za „neposlušnost“ jednostavnim otkazivanjem ugovora, što je za mnoge kompanije ravno bankrotu.

U slučaju Preventa situacija je nešto drugačija i konačan epilog znaće se tek za šest godina, a to je jako dug period u biznisu.

U međuvremenu, Prevent i njegov osnivač Nijaz Hastor privukli su pažnju globalnih medija, mada porodica Hastor to ne doživljava kao neko postignuće. Sasvim dobro im je išlo i bez novinskih naslova i čini se da nemaju namjeru da tu nešto mijenjaju.

Tokom čitavog sukoba sa VW, ni Nijaz Hastor, niti njegovi sinovi kao vlasnici i čelni ljudi Preventa, nisu se nijednom pojavili u medijima, niti su javno komentarisali sukob i konačan epilog koji svakako ide u njihovu korist.

Iz ove čitave epizode postalo je jasno da su na Balkanu čuda moguća, a Nijaz Hastor je dokaz i da je moguće napraviti globalnu kompaniju bazirajući se na tako staromodnom i zastarjelom konceptu kao što je proizvodnja, te da političke veze i monopol nisu neophodan preduslov za uspjeh.

RAZGRANATO POSLOVANJE: Firme porodice Hastor
RAZGRANATO POSLOVANJE: Firme porodice Hastor
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp

Donald Tramp

17.jul 2026. Nenad Krajcer (DW)

Vanredno obraćanje Donalda Trampa: Lov na kineske veštice umesto rešenja za Iran

Tramp je u obraćanju naciji ponovo govorio o navodno pokradenim predsedničkim izborima iz 2020. godine i podacima 220 miliona birača, za šta je optužio Kinu

Italija, srušeni most

Italija

17.jul 2026. Kristine Auerbah (DW)

Ko je odgovarao za rušenje mosta u Đenovi: Osam godina čekanja na pravdu za 43 mrtvih

Četrdeset tri života izgubljena, stotine ljudi raseljeno i osam godina čekanja na odgovore. Posle pada mosta Morandi u Đenovi sud je konačno izrekao prve kazne koje među bližnjima žrtava izazivaju pomešana osećanja

Tramp na zlatnom dolaru

SAD

17.jul 2026. I.M.

Tramp dobija zlatni dolar: Prigodni novčić već izazvao podsmehe na mrežama

Američka kovnica počela je izradu zlatnog dolara sa likom Donalda Trampa povodom 250. godišnjice nezavisnosti SAD. Novčić je odmah izazvao podeljene reakcije – dok ga pristalice predsednika vide kao simbol njegovog uticaja, kritičari se na društvenim mrežama sprdaju na njegov račun

Italijanski policajac posmatra grafit na zidu katedrale u Palermu na kom je prikazan Mateo Mesina Denaro, jedan od organizatora najtežih ubistava sicilijanske mafije.

Italija

16.jul 2026. I.C.

Italija donela zakon kojim deca iz mafijaških porodica dobijaju priliku za drugačiju budućnost

Deca i mladi koji su odrasli u mafijaškim porodicama dobiće priliku da se odvoje od organizovanog kriminala novim zakonom koji je donet u Italiji, a koji ima za cilj da zaustavi međugeneracijsko regrutovanje u mafiji

Premijer Peter Mađar i predsednik Mađarske Tamaš Šuljok

Mađarska

16.jul 2026. Keno Fersek (DW)

„Operacija čistilište“: Kako se Peter Mađar obračunava sa zaostavštinom Viktora Orbana

Vlada Petera Mađara ima u parlamentu dvotrećinsku većinu. To joj otvara mogućnost da ustavnim promenama stvori uslove za radikalan obračun sa zaostavštinom Viktora Orbana, sa njemu lojalnim ljudima koji se nalaze na ključnim mestima u državi

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure