Kako izmeriti i rangirati "lakoću ostvarivanja ciljeva", "prepoznatljivost u javnosti" ili "ličnu harizmu"
PRVA I ČETVRTA: M. Forcan i…
Redakcija dnevnog lista „Blic“ već tri godine pravi rang-listu najmoćnijih u Srbiji. Ove nedelje, listom 100 najmoćnijih žena počelo je objavljivanje ovogodišnje ankete „Blica“ o najuspešnijim i najuticajnijim ljudima u Srbiji.
Kriterijumi kojima se redakcija rukovodila praveći liste moćnih bili su: „lakoća ostvarivanja ciljeva“; „prepoznatljivost u javnosti“; „lični autoritet i ugled institucije koju predstavljaju“; „finansijski i politički uticaj“ i „lična harizma“.
Već na prvi pogled vidi se da je ove kriterijume teško utvrditi, a još teže, ako ne i nemoguće, izmeriti i rangirati. Na primer, kako izmeriti i rangirati „lakoću ostvarivanja ciljeva“, „prepoznatljivost u javnosti“ ili „ličnu harizmu“. Zbog toga je „Blicova“ lista 100 najmoćnijih žena u Srbiji nepouzdana u određivanju stvarnog mesta u hijerarhiji moći, i više je rang-lista popularnih, uglednih i moćnih žena koje su rangirane po slobodnoj redakcijskoj proceni i koje su mesto na toj listi obezbedile po nekom od pomenutih kriterijuma, a ne po količini moći koju imaju.
…i R. Đinđić
Tako se došlo do liste na kojoj je, na primer, Ružica Đinđić ove godine poboljšala plasman i našla se na četvrtom mestu. Prošle godine bila je slabije rangirana, bila je peta, iako je te godine bila prva žena nosilac izborne liste Demokratske stranke. Takođe je teško utvrditi zašto se na devetom i dvanaestom mestu nalaze teniserke Ana Ivanović, „devojka kojoj na rođendansku žurku dolaze predsednik države, najpoznatiji glumci, sportisti, operski pevači i biznismeni, trenutno je četvrta teniserka sveta“, i Jelena Janković, treća najbolja teniserka na svetu, a Snežana Samardžić-Marković, ministarka sporta i omladine, tek je na 73. mestu.
Kako god bilo, što reče Žarko Trebješanin, „sastavljanje godišnje liste najmoćnijih u Srbiji, pre svega je izuzetno atraktivna i provokativna masovna društvena igra, koja intrigira široku javnost, diže tiraž novinama, hrani sujetu moćnika koji su na listi, tera u očajanje one koji to nisu (a veruju da zaslužuju), a mnogobrojnu publiku podstiče da i sama pravi liste, ali i da mašta o svom ulasku u klub moćnih“.
I ove godine, kao i prošle, prva na „Blicovoj“ listi je Milka Forcan, potpredsednica Delte. Druga je Lepa Brena, odnosno Fahreta Živojinović; ona je prošle godine bila četvrta. Karolin Junger, šefica kancelarije Svetske banke u Beogradu, i ove godine ostala je na trećem mestu i već pune tri godine zaredom je među deset najmoćnijih žena „Blicove“ liste. Četvrta je Ružica Đinđić, a peta Nata Mesarović, sudija koja je izrekla najteže kazne organizatorima i izvršiocima ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića. Madlen Cepter, supruga biznismena Filipa Ceptera i mecena umetnika u Beogradu i Srbiji, i ove godine je na istom, šestom mestu.
Najveći proboj napravila je Verica Barać, predsednica Saveta za borbu protiv korupcije. Ona je ove godine sedma, a u prošlogodišnjoj anketi bila je na 39. mestu.
Svoj plasman znatno je poboljšala i Tanja Miščević, direktorka Kancelarije za pridruživanje EU-u i jedina žena članica Saveta za evropske integracije, koja je ove godine na osmom, a prošle je bila na 45. mestu.
Ana Ivanović ove godine je stigla do devetog, a prošle je bila na 25. mestu.
Neznatno bolje kotirana je i Maja Gojković, koja se sa prošlogodišnjeg sedamnaestog mesta ove godine našla među prvih deset moćnih dama Srbije.
Ove godine na top-tenu nema Danice Drašković, koja je prošle godine bila šesta, a ove je dvadeset šesta. Vida Petrović-Škero, predsednica Vrhovnog suda Srbije, takođe je pala sa prošlogodišnjeg sedmog na trinaesto mesto. Među prvih deset ove godine nema ni Ivane Veselinović (sada je jedanesta), Karle del Ponete, koja je sa prošlogodišnjeg devetog ove godine zauzela tek 72. mesto jer je po obrazloženju sastavljača liste u „Srbiji definitivno izgubila moć osobe koja može bitno da utiče na događaje“. Mati Makarija je ove godine na 25. mestu, a prošle je bila na desetom.
Prema oceni redakcije lista „Blic“ najmoćnija žena u Koštuničinom kabinetu je Ana Pešikan, ministarka nauke, koja se nalazi na 61. mestu, dok je na 73. Snežana Samardžić-Marković, ministarka sporta i omladine. Aleksandra Smiljanić, ministarka za telekomunikacije i informatičko društvo Srbije, nalazi se na 102. mestu, a Milica Čubrilo, ministarka za dijasporu, na 105. mestu.
Na listi su i dame iz medijskog sazvežđa. Najbolje rangirana je Jelena Drakulić, direktorka dnevnih izdanja kompanije Ringier u Srbiji. Ona je na visokom petnaestom mestu. Njena kompanija u Srbiji izdaje tri dnevna lista sa ukupnim dnevnim tiražom od preko 400.000 primeraka. Ljiljana Smajlović, glavna i odgovorna urednica „Politike“, jeste 33, a tik iza nje je kao 36. Milica Mitrović, supruga Željka Mitrovića. „Kao dugogodišnja urednica muzičkog programa TV Pinka Milica Mitrović je u prilici da kreira najvažnije tokove ovdašnje pop i folk scene.“ Olja Bećković, autorka i voditeljka televizijske emisije „Utisak nedelje“, jeste trideset osma. Dok je Ljubica Marković, direktorka i jedan od osnivača novinske agencije Beta, na 42. mestu, na 58. je Aneta Ivanović, direktorka produkcijske kuće „Adrenalin“, koja je na TV tržište plasirala emisije: „Piramida“, „Karaoke obračun“, „Draga mama“, „FK tehničari“, „Marko Živić šou“, „Katarina“… Ova kuća je nedavno lansirala i TV seriju „Vratiće se rode“. Ružica Mevorah, urednica „Blic žene“, najtiražnijeg nedeljnika u Srbiji, je 80, a tri mesta niže je Mira Adanja-Polak, novinar i konsultant spoljnopolitičkog deska televizije ITN Chanel Four News.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Stvari se odigravaju zapanjujućom brzinom, jednako zapanjujućom kao i brzina kojom je Vučić priznao ubedljiv poraz. Nestrpljenje je razumljivo, ali nije na mestu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.