

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Na osnovu sporazuma o specijalnim i paralenim vezama Srbija je od 2014. godine uložila u Srpsku više od milijardu evra, dok su u izgradnju vrtića sredstva zajedno uložile Srbija i Republika Srpska, oko 2,1 miliona konvertibilnih maraka (1,07 miliona evra), prenosi RTS
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom posete Republici Srpskoj, zajedno sa predsednikom RS Miloradom Dodikom i srpskom članicom Predsedništva BiH Željkom Cvijanović, obišao novoizgrađeni vrtić “Srbija” u opštini Srbac i rekao da se Srbija neće odreći svog naroda u RS i da će nastaviti ekonomski da joj pomaže.
Predsednik je naglasio da je ponosan što u Srpcu mogu da pokažu nešto malo što je Srbija tu radila i uložila, ali da je sa rukovodstvom RS imao ne lake, duge, otvorene i iskrene razgovore, prenosi RTS.
Dodao je da ekonomska situacija, u uslovima ratnih sukoba u Ukrajini, uz sve političke pritiske, nije jednostavna, ali da će davati još značajniju ekonomsku podršku u budućnosti RS, jer “znamo da će biti glavni udari da se pokaže da RS ne može da opstane, te da je potrebno da neko drugi, spolja veliki, da ne znam šta učini kako bismo morali da molimo i da pri tome činimo velike političke ustupke”, rekao je predsednik Srbije.
Dodik je Vučiću zahvalio na podršci i projektima koje Srbija realizuje u Srpskoj i što će, zahvaljujući inicijativi koju je Vučić pokrenuo, u svakoj opštini u RS imati jedan od projekata koji će omogućiti vidljivo prisustvo Srbije.
Na listi sankcija SAD i Velike Britanije, nalaze se i predsednik RS Milorad Dodik, kao i srpska članica Predsedništva BiH Željka Cvijanović.
Pročitajte još Još četvoro funkcionera RS na listi sankcija SAD
Na osnovu sporazuma o specijalnim i paralenim vezama, Srbija je od 2014. godine uložila u Srpsku više od milijardu evra, piše RTS. U izgradnju vrtića sredstva su uložile zajedno Srbija i Republika Srpska, oko 2,1 miliona konvertibilnih maraka (1,07 miliona evra).
Pročitajte još Dodik i Putin: Ordenom ću te, ordenom ćeš me


Ranije danas su se sastali i Patrijarh srpski g. Porfirije, predsedsednik Srbije Aleksandar Vučić, kao i predsednik RS Milorad Dodik u manastru Osovica, u opštini Srbac. Njih trojica su bez prisustva medija razgovarali o važnim nacionalnim pitanjima.
Patrijarh je zamolio da se za Srpsku uradi sve što može i naglasio da srpski narod u RS zna da ako niko drugi ne bude tu za njih, Srbija će uvek morati da bude tu.
M.S/RTS
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve