

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Italija: Odobrena pilula za abortus
U Italiji je, uprkos brojnim kritikama, konačno odobrena komercijalizacija pilule za abortus RU 468. Odobrenje je dobijeno od Italijanske Agencije za lekove (AIFA), uprkos negativnom stavu vlade i katoličke crkve, prenele su agencije. AIFA je komercijalizaciju RU 468 odobrila još 31. jula 2009. godine, ali je, zbog kritika katoličkih zvaničnika i članova vlade, jedna komisija u okviru Senata zatražila novo mišljenje agencije AIFA, koja je, međutim, potvrdila prvobitnu odluku
Dejstvo tamiflua dovedeno u pitanje
Tamiflu, poznati lek švajcarskog farmaceutskog giganta Roša koji se koristi protiv gripa, mogao bi da bude nedelotvoran u borbi protiv aktuelnog gripa A (H1N1), pokazali su rezultati istraživanja objavljenog u britanskom medicinskom časopisu BMJ (British Medical Journal). Reč je o analizi 20 kliničkih istraživanja koja je obavila grupa naučnika predvođena prof. Krisom del Marom s australijskog univerziteta Bond. Istraživanje je pokazalo da bi inhibitori neuraminidaze, enzima koji pomaže virusu da se umnožava i inficira više ćelija, sadržani u leku tamiflu mogli da imaju „skromnu efikasnost“ u lečenju simptoma novog gripa. Tamiflu bi, kako su zaključili naučnici, mogao da omogući lečenje određenih vrsta virusa H1N1 dobijenih u laboratoriji, ali koji realno nisu reprezentativni uzorci tog virusa. Autori članka objavljenog u časopisu BMJ smatraju da je potrebno obaviti nezavisna istraživanja kako bi se procenila efikasnost tamiflua. „Nismo više sigurni da li oseltamivir, glavni sastojak tamiflua, nudi veću prednost u lečenju ljudi od lekova kao što je aspirin“, konstatovano je u BMJ. Kompanija Roš, koja komercijalizuje tamiflu, međutim, tvrdi da je taj lek „bezbedan i delotvoran“, preneli su francuski mediji.
Šlog preti zdravstvenim fondovima u EU
Zdravstveni stručnjaci upozorili su da je broj pacijenata koji su pretrpeli šlog dostigao kritične razmere u EU, zbog troškova koji već iznose 38 milijardi evra godišnje i perspektivu da će se verovatno i dalje povećavati, s obzirom na sve stariju populaciju Unije. U izveštaju namenjenom Parlamentu EU, medicinski stručnjaci iz grupe Akcija za prevenciju šloga ističu da atrijalna fibrilacija (AF), odnosno treperenje srčanih pretkomora, danas pogađa više od šest miliona ljudi u EU, kod kojih je rizik od šloga petostruko uvećan, prenosi Rojters. Atrijalna fibrilacija je najuobičajeniji poremećaj srčanog ritma, za koji se prognozira da će u EU do 2050. da bude učestaliji za dva i po puta. Kod ovog poremećaja, umesto pravilnog ritma u srčanim pretkomorama se javlja treperenje, zbog čega dolazi do izvesnog zastoja krvi koji pogoduje stvaranju ugrušaka. Da bi se sprečilo njihovo stvaranje, pacijentima se mogu davati lekovi za razređivanje krvi, tzv. antikoagulanti. Već sada ekonomski teret zdravstvene nege pacijenata koji su preživeli šlog ima udeo od dva do tri odsto u ukupnim zdravstvenim troškovima EU. Atrijalna fibrilacija je odgovorna za 15 do 20 odsto svih šlogova izazvanih krvnim ugruškom.
Bebe rastu uz Mocarta


Zvuci Mocartove muzike mogu da doprinesu usporavanju metabolizma prerano rođenih beba, potencijalno im pomažući da dobiju na težini, pokazalo je istraživanje obavljeno u Medicinskom centru „Suraski“ u Tel Avivu. Dosad su istraživanja tzv. „Mocart efekta“ uglavnom bila koncentrisana na to da se utvrdi da li slušanje muzike ovog kompozitora može da poveća dečiji koeficijenti inteligencije, preneo je Rojters. Izraelski stručnjaci, predvođeni dr Ronitom Lubeckim su, međutim, pratili dejstvo slušanja Mocarta na metabolizam 20 prevremeno rođenih, ali inače zdravih beba. Meren je njihov metabolizam u mirovanju tokom dva uzastopna dana slušanja Mocartove muzike po 30 minuta, i upoređivan sa merenjima iz dva naredna dana, obavljenim u tišini. Utvrđeno je da se između 10. i 30. minuta slušanja Mocartove muzike metabolizam beba usporavao do 13 odsto. Dr Lubecki smatra da se time potkrepljuju neke ranije tvrdnje da ova muzika podstiče rast beba, iako izraelski tim nije direktno merio težinu novorođenčadi. Ostaje da se utvrdi da li ovakvo dejstvo na prevremeno rođenu decu ima samo Mocartova muzika ili muzika uopšte.
Rak pluća sve više napada i nepušače
Iako postoji mišljenje da od raka pluća obolevaju isključivo dugogodišnji pušači, neka istraživanja pokazuju da je jedan od četiri obolela od ove bolesti u svetu nepušač, saopštila je farmaceutska kompanija „Astra Zeneka“ i dodala da je rak pluća vodeći uzročnik smrti među karcinomima, koji u svetu godišnje odnese skoro 1,2 miliona života.
Statistika pokazuje da je u Srbiji među obolelima oko 15 odsto nepušača, kao i da je došlo do znatnog smanjenja razlike u broju obolelih između muškaraca i žena. Godišnje se registruje više od 4300 novoobolelih, a najčešće oboleva populacija između 40 i 70 godina.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve