

Iz novog broja „Vremena“
Zašto drhtiš kad je deset-nula
Nedeljnik „Vreme“ u novom broju analizira kako su jedvite pobede vlasti u deset malih sredina zapravo pokazale da je uskoro kraj




Interesovanje za prekvalifikaciju
U Srbiji je u prvoj polovini godine više od 10.000 nezaposlenih izrazilo spremnost da se uključe u programe prekvalifikacije za poznate poslodavce, što je dvostruko više od mogućnosti obuke koju može da pruži Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ).
„Ove godine izdvojeno je 440 miliona dinara za besplatne programe obuke za nezaposlene za tržište rada i poznatog poslodavca, a planirano je da te programe prođe oko 4000 ljudi“, rekla je rukovodilac centra za dodatno obrazovanje NSZ-a Vesna Fabian, ističući da zbog tih ograničenih sredstava „NSZ ne može da isprati veliku obrazovnu potrebu nezaposlenih“.
Prema njenim rečima, prioriteti za učešće u programima prekvalifikacije koje organizuje NSZ imaju osobe sa suficitarnim zanimanjima, izbegla i raseljena lica, osobe bez kvalifikacija i dugoročno nezaposleni.
„Oko 50 odsto onih koji žele prekvalifikaciju je zainteresovano za kancelarijske poslove sekretara, poslovnih asistenata, administratora, knjigovođe, računovođe, ali je veliko zanimanje i za i poslove socijalne zaštite, poput geronto domaćica i negovateljica, kao i za usluge i kurseve za pedikira, manikira, kozmetičara, frizera“, kazala je Vesna Fabian.
Kako je dodala, prekvalifikacija ima i iz oblasti građevinarstva, poput zavarivača, rukovaoca građevinskim mašinama, keramičara, a često nakon završetka kursa obučeni radnici odlaze u inostranstvo, jer se i tamo vrednuju atesti koje dobiju na obukama.
Fabian je navela da za prekvalifikaciju za zanimanja poput pekara, mesara, poslastičara nezaposleni imaju pravo i na novčanu pomoć tokom besplatne obuke, ali i na povraćaj troškova prevoza.
Prekvalifikacija za proizvodna zanimanja, kako je dodala, zastupljenija je kada je u pitanju obuka za poznatog poslodavca koji je otvorio pogone i doveo novu tehnologiju za koju nema osposobljene radnike.
Drugi upisni rok
Drugi upisni rok na beogradskim državnim fakultetima počinje 1. septembra, a mesta ima za još 864 brucoša. Za budžetske studente ostalo je 283 slobodna mesta, a u drugom upisnom roku indekse će dobiti i 581 samofinansirajući student. Slobodnih mesta najviše ima na Poljoprivrednom fakultetu, koji može da upiše još 176 brucoša, a mesta ima i na Mašinskom, Rudarsko-geološkom i Tehnološko-metalurškom fakultetu. Nove studente mogu da prime i Pravoslavno bogoslovski, Šumarski, ali i Filološki i Učiteljski fakultet. Prijavljivanje za preostala upražnjena mesta trajaće 1. i 2. septembra. Prijemni ispiti polagaće se od 5. do 7. septembra, a rezultati i preliminarna rang-lista treba da budu objavljeni 8. septembra. Nakon podnošenja žalbi na preliminarne rezultate, konačne rang-liste drugog upisnog roka fakulteti će objaviti 12. septembra. Upis brucoša u drugom roku počeće 14. septembra i treba da bude završen do 16. septembra.
Besplatni udžbenici krajem nedelje


Pomoćnica ministra prosvete Vesna Fila izjavila je za agenciju Beta da bi do kraja nedelje većina osnovinih škola trebalo da dobije besplatne udžbenike za đake prva tri razreda. Ona je navela da su obezbeđeni i besplatni udžbenici za đake koji nastavu pohađaju na jezicima nacionalnih manjina. „Sve protiče kakao treba, do kraja ove nedelje većina škola imaće udžbenike, a do 1. septembra završićemo s distribucijom. Izdavači su imali pripremljene udžbenike, samo je trebalo tehnički organizovati distribuciju“, kazala je Fila. Prema rečima pomoćnice ministra prosvete, u osnovne škole u Srbiji biće dostavljeno više od 230.000 besplatnih udžbeničkih kompleta za đake prva tri razreda. Pojedine lokalne samouprave obezbedile su i dodatne besplatne udžbenike, pa će tako u Beogradu besplatne školske knjige dobiti đaci svih razreda osnovne škole.


Nedeljnik „Vreme“ u novom broju analizira kako su jedvite pobede vlasti u deset malih sredina zapravo pokazale da je uskoro kraj


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve