

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


"Zukorlić kaže da policija ne obavlja posao korektno zato što igra na kartu rasplamsavanja loših srpsko-bošnjačkih odnosa iz prošlosti, na koje su Bošnjaci ranjivi – ali zato treba ići u pravcu pomirenja, a ne suprotno"


Vanredno prošireno zasedanje Sabora Islamske zajednice u Srbiji održano je u nedelju 6. oktobra u Novom Pazaru. Skupu su osim članova Sabora prisustvovali glavni imami, predsednici Medžlisa odnosno opštinskih odbora, nastavnici verske nastave u školama i profesori vaspitno-obrazovnih ustanova Islamske zajednice.
Sabor je najoštrije osudio izdajničko delovanje grupe imama potpomognutih političkim i obaveštajnim faktorima koja ima za cilj cepanje i destabilizaciju institucija i sistema Islamske zajednice (IZ) u Srbiji, kaže se u zaključku Sabora i dodaje se da se daje puna podrška legalnim i legitimnim organima IZ-a sa glavnim muftijom Muamerom Zukorlićem na čelu. Data je mogućnost imamima i članovima pojedinih organa IZ-a da do prvog dana Bajrama (12. oktobra) učine teubu – pokaju se – pismenim putem. Sabor je, između ostalog, upozorio ministra vera, pravosudne i policijske organe na poštovanje zakona o crkvama i verskim zajednicama koji predviđa postojanje jedne tradicionalne Islamske zajednice i zabranjuje mogućnost nastanaka nove sa istim ili sličnim imenom na infrastrukturi i u objektima postojeće; u protivnom bi destabilizaciju Islamske zajednice pratile nesagledive posledice po stabilnost društva i regiona. Najoštrije je osuđeno neobjektivno informisanje beogradskih medija.
Sivi oblaci koji su cedili sitnu kišu po sandžačkom džematu kao da oplakuju ove krajeve u vremenu ramazana, koji je mesec pomirenja i opraštanja u islamu. Loše vreme u najavi nije sprečilo pristalice glavnog muftije Srbije Muamera Zukorlića da se okupe ispred Mešihata Islamske zajednice u Novom Pazaru. Skupu od tri hiljade ljudi prvo se obratio izaslanik reisa-el-uleme iz Bosne i Hercegovine Mustafe Cerića, koji je pročitao pismo podrške Zukorliću. U njemu se navodi da IZ BiH priznaje na čelu Islamske zajednice Srbije glavnog muftiju Zukorlića. Cerić je optužio vlasti u Beogradu za licemerno ponašanje i razbijanje Islamske zajednice. „U zakonu koga su oni doneli piše da može postojati samo jedna Islamska zajednica, a pokušavaju da ih proizvedu na desetine.“ Muftija je, obraćajući se prisutnima, rekao da se od njih traži da se odreknu Sarajeva i reisa Mustafe Cerića, da su im pocepali Sandžak i da mnogima smeta što u Novom Pazaru ima pametnih ljudi koji se ovde školuju. „Smetaju im naši univerziteti i nisu hteli da ih priznaju, da, smetaju im zato što na njima nema korupcije“, rekao je i dodao da im smeta i izgradnja džamija, ali da će ih graditi jer su im potrebne i da od njih neće odustati.
Muamer Zukorlić je rekao da su razbijanju IZ-a doprineli i kriminalci i narko-dileri koji daju drugoj strani obezbeđenje i automobile, zato što im nisu dozvolili da otkupljuju imovinu IZ-a. Po njegovim rečima, pre nekoliko meseci zatražio je od predsednika i premijera Srbije da mu se dostave dosijea imama koji su bili saradnici nekadašnje Udbe; dokumenta nisu dostavljena, ali se sad zna ko su oni, rekao je Zukorlić aludirajući na imame koji su protiv njega i direktno ih optužujući za izdaju.
U Prijepolju, gde je došlo do sukoba između Zukorlićevih i Zilkićevih pristalica, intervenisala je policija. Zukorlić se osvrnuo na ovaj događaj i pozvao svoje pristalice da sačuvaju džamije i ne daju ih onima koji dobiju razrešenja, dodajući da je „juče inspektor bezbednosti bio u glavnoj džamiji u Prijepolju. Neće oni imati dovoljno inspektora bezbednosti koliko ima vas da ih zaštite.“ Zukorlić je kritikovao beogradske medije zbog neobjektivnog izveštavanja koji su posvetili veliku pažnju skupu „održanom u kafanskoj atmosferi“ kada je formiran rijaset Srbije sa Ademom Zilkićem na čelu.
Zukorlić je rekao da je u ovom slučaju iskovana kompleksna zavera i pozvao državne organe da spreče cepanje Islamske zajednice.
Sekretar odbora Medžilisa Tutin Nusret Gusinac kaže da Zukorlićevi ljudi zastrašuju imame i lobiraju za pokajanje te da nema informaciju da se iko od imama pokajao. „Zukorlić neistomišljenicima lepi etikete“, kaže Gusinac i dodaje da je petnaest godina radio s imamima koje sad optužuje da su radili za državnu bezbednost. „Mi želimo da imamo Islamsku zajednicu na teritoriji države u kojoj živimo i ne znam zašto je to greh“, kaže Gusinac. „Svi smo išli u Sarajevo u školu i svi smo njeni đaci. Niko se ni od koga ne odvaja, kako to Zukorlić želi da predstavi.“
Reis-el-ulema Adem Zilkić za „Vreme“ kaže da je do raskola došlo zato što veliki deo sveštenstva i verinika neće Zukorlića i da između njega i Zukorlića postoji konceptualna razlika o uređenju Islamske zajednice, pošto se Zukorlić oslanja na Sarajevo. Povodom zahteva na pokajanje, Zilkić kaže da se u islamu niko ne kaje prema čoveku nego prema bogu, a da Zukorlićev zahtev za pismenim pokajanjem u stvari znači pismenu prisegu na vernost. Reis iz BiH priznaje sve reis-el-uleme iz bivše Jugoslavije osim iz Srbije – da bi kupio glasove iz Sandžaka, smatra Zilkić. „Zukorlić kaže da policija ne obavlja posao korektno zato što igra na kartu rasplamsavanja loših srpsko-bošnjačkih odnosa iz prošlosti, na koje su Bošnjaci ranjivi – ali zato treba ići u pravcu pomirenja, a ne suprotno.“
U nedelju oko deset uveče dvojica maskiranih napadača pretukla su čuvara regionalne televizije Fehima Bandžovića zato što je pokušao da ih spreči prilikom upada u prostorije televizije. Bandžovića su tukli palicama, a smešten je na hirurškom odeljenju novopazarske bolnice sa vidnim povredama na glavi i telu.
Nepoznati napadač sa maskom na licu napao je zaposlene u televiziji Jedinstvo, bejzbol palicom lomeći televizijsku tehniku sve dok nije prekinuo emitovanje programa. Direktor ove televizije Ramiz Etemović rekao je da je napadač potegao i repetirao pištolj na njega i zaposlene kada su pokušali da ga spreče. On je apelovao na organe vlasti da se otkriju počinoci i kazne kako se ovakvi incidenti ne bi ponavljali.
Oba ova napada verovatno su povezana sa emitovanjem emisije u kojoj je učestvovao novoizabrani reis-el-ulema za Srbiju Adem Zilkić. Napad su osudile novopazarske nevladine organizacije, informativna služba opštine, Mešihat Islamske zajednice i drugi.


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve