

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Nevreme je zahvatilo centar grada, a nisu pošteđena ni pojedina sela oko Gornjeg Milanovca. U Kragujevcu stradali automobili i stambeni objekti
Jako nevreme praćeno obilnim gradom veličine oraha zahvatilo je oko 17 časova teritoriju Gornjeg Milanovca.
Nevreme je zahvatilo centar grada, a nisu pošteđena ni pojedina sela. Meštani navode da je mnogima je uništena letina.
„U Širokom polju je padao oko 20 minuta i sve je omlatio”, rekao je za Tanjug lokalni stanovnik Todor Jokić.
View this post on Instagram
Grad i u Kragujevcu
Nevreme praćeno jakim vetrom i gradom veličine oraha, pogodilo je i Kragujevac i trajalo do 18 časova, nanelo je štetu na automobilima i stambenim objektima, ali za sada nema informacijama o njenim razmerama.
Kako je FoNetu rečeno u Metereološkoj stanici Kragujevac, udari vetra dostizali su 18 metara u sekundi, što je 64 kilometara na sat, a za 15 minuta palo je 18 litara kiše po metru kvadratnom.
Prema informacijama sa društvenih mreža, pored automobila i stambenih objekata stradale su i bašte u prigradskim naseljima, a vetar je prema prvim informacijama pokidao i delove niskonaponske mreže u okolnim selima, koja su trenutno bez struje.
View this post on Instagram


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve