

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju
I u radnoj nedelji od 10. do 14. aprila pokazalo se da veliki broj akcionarskih društava u Srbiji i dalje posluje po principima bliskim društvenim preduzećima. Drugim rečima, akcionari se baš ne mogu pohvaliti zaštitom sopstvenih prava. Malverzacije, koje su srednje ime izvesnog broja rukovodilaca i/ili većinskih vlasnika, postale su svakodnevica srpskog akcionarstva i samo krupniji slučajevi mogu skrenuti pažnju javnosti.
Prošlonedeljno privođenje direktorke Poštanske štedionice logična je posledica dugotrajnih nepravilnosti u poslovanju ove institucije na koje je još pre nekoliko meseci ukazivala Narodna banka Srbije. Akcije ove kompanije u žiži su investitora, ne samo zbog ovog slučaja već i zbog dokapitalizacije koja se vrši mimo Beogradske berze i to po ceni koja je više nego dvostruko niža od berzanske. Tokom prošle nedelje ova banka je izgubila četiri odsto na vrednosti okončavši sedmicu sa 25.900 dinara po akciji. Ostale bankarske akcije koje su unazad pola godine najatraktivnija berzanska roba, zabeležile su blagi rast za razliku od ostatka tržišta.
Dokapitalizacija Poštanske štedionice koja se završava ove nedelje, jedan je od razloga što je veliki broj investitora rešio da ojača novčanu poziciju svog portfelja obojivši akcije velikog broja emitenata u crveno. Indeks slobodnog berzanskog tržišta zabeležio je neslavan rekord u broju uzastopnih dana sa opadajućom vrednošću. Od likvidnijih akcija u ovim negativnim promenama prednjačio je Imlek, koji je ponovo iznenadio svoje akcionare dostižući devetomesečni minimum od 1000 dinara po akciji. Ova kompanija je i zvanično objavila gubitak u poslovanju nakon astronomske dobiti godinu dana ranije. Međutim, Imlek je objavio i rast poslovnih prihoda, pa to i nepromenjene okolnosti u mlekarskoj industriji daju za pravo akcionarima ove firme da sumnjaju u objektivnost iskazanih izveštaja. Ovim je samo još jednom potvrđen najveći problem domaćeg sekundarnog tržišta: kvalitet i dostupnost javnih informacija.


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve