

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


I u radnoj nedelji od 10. do 14. aprila pokazalo se da veliki broj akcionarskih društava u Srbiji i dalje posluje po principima bliskim društvenim preduzećima. Drugim rečima, akcionari se baš ne mogu pohvaliti zaštitom sopstvenih prava. Malverzacije, koje su srednje ime izvesnog broja rukovodilaca i/ili većinskih vlasnika, postale su svakodnevica srpskog akcionarstva i samo krupniji slučajevi mogu skrenuti pažnju javnosti.
Prošlonedeljno privođenje direktorke Poštanske štedionice logična je posledica dugotrajnih nepravilnosti u poslovanju ove institucije na koje je još pre nekoliko meseci ukazivala Narodna banka Srbije. Akcije ove kompanije u žiži su investitora, ne samo zbog ovog slučaja već i zbog dokapitalizacije koja se vrši mimo Beogradske berze i to po ceni koja je više nego dvostruko niža od berzanske. Tokom prošle nedelje ova banka je izgubila četiri odsto na vrednosti okončavši sedmicu sa 25.900 dinara po akciji. Ostale bankarske akcije koje su unazad pola godine najatraktivnija berzanska roba, zabeležile su blagi rast za razliku od ostatka tržišta.
Dokapitalizacija Poštanske štedionice koja se završava ove nedelje, jedan je od razloga što je veliki broj investitora rešio da ojača novčanu poziciju svog portfelja obojivši akcije velikog broja emitenata u crveno. Indeks slobodnog berzanskog tržišta zabeležio je neslavan rekord u broju uzastopnih dana sa opadajućom vrednošću. Od likvidnijih akcija u ovim negativnim promenama prednjačio je Imlek, koji je ponovo iznenadio svoje akcionare dostižući devetomesečni minimum od 1000 dinara po akciji. Ova kompanija je i zvanično objavila gubitak u poslovanju nakon astronomske dobiti godinu dana ranije. Međutim, Imlek je objavio i rast poslovnih prihoda, pa to i nepromenjene okolnosti u mlekarskoj industriji daju za pravo akcionarima ove firme da sumnjaju u objektivnost iskazanih izveštaja. Ovim je samo još jednom potvrđen najveći problem domaćeg sekundarnog tržišta: kvalitet i dostupnost javnih informacija.


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve