

Izbori
Sedam sati avionom da bi glasali na srpskim izborima
U velikim zemljama građani Srbije imaju problem jer su mesta za glasanje dosta udaljena. Kako da se organizuju u skladu sa zakonom


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani
Specijalno za “Vreme” iz Banjaluke
Prijavljivanje građana za glasanje u inostranstvu je nezakonita, ali uobičajena praksa u dosadašnjim odnosima među sestrinskim partijama sa obje strane Drine. Za izbore u Srbiji mogu se prijaviti građani iz Republike Srpske koji imaju prebivalište i državljanstvo Srbije, i to lično. Ni u kom slučaju to ne mogu, u njihovo ime, raditi “članovi mobilnog tima” SNS-a očitavajući njihovu “srbijansku” ličnu kartu.
Centar za istraživanje transparentnosti i odgovornosti CRTA objavio je audio-snimak u kojem se Sara predstavlja kao aktivistkinja Srpske napredne stranke (SNS) Banjaluka, nudeći građanima Republike Srpske koji posjeduju dvojno državljanstvo “pomoć” prilikom prijavljivanja za glasanje na predstojećim izborima u Srbiji. Slučaj “Sare iz SNS-a Banjaluka” otvorio je brojna pitanja, prevashodno ono o tome kako su stranke unatoč rigoroznom zakonu o zaštiti ličnih podataka, dospjele do istih i u koje svrhe će ih (zlo)upotrijebiti. Istovremeno je podsjetio na beogradske izbore 2023. godine, kada je desetine hiljada birača iz Bosne i Hercegovine organizovano glasalo u susjednoj državi. Sara je unaprijed znala da osoba koju je pozvala ima dvojno državljanstvo, što je pozivana osoba i potvrdila. Otkud joj ta informacija, ostaje nepoznanica. Ali Anđela, čiji broj telefona je registrovan na kabinet generalnog direktora Mtel-a, kompanije u vlasništvu države Srbije, pozivala je korisnike ove kompanije pitajući ih da li posjeduju dvojno državljanstvo, zloupotrebljavajući lične podatke i povjerenje korisnika ove mreže. I to je novo normalno.
NAPREDNA SRPSKA PREVIRANJA
Do objavljivanja sadržaja Sarinog poziva, Srpska napredna stranka, osnovana 2009. godine uz podršku istoimene stranke iz Srbije i njenih predsjednika i potpredsjednika Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića, bila je nevidljiva u javnom prostoru Republike Srpske. Na izbornoj skupštini 2010. godine, u prisustvu Tomislava Nikolića, za njenog predsjednika izabran je Adam Šukalo, koji je danas savjetnik predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića za regionalna pitanja. Šukalo je podržavao pokret “Pravda za Davida” i do 2018. godine bio (samostalni) narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Mandat je dobio i u Narodnoj skupštini Srbije 2020. godine. U septembru 2022. godine je, sa još pet osoba, bio priveden u Banjaluci zbog postojanja sumnje da su izvršili krivično delo “nedozvoljen uticaj na birače” – kupovinu glasova ili podmićivanje pred izbore. Pod policijskim nadzorom su tada bili i bivši rukometaš Vladimir Mandić (uticajni član Glavnog odbora SNS u Srbiji), Slobodan Lazović i Zlatko Selimović iz Trebinja, te Dejan Slijepčević iz Gacka. Dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka objavio je da “je od strane policijskih službenika MUP Republike Srpske, Uprave kriminalističke policije, obaviješten o postojanju operativnih saznanja da postoji mogućnost uticaja na birače od strane šest lica, koji će biti ispitani na te okolnosti. Šest lica je informativno ispitano, a nakon ispitivanja lica su napustila službene prostorije MUP-a RS”. Pomenuta lica nisu bila pozvana na razgovor u Tužilaštvo. Javno se, a i medijski, šuškalo da je priveden po nalogu Milorada Dodika jer je bušio SNSD-ovu utvrdu u Republici Srpskoj.
Godine 2011, nakon loših rezultata Srpske napredne stranke na opštim izborima 2010, dolazi do smjene Šukala sa mjesta predsjednika, te je preuzima Zvorničanin Jovan Mitrović. Šukalo to osporava, ali nakon sudskih presuda 2013. Mitrović je potvrđen kao predsjednik stranke. Potom Šukalo osniva svoju, Naprednu Srpsku (NS).
Sudska previranja prate stranku sve do 2018. godine kada se u Srpsku naprednu stranku ujedinjuje pet različitih nijansi naprednjaka – izvorne, jedinstvene, radikalne i dodatno napredne. Godine 2018. predsjednik ujedinjenih naprednjaka postaje bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Darko Matijašević, koji će se te godine kandidovati za entitetskog predsjednika. Tada stranka bilježi svega 3.595 glasova i ostaje da djeluje vanparlamentarno sa osvojenih oko 0,50 odsto glasova. Najbolji izborni rezultat zabilježila je na opštim izborima 2014. godine sa osvojenih 2,11 odsto glasova.
Objave na veb stranici stranke datiraju iz 2020. godine. Šest dugih godina šutnje do Sarine pojave.
NEKAŽNJIVOST HRANI BEZAKONJE
Podršku politički slabašnoj stranci logistički pruža Mtel angažovanim prikupljanjem ličnih karata građana Republike Srpske. Tako je nedavno na mejling listu poslovnih korisnika Mtel-a, sasvim sigurno greškom, stigao imejl sa kopijama ličnih karata i zahtjevima za upis u birački spisak radi glasanja u inostranstvu. Ubrzo je imejl koji je ishitreno poslat na adrese više od 60 zaposlenih u kompaniji obilježen kao virus, a svi koji su ga primili testirani su kako bi se utvrdilo da su “zaraženi imejl” izbrisali i uništili. Građani Prijedora bili su prijavljeni sa mjestom prebivališta najviše u Zemunu, potom i u Beogradu, Novom Sadu i Novom Bečeju.
Pavle Dimitrijević iz Crte je u bosanskohercegovačkim medijima upozorio na to da je “nekažnjivost jedan od ključnih problema, s obzirom da tužilaštva ili ne preduzimaju nikakve radnje ili nalože policiji da prikupi određene podatke, a onda policija na to ne odgovara”. Po njegovom mišljenju, “nepostupanje institucija dodatno urušava povjerenje u izborni proces”:
“Ono što je svakako problematično je da svako odsustvo reakcije institucija, zapravo, ohrabruje one koji žele da naruše integritet izbora i da sprovode različite vrste mahinacija. I naravno da to onda posljedično negativno utiče na povjerenje građana, koje je i sada na veoma, veoma niskom nivou”.
I kada dođe do sudskog epiloga, kao što je to bilo u procesu u Doboju, po pravilu presude idu u korist onih koji su bili dio izborne prevare. Svaka sličnost je slučajna iako su modeli prepoznatljivi. Pet godina nakon poništavanja lokalnih izbora u Doboju 2020. godine, na sudu je dokazano da se krađa glasova na izborima odvijala po istom modelu na svim biračkim mjestima – dopisivanjem glasova birača koji nisu izašli na izbore i glasanjem umrlih, koji nisu izbrisani iz biračkog spiska. Sudska presuda kaže da za utvrđena krivična djela niko nije kriv.
Podignuto je 67 optužnica protiv 350 lica, a Osnovni sud u Doboj je donio 27 oslobađajućih presuda za 139 lica i samo jednu uslovnu presudu protiv dvije osobe. Većina presuda je doneta po istom obrascu – izborne prevare su dokazane, ali nisu utvrđeni dokazi da su za prevare krivi članovi biračkih odbora. Transparency international BiH je analizirao 22 presude i utvrdio da je u svim slučajevima materijalnim dokazima i izjavama svjedoka Tužilaštvo uspjelo dokazati da se izborna volja građana najčešće prekrajala po dva scenarija: glasanjem u ime birača koji nisu izašli na izbore, najčešće onih koji žive u inostranstvu i glasanjem u ime umrlih lica koja nisu izbrisana sa biračkog spiska. I pored “osnovane sumnje” u članove biračkih odbora, oni su ostali u izbornoj administraciji. A nalogodavcima ni traga.
Bez obzira da li to bila Sara iz skoro pa fantomske Srpske napredne stranke Banjaluka, koje gotovo da nema u javnom i političkom prostoru Republike Srpske ili Anđela, koja je zvala sa broja koji je registrovan na kabinet generalnog direktora Mtela, lični podaci i povjerenje korisnika su ozbiljno zloupotrijebljeni u političke svrhe. Po dobrom starom običaju, za to niko neće odgovarati, jer onaj koji posjeduje političku moć gospodari životima podanika i njihovim ličnim podacima. Tako uostalom izgleda futuristički pogled u izborni proces. Problem novog normalnog je taj što se niko ne usuđuje dovesti u pitanje idolopoklonstvo partijskom i nacionalnom vođi. Šta preostaje građanima? Da svoja lična dokumenta čuvaju kao oči u glavi i ne daju ih nikome na uvid, posebno ne onima koji nemaju nikakvo zakonsko pravo da im to traže, da se čuvaju “ubačenih i zlonamjernih virusa” i da ih preventivno odmah izbrišu radi sopstvene sigurnosti, da ne vjeruju čudima uvezenim sa mrskog Zapada kao što su skeneri i da nikako ne očekuju reakciju tužilaštva u Banjaluci, koje bi trebalo da istraži da li su Sara i Anđela izlovani primjeri ili je riječ o nekoj masovnoj nezakonitoj šemi.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


U velikim zemljama građani Srbije imaju problem jer su mesta za glasanje dosta udaljena. Kako da se organizuju u skladu sa zakonom


Rumunska partija pozvala je sve pripadnike nacionalne manjine, kao i celokupnu javnost, da prepoznaju važnost ovog trenutka i da na predstojećim parlamentarnim izborima svoj glas daju listi „Studentska lista - Studenti pobeduju"


Kolona koja je krenula od Rektorata stigla je do sedišta Republičke izborne komisije. Ispred ulaza, studenti su uz trubače zaigrali kolo. Neuobičajena atmosfera za predavanje izborne liste: bez usiljenosti, klasičnih političkih govora i naučenih stranačkih koreografija. Više je ličilo na spontano slavlje nego na početak zvanične izborne procedure. Kutije su zatim podigli predstavnici studenata sa svih univerziteta u Srbiji. Pored njih se nalazila maketa beogradskog Pobednika, koji je takođe držao kutiju sa potpisima. Potpisi više nisu izgledali kao mrtvo slovo na papiru. Ljudi koji su ih nosili govorili su da pred sobom nose nadu čitave Srbije


Odluka studentskog pokreta da svoju ogromnu društvenu energiju prevede u izbornu politiku trenutno je najvažniji politički eksperiment u Srbiji, ako ne i šire


Naši političari nisu profesionalni, već hronični političari. Hajde da im u Skupštini ponudimo obrazovni program. Možda zvuči detinjasto, ali ako ljudi sa ove liste pokažu zbog čega su tu i budu vodili računa o tome šta govore, nisam siguran da rijaliti može da pobedi
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve