Na severnoj polulopti, dakle i u Srbiji, gde će pred zimu naići prvi veliki talas epidemije novog gripa H1N1, vlada "tihi momenat" u kojem od planova i pripreme država za najveću pošast ovog veka zavisi kako i koliko će stanovnika preživeti
LEK DECENIJE: Vilijam Berns i…
U septembru će, bar prema prognozama svetskih virusologa i zdravstvenih organizacija, sve države kojima po planetarnom rasporedu sleduje zima zahvatiti prvi veliki talas pandemije novog grupa iz serije A, H1N1. Ovog meseca u Srbiju bi takođe trebalo da stigne veća količina oseltamivira (fabrički naziv tamiflu), što bi uz 85.000 kutija koje je država kupila još pre tri godine bilo dovoljno za lečenje oko tri odsto populacije. Tamiflu švajcarskog Rochea poznat je i u našoj zemlji i u svetu, valjda zato što je korišćen u lečenju sezonskih vrsta gripa, pa se o njemu, ali i o budućoj epidemiji tzv. meksičkog gripa gotovo sve zna. Direktorka za komunikacije srpskog ogranka Rochea Dragana Nikolić kaže za „Vreme“ da je Svetska zdravstvena organizacija (WHO) počela pripreme za pandemiju još 2001. godine, jer su njeni stručnjaci procenili da će prva epidemija planetarnih razmera u ovom veku nastupiti već u njegovoj prvoj deceniji. Dabome, nije se znalo koji virus i kad će nas zadesiti, ali mnoge države su i pre objave najvišeg stepena pandemije (11. juna od strane WHO-a) nabavile dovoljnu količinu tamiflua za veći deo svog stanovništva. Sve što se do sada zna o novom gripu i dejstvu tamiflua rečeno je 7. septembra u Bazelu, na svetskom brifingu za medije, a direktor proizvođača ovog leka (Divizije Roche Pharmaceuticals) Vilijam Berns posebno je istakao dobru saradnju vlada, NVO-a, zdravstvenih organizacija i proizvođača lekova 96 zemalja sa ovom multinacionalkom. On je rekao da Roche nema zalihe tamiflua, veći deo je prodao WHO-u, koji prema svom planu prodaje ovaj lek državama. Takođe, kako reče Berns, Roche maksimalno može da proizvede 400 miliona kutija tamiflua godišnje, tako da su najbolje prošle države koje su ranije, a po preporuci WHO-a, nabavile ovaj antivirusni preparat. Preporuka WHO-a je da svaka zemlja nabavi tamiflu za 25 odsto svoje populacije i, kako je rečeno u Bazelu, to su uspele samo bogatije države (videti tabelu). Tamiflua, nažalost, neće biti za veći deo svetske populacije, ne samo zato što svi nemaju para da ga plate nego i zbog toga što ga nema dovoljno. Kako je naveo Vilijam Berns, Roche je poklonio 11 miliona kutija tamiflua WHO-u za pomoć najsiromašnijim delovima planete, ali je i za ovaj lek – mada je još uvek zaštićen patentom – izdao licence za proizvodnju u fabrikama u Kini, Indiji i Južnoj Africi i voljan je za dalju saradnju sa farmaceutskim kućama širom sveta. Dragana Nikolić pak smatra da je ova kuća, na koju se kao i na sve farmaceutske gleda kao na „loše momke“, uradila sve u skladu sa preporukama WHO-a.
…proizvodnja tamiflua
STRAH ZA TREĆINU PLANETE: Do prošle sedmice u svetu je na kliničkom lečenju od virusa H1N1 bilo 270.813 ljudi, ali je na konferenciji u Bazelu izneta procena da je novim gripom zaraženo oko pet miliona osoba. Prema prognozama UN-a, od ovog gripa oboleće oko dve milijarde ljudi ili trećina svetske populacije, od čega će tri do pet miliona osoba imati komplikacije i predviđa se da deset odsto njih neće preživeti. U Srbiji se očekuje da pandemija zahvati oko dva miliona ljudi, a do sada nabavljenih i naručenih lekova neće biti za sve. Naime, država će za lečenje o svom trošku ukupno imati antivirusnih preparata za tri odsto populacije, ali će dodatne količine obezbediti ovdašnji distributeri. Očekuje se da cena jedne kutije (deset kapsula, što je dovoljno za lečenje gripa) neće preći 3000 dinara i da će prva komercijalna tura tamiflua stići u naše apoteke u oktobru.
DOBAR, AKO NE MUTIRA: Na severnoj polulopti vlada, kako reče Berns, „tihi momenat“ u kojem od planova i pripreme država za najveću pošast ovog veka zavisi kako i koliko će stanovnika preživeti. „Dobra vest je da se od ovog gripa ne umire lako i da svaka osoba sama sebi najviše može da pomogne. Najvažnije su preventivne mere i da se izbegne panika“, smatra Berns. Zdravstveni ekspert iz Kanade Anan Kumar je rekao da je virus H1N1 blag i da će biti lak za lečenje sve dok ne mutira. Inkubacija traje do sedam dana, prvi simptom je suvi kašalj, ali je problem što virus ide direktno na pluća pa je za teže obolele neophodna primena respiratora, a ona je moguća samo na intenzivnoj nezi u bolnicama. Kumar tvrdi da rani tretman gripa tamifluom garantuje izlečenje osoba koje inače ne pate od nekih težih bolesti. Za to je dovoljna jedna kutija tamiflua. On ne preporučuje tamiflu kao preventivu i smatra da je najveća opasnost od novog gripa to što se brzo širi. Prema Kumarovim rečima, najugroženiji su mladi i sredovečni ljudi, trudnice, dojilje, gojazne i osobe sa visokim krvnim pritiskom, pušači, dijabetičari, astmatičari i pacijenti sa slabim imunitetom. Od zdravih osoba, u prvu rizičnu grupu spadaju deca i žene. Kako je rekao vođa tima Rochea za pandemiju Dejvid Redi, tamiflu je bezbedan za decu i ova kompanija je za njih napravila kapsule od 30 i 45 miligrama (za odrasle 75 miligrama). „Dužina bolesti zavisi od organizma, a za blaže oblike gripa H1N1 tamiflu treba da koriste samo osobe iz rizičnih grupa“, zaključio je Redi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uključio sam radio, neku hrvatsku stanicu – Franjo Tuđman je upravo slao poruku Srbima da ostanu u svojim kućama, jer je počela akcija “Oluja”. U tom trenutku, a bilo je 5:02, 4. avgusta, započela je kanonada i nestalo struje, tako da Tuđmanovu poruku nisam saslušao do kraja. Jaka eksplozija odjeknula je u blizini – ležeći na podu, video sam kroz prozor da je pogođena zgrada u komšiluku poznata kao S-13, najviša u Kninu. Nigde u blizini nije bilo ni jednog jedinog vojnog objekta
Moji roditelji nikada nisu dozvolili da odlazak u Knin i Hrvatsku preraste u nedostižnu nostalgiju – na čemu sam im ja izrazito zahvalan – već se zadržavao u granicama posjete onima koji su se vratili. O ratu nikada nisu i ne pričaju mnogo, već su se uvijek vodili sjećanjima na predratni period života. Samo na moje veliko insistiranje počeo sam da kroz godine dobijam svjedočenja iz ratnih godina
Osim što su zaduženi da usmeravaju i legitimišu Vučićevu samovolju, to su ljudi kojima građani dolaze pod prozore da im zvižde. Po zemlji u kojoj se ministri kreću u tajnosti, poput razbojnika, sastaju sa lokalnim jatacima, pa brzo beže natrag. U Knjaževcu ih je čuvala Žandarmerija kada su obeležavali sto dana rada. Zato – poslednja Vučićeva vlada. Teško da će naći još voljnih da ih on ponižava, a građani preziru
U Srbiji su legalizovani lažni izbori, ona po tome nije izuzetak, ali ako je ikada postojala živa volja u narodu za promenom, taj moment se upravo događa. Ljudi kao da osećaju da ako to ne bude sada, predaja je potpisana i ostatku Srbije sledi ono što se dogodilo Srbima na KiM: sporo ali sigurno odumiranje zajednice koja nema nikakvu budućnost
Geopolitička retorika o “istočnom putu” sve je glasnija i potencijalno opasnija. Briks se u Srbiji promoviše kao svojevrsna alternativa Evropskoj uniji, ali bez jasnog objašnjenja šta on zapravo podrazumeva i da li uopšte išta konkretno nudi. Za razliku od EU, Briks nije ni savez ni sistem. To je klub za deklarativno svrstavanje, ne za suštinski razvoj
Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend
Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima
Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!