

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu




Otkako je preuzeo mandat, ministar životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić je vrlo često pominjao Bor. U više razgovora za „Vreme“ povodom raznih incidenata, pre svega onih koji se odnose na aerozagađenje u Pančevu, ministar je spominjao kako mediji predimenzioniraju pojedine probleme, zaboravljajući koliko je ozbiljna ekološka situacija u Boru o kojoj niko ne govori. Zato ima izvesne ironije u tome da je upravo priprema ove priče o Boru ministra zatekla daleko van Srbije, u Njujorku, na konferenciji Ujedinjenih nacija. Međutim, to ga nije sprečilo da bar elektronskim putem sa daljine odgovori na pitanja „Vremena“ o stanju u Boru, sad kad se to najzad otvorilo kao tema, što je uključilo i naše pitanje o tome da li je Srbija zaboravila Bor. „Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja je u prethodnom periodu ostvarilo određene rezultate, a samim tim pokazalo da je rešavanje problema u oblasti zaštite životne sredine Bora jedan od osnovnih prioriteta našeg rada. Dakle, pojednostavljen odgovor na vaše pitanje je – Srbija nije zaboravila Bor, niti će ga zaboraviti“, odgovorio je ministar Dulić.
„VREME„: Da li se ekološki paket za Bor finansiran sa 43 miliona iz sredstava Svetske banke realizuje u dobrom tempu?
OLIVER DULIĆ: Projekat Svetske banke se realizuje u tempu koji možemo oceniti kao dobar, ali on može biti i bolji. Planirane aktivnosti na projektu odvijaju se po dinamici određenoj u dokumentima Project Apriasal Document i Project Operational Manual, koji su poslužili kao tehnička podloga za potpisivanje ugovora između Svetske banke i Republike Srbije o uzimanju kredita i zajma u vrednosti od 43 miliona dolara. Brži napredak u realizaciji projekta očekujemo nakon donošenja odluke Kanadske kreditne banke u vezi s kreditom Republici Srbiji u iznosu od 130 miliona dolara, za izgradnju nove topionice u Boru, i kasnijeg potpisivanja ugovora sa Vladom Republike Srbije.
Kako republička inspekcija inače reaguje na povećano SO2 zagađenje?
U slučajevima povećanog aerozagađenja poziva se upravnik topionice ili smenski tehnolog i zahteva preduzimanje hitnih mera za njegovo smanjenje, shodno usvojenom Akcionom planu. Do sada su odgovorni u topionici preduzimali neophodne mere odmah, a to podrazumeva obaranje konvertora. Ukoliko to ne bi dalo rezultat, zaustavljan je rad reaktora, kao i povećanje vuče gasova u fabrici sumporne kiseline. Rad reaktora se može zaustaviti bez oštećenja, a tada se smanjuje loženje na plamenoj peći na tehnološki minimum. Rad konvertora se ne može zaustaviti konačno, već se vrši njihovo obaranje od 10 do 20 minuta, ili ubacivanje hladnog materijala, čime se smanjuje emisija gasova na minimum. Posle 20 minuta ponovo se aktivira konvertor. Takvim radom uz nekoliko obaranja konvertora postupak se privodi kraju. Proces traje od tri do četiri sata.
U slučajevima kada se povećana koncentracija sumpor-dioksida ne evidentira na mernoj stanici a građani prijavljuju aerozagađenje, reaguje se odmah i lokaciju obilaze smenski tehnolog topionice i inspektor za zaštitu životne sredine.
Da li inspekcija ima ikakvog uticaja na zaustavljanje rada u topionici kad vremenske prilike nisu povoljne i gasovi se spuste na grad?
Tokom 2009. godine izvršeno je 179 inspekcijskih nadzora u RTB-u Bor d.o.o. TIR Topionica. U poslednjih godinu dana nije bilo nepostupanja po nalogu inspektora.
Koliko je krivičnih, a koliko prekršajnih prijava podneto protiv odgovornih lica i RTB–a tokom poslednje godine?
Tokom 2009. godine Opštinskom javnom tužilaštvu u Zaječaru podnete su protiv RTB-a Bor ukupno četiri prijave za privredni prestup zbog aerozagađenja. Prijave su podnete na osnovu izveštaja rezultata izvršenih merenja od strane ovlašćenog instituta Zavoda za javno zdravlje „Timok“ Zaječar.
Zašto opština Bor ne naplaćuje takozvanu „rudnu rentu“ od RTB–a?
Rudna renta je u nadležnosti Ministarstva rudarstva i energetike, pa Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja nema evidenciju tih prihoda.
Šta se dogodilo sa planom da se u okviru ekološkog programa izvrši kontrola zdravlja svih stanovnika Bora?
Nismo odustali od ideje za realizaciju zdravstvene kontrole stanovništva Bora. Inicijalni kontakti sa Ministarstvom zdravlja već su uspostavljeni.
Standard stanovnika Bora u velikoj meri zavisi od rada RTB–a Bor. Kako pronaći održivo rešenje ekološkog problema u Boru?
Realizacijom projekata iz oblasti zaštite životne sredine i uvođenjem novih tehnologija, u Boru će se poboljšati ne samo stanje životne sredine već i socioekonomska situacija, koja je trenutno vrlo nezavidna. Ovaj optimizam se temelji na činjenici da se nalazimo pred realizacijom velikog projekta za izgradnju nove topionice u Boru, dok je u toku realizacija projekta Svetske banke na remedijaciji urgentnih ekoloških žarišta i prekvalifikaciji viška zaposlenih radnika. Tačnije, njihovom angažovanju na sanacionim i remedijacionim radovima. Tome dodajemo i niz manjih projekata iz domena zaštite životne sredine, čija je realizacija planirana.
U poslednjih deset godina iz Bora se odselila trećina stanovništva, jednim delom i zbog ekologije. Kako zaustaviti odliv stanovništva?
Odliv stanovništva će se zaustaviti ostvarivanjem koncepta zdrave životne sredine i jačanjem proizvodnih kapaciteta uz neophodno uvođenje novih, najbolje dostupnih tehnika (BATova) i tehnologija. To će omogućiti i otvaranje novih radnih mesta.
Kakva je vaša saradnja sa ekološkim organizacijama u Boru, a kakva sa lokalnom samoupravom?
Saradnja sa ekološkim organizacijama postoji, a omogućeno im je da prisustvuju na sastancima Radne grupe. Time im je pružena mogućnost da aktivno učestvuju, daju predloge i zapažanja, kao i da dobiju odgovore na postavljena pitanja od najodgovornijih ljudi iz ministarstava zaduženih za posebne resore u oblasti zaštite životne sredine. Svaki zahtev ekoloških organizacija uredno se razmatra i u domenu odgovornosti i kompetencija obezbeđuje odgovor, što je u potpunosti u skladu sa politikom Ministarstva koje se oslanja na transparentnost u radu i izgradnju partnerskih odnosa sa nevladinim sektorom i stručnom javnošću.
Saradnja sa lokalnom samoupravom je solidna, ali generalno mora biti mnogo bolja. Aktivnosti koje je Ministarstvo preuzelo na unapređenju stanja životne sredine na prostoru Bora i koje će tek preuzeti moraju biti jasnije i kvalitetnije podržane od strane lokalne samouprave. Naglašavam da su u svojstvu članova Radne grupe i predstavnici lokalnih samouprava Bora i Majdanpeka.


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve