

Podkast
Intervju Vremena – Glasovi pobune: Zoran Kesić
U ovoj epizodi Glasova pobune za Intervju Vremena, Zoran Kesić govori o tome da li su se stekli uslovi da njegova emisija „24 minuta” pređe na RTS




Danka Nešović, v. d. direktorka Pete beogradske gimnazije, dobitnica je Svetosavske nagrade za “izuzetno zalaganje u domenu profesionalnog javnog delovanja”. (Ne)jasno je čime je v. d. tu nagradu zaslužila
U februaru 2025. Danka Nešović postavljena je na funkciju v. d. direktora Pete beogradske gimnazije. To je izazvalo veliku buru, posebno među učenicima i profesorima ove gimnazije. Prvog radnog dana Danka Nešović je sazvala nastavničko veće koje su skoro svi profesori odmah napustili. Ona se potom zaključala u svoju kancelariju, čija su vrata tom prilikom gimnazijalci izlepili sendvičima. Aktuelne generacije učenika u “Petoj” već su bile proučile njen profil na društvenim mrežama (pre svega na Instagramu) i zapazile da taze v. d. direktorka, u ličnom predstavljanju, preferira pseudonim “Drone Lady Danka”. Ona se i profesorima predstavljala kao “Drone Lady”. Otpor prema njoj je gotovo odmah počeo; učenici su zahtevali da Danka Nešović ne bude na direktorskoj funkciji. Gimnazijalci, pre svih – maturanti, bili su svesni da su profesori u mnogo rizičnijoj poziciji spram njih, pokušali da ih ne uvlače u svoju pobunu. Prvi radni dan direktorka je okončala tako što je pozvala Hitnu pomoć kako bi se “izvukla” iz zgrade. Njoj je navodno pozlilo, ali slabo ko je poverovao u to. Sagovornici za “Vreme” napominju da Danka Nešović i dan-danas priča o svom prvom radnom danu ističući koliko je već tada bila ugrožena, pa je i Hitna pomoć morala da interveniše. Oni napominju da je i u drugim nastupima v. d. direktorka pokazivala sklonost da, bez jasnog pokrića, pravi žrtvu od sebe.
BLOKADE I “VELIKO ČIŠĆENJE” NASTAVNIKA
Maturanti su ušli u blokadu u decembru 2024, a po završetku zimskog raspusta pridružili su im se i učenici prvo treće, a onda i učenici prve i druge godine. U martu 2025. učenici su stupili u potpunu dvadesetčetvorosatnu blokadu. Profesori su spavali u zbornici dok su đaci od učionica napravili spavaonice. Peta beogradska gimnazija postala je žarište srednjoškolskih blokada. Kako je vreme odmicalo, intenzitet pobune počeo je da opada. Blokada je trajala gotovo pola godine. Obustavljena je tri meseca nakon stupanja na funkciju vršioca dužnosti Danke Nešović, u maju 2025, a učenici su se vratili u školu. Tada počinje velika represija i prvi profesori dobijaju otkaze (mada se u javnosti rado koristi eufemizam – suspenzije). Trebalo je privesti kraju školsku godinu, te su učenici ocenjivani pod neformalnim geslom “samo da se školska godina završi”. Učenici su polagali lake testove, a nemali broj profesora je želeo da se ocenjivanje što pre privede kraju kako bi izbegli suočavanje sa v. d. direktorkom. Na osnovu iskustva, sagovornici ističu da je razgovor sa Dankom Nešović, posebno ako je direktorka u sagovorniku videla nekog ko donosi makar i potencijalni problem, imao oblik jasnog šikaniranja. Oni koji su kroz to prošli ističu utisak da je ona dete zarobljeno u telu odrasle osobe.
Represija se ponovo zahuktava na početku tekuće školske godine. Danka Nešović se obrušava na profesore koji su se isticali tokom blokade. Veliko “čišćenje” zvanično počinje u septembru 2025, međutim, “odstrel” nepodobnih profesora počeo je još u avgustu te godine; njih tridesetak, a samo u septembru – devetnaest, ostaje bez posla. Dosta odeljenja je izgubilo skoro sve profesore, a neka su ostala i bez razrednih starešina. U školu pristižu nestručni profesori. Zbog represije, učenici u oktobru, posle mesec i po od početka školske godine, ponovo ulaze u blokadu. Jedan od okidača za to je činjenica da direktorka zapravo ne može da uspostavi normalnu nastavu. Pojavile su se ogromne rupe u rasporedu časova. Na primer, odeljenja imaju dva časa, a pet nemaju. To se guralo “pod tepih”, kao da niko nije obraćao pažnji na ovaj problem. A zašto je nastavni dan izgledao tako objašnjavaju sagovornici: usled kaznene “seče”, nedostajali su profesori. Dešavalo se da direktorka, u nameri da pokaže da zna šta radi, dovede profesora, a onda ga skloni jer, čak i po njenim kriterijumima, nije pokazao stručnost. To je, međutim, kratko trajalo – nestručni profesori počeli su da ostaju u školi.
Oktobarska blokada učenika trajala je mesec do mesec i po dana. Tada, ali i nakon okončanja blokade, direktorka je privodila profesore na informativne razgovore u svoju kancelariju kako bi od njih dobila odgovor da li su učenicima govorili da izađu ili da ostanu u blokadi. Sagovornici kažu da se ovakvi pozivi profesora na saslušanje i dan-danas dešavaju.


KRAJ BLOKADA I NOVE PODELE
Blokada škole nije potrajala zbog podeljenosti među učenicima. Dosta maturanata želelo je da se agonija završi i da krenu dalje, to jest da upišu neki fakultet. Jedan deo zabrinutih roditelja je uticao na učenike, dok ih je drugi podržavao. Deset do petnaest učenika, pretežno maturanata je tokom blokade boravilo, spavalo i stražarilo tokom noćnog perioda unutar škole, a veterani su im u svemu tome pomagali. U želji da dokaže kako su učenici tokom blokade uništili školu, nakon završene blokade škola je zatvorena a Danka Nešović je pozvala prosvetnu inspekciju. Sagovornici kažu da su učenici tokom oktobarske blokade bili dobro organizovani, imali i precizne odgovore na pitanje zašto to rade. Centralni motiv bio je odbrana škole od srozavanja obrazovanja – generacijama unazad kvalitetno obrazovanje bilo je amblem Pete beogradske gimnazije. Treba napomenuti da su učenici organizovali glasanje sa pitanjem da li da se blokada produžava ili ne. Glasanje je bilo napeto, većina je bila za okončanje. Tada je krenula opsežna akcija sređivanja škole od strane učenika. Akcija je uspešno sprovedena – nijedna učionica, nijedan WC nije bio izostavljen. Učenici su okačili i snimke da bi se videlo da je škola uredna i čista.
Nakon okončane blokade, učenici se poslati u dve osnovne škole – prva i treća godina u “Radojku Lakić”, druga i četvrta u “Isidoru Sekulić”. Za to vreme, Danka Nešović preko prorežimskih medija tvrdi da su joj “blokaderi” hakovali računar i uništili kancelariju. Istine radi, njena kancelarija je, dok je trajala blokada, sve vreme bila zaključana. Zatim je puštena glasina da će učenici koji su se eksponirali u blokadi biti izbačeni iz škole. Krenula je i glasina da će Danka Nešović, po okončanju blokade, početi da odstranjuje profesore koji su podržali pobunjene učenike. Treba naglasiti da profesori, generalno, nisu stali uz učenike kada je u pitanju oktobarska blokada. Bili su pod pritiskom, direktorka je od njih tražila da učenicima eksplicitno govore da je blokada loša stvar. Nakon blokada, oni profesori koji se nisu pokazali u tome postali su podložni suspenzijama.
Učenici “Pete” su se vratili u svoju školu nedelju dana pre zimskog raspusta i na brzinu završili polugodište. Uzgred, puštena je još jedna glasina – od “Pete” će se napraviti hotel ili će se transformisati u privatni koledž.
EGZISTENCIJALNI PRELET
S vremenom su profesori “starosedeoci” odustajali od podrške studentima i učenicima, mahom, iz straha od gubitka posla i izostajanja plata. Ovaj egzistencijalni prelet je označio i promenu odnosa prema učenicima. Naime, profesori su počeli da se ophode osornije prema njima, izbija netrpeljivost u tonu kojim ih sugestivno opominju – “šta će vama blokade?”; “deci nije mesto u politici” itd. Ovi profesori su zaplašeni primerima onih koji su se suprotstavili. Profesorka geografije i voljeni razredni starešina Maja Šabić suspendovana je pošto je branila učenike koji su lepili sendviče na vrata kancelarije v. d. direktorke. Profesorka matematike i zamenica prethodne direktorke škole Sandra Nikolić suspendovana je zato što Danka Nešović smatra da joj tokom njenog prvog radnog dana u februaru 2025. zamenica Nikolić nije obezbedila zadovoljavajuću zaštitu i bezbedan izlazak iz škole, pa je Hitna pomoć morala da je “evakuiše”.
S druge strane, još uvek ima profesora koji i dalje podržavaju učenike. Po proceni sagovornika, takvih je ostalo svega desetak, a čini se da će i njima uskoro doći kraj. Do pre godinu dana podrška studentima i učenicima “Pete” izgledala je ovako – od devedeset profesora, samo dvoje ili troje imalo je negativan stav prema pobuni. Kako to izgleda danas – profesorka koja je podržavala pobunu “promenila je mišljenje” i podržala Danku Nešović, te je čašćena položajem zamenice v. d. direktorke. Napomenimo da je “Dankina vladavina” dovela do toga da se više ne održavaju sednice nastavničkog veća ni otvorena vrata, a roditeljima je zabranjen pristup školi. Sagovornici ističu da je pre dolaska Danke Nešović škola disala punim plućima, poštovala se tradicija, profesori su sticali i potvrđivali autoritet decenijama, strujao je duh škole. Danas učenici svakog dana iznova kreću u nešto što ni sami ne znaju šta je. Škola kao da vegetira.
Početkom drugog polugodišta Danka Nešović, prema svedočenjima učenika, izgleda dostiže svoj vrhunac u dovođenju nestručnog kadra. U razgovoru za “Vreme”, učenici su nabrajali “bisere” pojedinih profesora.
Osim što profesor geografije, ali i narodni pevač V. J dolazi sa drvenom motkom na čas, učenicima izjavljuje sledeće: “Psovali su mi majku šiptarsku”; “Hajduci su bili Arkani, tako se pravi država”; “Niko u Srbiji nije umro od gladi, čak ni u ratnom stanju”; “Palma (Dragan Marković) nije kriv za ono za šta su ga optuživali (bunga-bunga žurke)”; “Našoj zemlji treba više ljudi poput Palme”…
Profesor geografije I. L. između ostalog kaže: “Matematička geografija je jako bitna da Izrael zna gde da gađa Palestinu”; “Albanci su paraziti koji se šire Evropom”; “Klimatske promene ne postoje, to je samo iluzija…”
Profesor fizike N. S. je najiskreniji: “Deco, ja nisam kvalifikovan za ovaj posao”.
Neimenovani profesor fizike: “Bog ne postoji, ne bi bilo ni fizike jer je neko morao da namesti sve formule, brzinu Sunca i tako dalje”.
Profesorka srpskog jezika J. Ž. izgovara: “Ep o Gilgamešu ima biblijske motive”; “socijalističko vreme pre Drugog svetskog rata”; “Crnjanski je barok”, a jednoj učenici se obratila rečima: “Ova plavuša će da nam protumači tekst”.
Profesor veronauke N. S. smatra da su “žene majmuni sa grudima”.


U ovoj epizodi Glasova pobune za Intervju Vremena, Zoran Kesić govori o tome da li su se stekli uslovi da njegova emisija „24 minuta” pređe na RTS


„Mirotvorac“ Tramp je pokrenuo novu vojnu akciju, a Andrej Ivanji, Sloba Georgijev i Filip Švarm traže logiku u toj odluci i analiziraju haos koji je taj potez izazvao.


„Islamska Republika će najverovatnije preživeti, ali moraće da se menja“, piše Boško Jakšić za „Vreme“. Pakleni rat na Bliskom istoku je naslovna tema novog broja koji je na kioscima


Atusa Mirzade, učiteljica iz Širaza, objasnila je novinaru “Rojtersa” da ne može da kaže da je srećna zato što su strane sile ubile ajatolaha Hamneija i dodala: “Takođe ne mogu biti srećna zato što ne znam šta će se desiti sa našom zemljom. Videli smo šta se dogodilo u Iraku – haos i krvoproliće. Više bih volela Islamsku republiku Iran nego da se tako nešto ovde desi”


Tramp i Netanjahu očekuju odlučujući pobedu kako bi pokazali da su posle 47 godina neutralisali svog najvećeg neprijatelja na Bliskom istoku. Na drugoj strani, cilj vlasti u Teheranu je da prežive prvobitni šok, sačuvaju dovoljno vojne i političke kohezije i da nastave da uzvraćaju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve