

Iz novog broja „Vremena“
Zašto drhtiš kad je deset-nula
Nedeljnik „Vreme“ u novom broju analizira kako su jedvite pobede vlasti u deset malih sredina zapravo pokazale da je uskoro kraj


Prosečan pušač popuši oko 30 cigareta dnevno. Rizik od obolevanja je više u relaciji sa dužinom pušačkog staža, nego sa brojem popušenih cigareta. Navodimo najčešće nuspojave koje pušenje izaziva.
Moždani udar, šlog


Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije. Poremećaj cirkulacije dovodi do nedovoljne snabdevenosti određenih delova mozga kiseonikom i hranjivim materijama. Nedostatak kiseonika i hranjivih materija uzrokuje oštećenje i odumiranje nervnih ćelija u delovima mozga koje opskrbljuje oštećena krvna žila što ima za posledicu slabljenje funkcija kojima ti delovi mozga upravljaju. Pušenje može i do šest puta povisiti rizik od nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Srećom, već pet godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača.
Vid
Osobe koje puše više od 20 cigareta dnevno, imaju dvostruko veću verovatnoću za razvoj očne mrene i zamućenost očnog sočiva, što može dovesti do slepila.


Infarkt miokarda ili srčani udar
Infarkt miokarda je posledica potpunog prekida dotoka krvi u koronarnu arteriju ili njene grane. Najčešće nastaje naglo, akutno, zbog tromboze, koja začepi koronarnu arteriju ili njene grane. Epidemiološka ispitivanja su pokazala da je infarkt miokarda tri puta češći kod pušača.
Pluća


Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da pušenje uzrokuje 85 odsto smrtnih slučajeva od primarnog raka pluća i 75 odsto od hroničnog bronhitisa i efizema pluća.
Čir na želucu
Pri pušenju manja količina dima dospeva u želudac i može uzrokovati upalu sluznice želuca. Čir na želucu kod pušača se često može pretvoriti u karcinom.
Bolne menstruacije i infertilnost


Bolne menstruacije sa glavoboljom i grčevima su češće kod žena koje puše i povezane su s dužinom pušenja. Veća je verovatnoća infertilnosti ili komplikacija pri začeću pa je povećan rizik od komplikacija u trudnoći.
Impotencija
Pušenje izaziva krvožilne poremećaje u muškom polnom organu, zbog čega je i povećan rizik polne nemoći.


Kompanija Nabi Pharmaceuticals iz Boka Ratona u Floridi proizvela je novi, još neodobreni lek protiv pušenja. Pušenje ubija više ljudi nego svinjski grip, a nova vakcina NicVAX stvara antitela koja se vežu na molekule nikotina, sprečavaju njihov uticaj na mozak i prekidaju zavisnost, kažu u toj kompaniji.
Vakcina protiv pušenja mogla bi da pomogne ogromnom broju pušača koji puše isključivo zato jer više nemaju dovoljno snage da se odupru zavisnosti od nikotina. Istraživanja, naime, pokazuju da se 90 odsto pušača koji prestanu s pušenjem već u prvoj godini vraća cigareti, piše „Delo“. Nova vakcina NicVAX stvara antitela koja se vežu na molekule nikotina i sprečavaju njihov pristup mozgu. Zbog toga izostaje osećaj užitka.
„Ukoliko vakcina bude odobrena, to bi bilo rešenje za milione pušača koji žele jednom zauvek da prestanu s pušenjem“, rekao je predsednik biološkog odeljenja GlaxoSmithKlinea, gde su za vakcinu već sad spremni da plate 27 miliona evra.


Nedeljnik „Vreme“ u novom broju analizira kako su jedvite pobede vlasti u deset malih sredina zapravo pokazale da je uskoro kraj


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve