

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Sumnjiv način nastanka, neobjašnjeni načini finansiranja i masovni botovski napadi u digitalnoj sferi na sve one koji ih kritikuju, karakterišu lažne zelene organizacije u Srbiji
Da se u srpskom društvu, pogotovo u usijanoj atmosferi pred izbore, pojavljuju fantomske organizacije, pokreti, savezi i političke partije nije novost već praksa koja se upražnjava već deceniju unazad. Ove organizacije, koristeći slične nazive ili simbole, liče na one “prave”, ali im se ciljevi razlikuju. Glavni ciljevi ovih fantoma su diskreditacija političkih protivnika i stvaranje pometnje obmanjivanjem javnosti.
Jedna od meta ove podmetačine je zeleno-leva koalicija Moramo. Proteklih meseci pojavilo se više organizacija registrovanih kao ekoloških, ali potpuno izvan javnosti i dosadašnjih ekoloških protesta. Vode aktivnu kampanju za predstojeće izbore i predstavljaju se kao “jedine prave zelene opcije”.
Luka Petrović iz Inicijative Ne davimo Beograd, koja je u sastavu koalicije Moramo, smatra da je to pokušaj da se skrene pažnja sa njihove koalicije. Pošto je nešto slično pokušano i na beogradskim izborima 2016. godine, dodaje da je i tada jedan manji broj birača obmanut, ali da je danas teško proceniti koliku štetu ovo može izazvati.
Među prvim “lažnjacima” se pojavio Savez90/Zelenih Srbije registrovan prošle godine kao politička partija.Ime je isto kao ime Zelenih koji su deo nove nemačke Vlade – Bündnis 90/Die Grünen i iz čijih redova je ministarka spoljnih posslova Analena Berbok. Zbog toga su se Evropske zelene partije odmah distancirale od nje.
Neobično za ovu “ideološki orijentisanu levicu” jeste da je to zapravo samo preimenovana stara Konzervativna stranka. Pošto su promenili ime već postojeće političke partije izbegli su zakonsku obavezu prikupljanja određenog broja overenih potpisa, te samo iskoristili one stare koje su nabavili konzervativci.
Lider ovog Saveza Stevan Vlajić pominjao je u medijskim nastupima “spremnost na prirodnu saradnju” sa Ne davimo Beograd, ali Petrović kaže da je oni ne žele. Vlajić je kasnije “pripretio” i da će početi da kopa po biografijama članova Ne davimo Beograd ukoliko ne prestanu da ih optužuju da su “lažni”. Petrović je to prokomentarisao rečima da “očekuju napada, ali da se ne stide svojih biografija jer su čiste”.
Organizacije slične Savezu prilično su se aktivirale u političkoj kampanji, ali ostaje nejasno odakle im sredstva za sve to. Nemaju milosti prema onima koji dovode u pitanje njihovu autentičnost na društvenim mrežama, pa tada započinju masovnu paljbu komentarima sa lažnih profila koji ih brane.
Pored Saveza Ne davimo Beogad kao lažne ekološke organizacije navodi još i “Pokret zeleno-leva koalicija”, “Savez ekoloških organizacija zelenih Srbije”, „Pokret zelena Akcija” i „Pokret zelena revolucija“.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve