

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“




Sumnjiv način nastanka, neobjašnjeni načini finansiranja i masovni botovski napadi u digitalnoj sferi na sve one koji ih kritikuju, karakterišu lažne zelene organizacije u Srbiji
Da se u srpskom društvu, pogotovo u usijanoj atmosferi pred izbore, pojavljuju fantomske organizacije, pokreti, savezi i političke partije nije novost već praksa koja se upražnjava već deceniju unazad. Ove organizacije, koristeći slične nazive ili simbole, liče na one “prave”, ali im se ciljevi razlikuju. Glavni ciljevi ovih fantoma su diskreditacija političkih protivnika i stvaranje pometnje obmanjivanjem javnosti.
Jedna od meta ove podmetačine je zeleno-leva koalicija Moramo. Proteklih meseci pojavilo se više organizacija registrovanih kao ekoloških, ali potpuno izvan javnosti i dosadašnjih ekoloških protesta. Vode aktivnu kampanju za predstojeće izbore i predstavljaju se kao “jedine prave zelene opcije”.
Luka Petrović iz Inicijative Ne davimo Beograd, koja je u sastavu koalicije Moramo, smatra da je to pokušaj da se skrene pažnja sa njihove koalicije. Pošto je nešto slično pokušano i na beogradskim izborima 2016. godine, dodaje da je i tada jedan manji broj birača obmanut, ali da je danas teško proceniti koliku štetu ovo može izazvati.
Među prvim “lažnjacima” se pojavio Savez90/Zelenih Srbije registrovan prošle godine kao politička partija.Ime je isto kao ime Zelenih koji su deo nove nemačke Vlade – Bündnis 90/Die Grünen i iz čijih redova je ministarka spoljnih posslova Analena Berbok. Zbog toga su se Evropske zelene partije odmah distancirale od nje.
Neobično za ovu “ideološki orijentisanu levicu” jeste da je to zapravo samo preimenovana stara Konzervativna stranka. Pošto su promenili ime već postojeće političke partije izbegli su zakonsku obavezu prikupljanja određenog broja overenih potpisa, te samo iskoristili one stare koje su nabavili konzervativci.
Lider ovog Saveza Stevan Vlajić pominjao je u medijskim nastupima “spremnost na prirodnu saradnju” sa Ne davimo Beograd, ali Petrović kaže da je oni ne žele. Vlajić je kasnije “pripretio” i da će početi da kopa po biografijama članova Ne davimo Beograd ukoliko ne prestanu da ih optužuju da su “lažni”. Petrović je to prokomentarisao rečima da “očekuju napada, ali da se ne stide svojih biografija jer su čiste”.
Organizacije slične Savezu prilično su se aktivirale u političkoj kampanji, ali ostaje nejasno odakle im sredstva za sve to. Nemaju milosti prema onima koji dovode u pitanje njihovu autentičnost na društvenim mrežama, pa tada započinju masovnu paljbu komentarima sa lažnih profila koji ih brane.
Pored Saveza Ne davimo Beogad kao lažne ekološke organizacije navodi još i “Pokret zeleno-leva koalicija”, “Savez ekoloških organizacija zelenih Srbije”, „Pokret zelena Akcija” i „Pokret zelena revolucija“.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve